Ora Anga i te “Rā o Iehova”
“Kua maata oki te rā o Iehova, e te rikarika maata, ka tika iaai kia akakoromaki i te reira?”—IOELA 2:11.
1. Eaa ra ka tau ei kia riro ‘te ra rikarika maata o Iehova’ ei tetai atianga no te rekareka?
E “RIKARIKA MAATA”! Ko te reira te akataka anga a te peroveta a te Atua ra ko Ioela i te “rā [maata] o Iehova.” Inara, ko tatou te inangaro ra ia Iehova e kua aere mai kiaia i te akatapu anga na runga i te tumu anga o te atinga oko o Iesu kare e tau kia pipini ma te mataku i te vaitata anga mai taua ra o Iehova ra. Ka riro ia ei tetai ra mataku tikai, inara ei ra no te ora mekameka, te ra no te matara anga mai i tetai akatereanga kino no te au mea nei tei akakino ra i te au tangata no te tuatau e au tauatini ua atu mataiti. I te manako anga i taua ra ra, kua akamaroiroi a Ioela i te au tangata o te Atua “kia rekareka, e kia pereperekavana, e au mea mamaata oki ta Iehova e rave,” e kua kapiti mai aia i te akapapu anga: “E riro oki e, ko tei kapiki i te ingoa o Iehova, e ora ïa.” Ei reira i roto i te akanoonoo anga o te Patireia o te Atua ra, “te ora, mei ta Iehova i tuatua maira, e i roto oki i te toenga ta Iehova e kapiki ra.”—Ioela 2:11, 21, 22, 32.
2. I te akatupuanga i ta te Atua ra au akakoro anga, eaa te ka tupu (a) i “te rā o te Atu ra” (e) a “te rā o Iehova”?
2 Kare e tika kia manako oripu uaia te ra rikarika maata o Iehova ra ma “te rā o te Atu ra” ia Apokalupo 1:10 ra. Ko teia ra openga nei te kapiti ra i te tupuanga o te 16 au orama akatakaia maira i te au pene 1 ki te 22 o Apokalupo. Te kapiti ra ia i te tuatau tupu anga te au mea katoa ta Iesu i totou ra i te pauanga ki te uianga a tana au pipi ra: “E akakite mai koe ia matou i te tupu anga o taua au mea nei, e te akairo o toou [“parutia,” NW] e te openga o teianei ao.” Kua akairoia mai to Iesu parutia i te rangi ra ki runga i te enua nei na ‘te au tamaki matakuia ra, te au onge kai, te makitakitaia, te au maki mate, e te au rave kino.’ I te tupu anga kia maata teianei au mate, kua oronga mai a Iesu i te akapumaana no te au tangata mataku i te Atua ra na te tonoanga i tana au pipi o teia tuatau nei kia tutu aere i “te evangelia o te basileia nei, e kako rava ake te ao katoa nei; ei kite no te pa enua ravarai.” Ei reira, te tupu anga o te take o te ra o te Atu ra, koia “te openga” o te akatereanga o te au mea nei, ei reira e rokoia mai ei te ra rikarika maata, o Iehova ra. (Mataio 24:3-14; Luka 21:11) Ko te reira to Iehova ra no te akautunga akavaanga viviki i to Satani ao viivii nei. “E ngaueue oki te au rangi e te enua: e riro rā Iehova ei akapuanga no tona ra iti-tangata.”—Ioela 3:16.
Kua Rave a Iehova i te Tuatau ia Noa Ra
3. I akapeea te au turanga o teia tuatau i arite ei ki to te tuatau ia Noa ra?
3 Te arite ra te au turanga o te ao i teia tuatau nei mei “te tuatau ia Noa ra” e tere atu i te 4,000 mataiti i topa. (Luka 17:26, 27) Ia Genese 6:5, ka tatau tatou: “E kite akerā Iehova, e kino maata to te tangata i te enua nei, e kua kino anake te au manako katoa, e te akakoroanga katoa o to ratou ngakau i te au rā katoa ra.” Mei teaa ra te ariteanga ki te ao o teianei tuatau! Te maata ra te rave kino, te noinoi, e te aroa kore. I etai taime penei ka manako tatou e kua itae te tu taeke o te au tangata ki raro roa. Inara ko te totou a te apotetoro ko Paulo no te “tuatau openga ra” te riro ra kia akatupu uaia: “Ko te au tangata kikino e te aronga pikikaa ra, e tupu rai to ratou kino, e e maata atu, i te pikikaa ua anga atu, e te pikikaa angaia mai.”—2 Timoteo 3:1, 13.
4. Eaa te tupu anga no te akamori pikikaa i te au tuatau i muatangana ra?
4 Ka rauka ainei i te akonoanga te apai mai i te matara anga no te au tangata i te tuatau ia Noa ra? Kare rava ia, kua oronga maata mai te akonoanga apoteiti tei vaira i reira i te au turanga akakino anga. Kua tuku ua atu to tatou nga metua mua ra ki te apiianga pikikaa a “taua ovi taito ra ïa, ko tei karangaia i te diabolo ra, e ko Satani oki.” I te rua o te uki mei ia Adamu maira, “i reira to te tangata tapa angaia i te ingoa no Iehova,” te akara anga e akakino anga. (Apokalupo 12:9; Genese 3:3-6; 4:26) I muri akera, kua aao te au angera meameaau, tei akaruke ra i te akamori i te Atua anake ra, i te tu kopapa tangata kia raukaʼi te pirianga ainga tau kore ma te au tamaine purotu a te au tangata ra. Kua anau mai e kua akono teia au vaine i te au tuputupua, tei tapaia ra e Toa Uritumu, tei takinga-kino e tei akono tau kore ra i te au tangata. I raro ake i teia mana temoni, “kua kino roa te aerenga o te tangata ravarai i te enua nei.”—Genese 6:1-12.
5. No te au tupu anga i te tuatau ia Noa ra, eaa te akamaroiroi akamatakite anga ta Iesu e oronga maira kia tatou?
5 Inara, okotai ngutuare tangata, tei tamou marie i te tiratiratu kia Iehova. E no reira, kua “akaora iora ra [te Atua] ia Noa i te tangata i ako i te tuatua-tika ra, ma etai e tokoitu ra, ka apai mai ei aia i te nina-anga ki teianei ao akono kore i te Atua ra.” (2 Petero 2:5) Kua akaata mai taua Tiruvi ra i te ra rikarika maata o Iehova ra, te ka akairo i te openga o te akatereanga o te au mea nei e ko ta Iesu ia i totou: “Kareka te reira rā e te reira ora, kare rava tetai e kite, kare oki te au angela o te rangi, ko toku Metua anake ra. E mei te tuatau ia Noa ra, koia katoa te [parutia] o te Tamaiti a te tangata nei. Mei tei te tuatau i muao i te diluvi ra, te kaikai ra ratou e te inu ra, te akaipoipo ra, e te orongaia ra kia akaipoipoia, e tae rava atu ki te rā i tomo ei a Noa ki roto i te araka, Kare rava i kite, e rokoia iora ratou e te diluvi, e ope takiri akera ratou i te mate; koia katoa te [parutia] o te Tamaiti a te tangata nei.” (Mataio 24:36-39 akaaite ia NW.) Tei roto tatou i tetai turanga aiteite i teia tuatau nei, e no reira te akamaroiroi maira Iesu ia tatou kia ‘matakite ia tatou uaorai, e ara, e tamou tikai i te pure, kia tau ia tatou te ora i teianei au mea katoa e vaitata mai nei.’—Luka 21:34-36.
Ta Iehova Akautunga Akavaanga ia Sodoma e Gomora
6, 7. (a) Eaa tei akaataia maira e te au tupu anga i te tuatau ia Lota ra? (e) Eaa te akamatakiteanga taka meitaki ta teia e oronga maira no tatou?
6 I etai anere mataiti i muri mai i te Vaipuke ra, i te tupu anga kia maata te anaunga o Noa ki runga i te enua nei, kua riro a Aberahama tiratiratu ra raua ko tana nepeu ko Lota ei nga tangata kite mata i tetai atu ra rikarika no Iehova. Kua noo a Lota ratou ko tona ngutuare tangata ki te oire o Sodoma ra. Kapiti mai ia Gomora i te pae maira, kua riro teia oire kia koropiniia ki roto i te tu ainga tau kore rikarika ra. Ko te noinoi apinga katoa oki tetai mea manako maataia, i te openga kua tupu katoa te reira ki te vaine a Lota ra. Kua tuatua a Iehova kia Aberahama: “E aue maata to Sodoma, e to Gomora, e no te mea kua maata roa ta ratou ara.” (Genese 18:20) Kua pati akatenga a Aberahama kia Iehova kia akaora i aua nga oire ra no te aronga tuatua tika i roto i reira ra, inara kua akakite atura Iehova e kare i kiteia e ia kia tai ngauru ua tangata tuatua tika i reira. Kua tauturu atu nga angera na te Atua ia Lota e tana nga tamaine e rua kia aere ke atu ki te oire o Zoara.
7 Eaa tei aru mai? I te akaariteanga i to tatou “tuatau openga nei” ki te tuatau ia Lota ra, te ripoti maira a Luka 17:28-30: “E mei te tuatau ia Lota ra; te kaikai ra ratou, te inu ra, te oko atura, e te oko maira, te tanu ra, e te akatu ra i te are: Kia tae ra ki te rā i akaruke atu ei a Lota ia Sodoma, kua topa maira te ai e te teio no runga i te rangi, ope atura ratou i te mate: Ka pera katoa kia tae ki te rā e akakiteia mai ei te Tamaiti a te tangata.” Ko te mate tei rokoia kia Sodoma e Gomora i taua ra mataku o Iehova ra te oronga maira i te akamatakiteanga taka meitaki kia tatou i teianei tuatau o to Iesu parutia ra. Kua rave katoa te uki tangata o teia tuatau nei e kua “tuku ua ia ratou uaorai i te ravenga kanga ra, e te anoano tika kore.” (Iuda 7) Pera katoa oki ko te tu manako no te ainga tau kore i to tatou tuatau nei kua riro ei tumu no te “au maki mate” e manganui tei totouia maira e Iesu no teia tuatau.—Luka 21:11.
Kua Kokoti to Iseraela i te “Puaioio”
8. Eaa te maata ta Iseraela rave anga koreromotu ma Iehova ra?
8 I te tuatau tau ra, kua iki a Iehova i to Iseraela kia riro “ei apinga akaperepere maata [nana], i te au tangata ravarai ra, . . . ei basileia taunga [nana], e ei iti-tangata tapu.” Inara tei runga te reira i to ratou ‘akarongoanga tikai i tona reo e te akonoanga i tana koreromotu ra.’ (Exodo 19:5, 6) I akangateitei ainei ratou i teia akameitakianga mekameka? E mamao ke mai i te reira! E tika, kua tavini tiratiratu etai aronga takitai iaia no taua iti tangata ra—a Mose, a Samuela, a Davida, a Iehosaphata, a Hezekia, a Iosia, pera katoa te au peroveta tane e te au peroveta vaine oki. Inara ko te maata anga o taua iti tangata katoa ra kua tiratiratu kore. I muri akera kua akatuangaia taua patireia ra e rua—ko Iseraela e Iuda. I te maata anga o te tuatau, kua o atu aua nga iti tangata ra ki roto i te akamori anga peikani e etai atu au peu akangateitei kore i te Atua ra no te au pa enua i te pae maira.—Ezekiela 23:49.
9. Akapeea ta Iehova ra akava anga i te Patireia tai ngauru kopu meameaau ra?
9 I akapeea ta Iehova akava anga i taua au tumu ra? Mei tei matauia ra, kua akono aia i tetai akamatakite anga, kia tau ma te kaveinga tei tataia e Amosa ra: “Kare a te Atu ra a Iehova mea i rave, mari ra kia akakite i tana tuatua ngaro ki tona ra au tavini ki te au peroveta.” Na Amosa uaorai i akakite i te aue no te patireia apatokerau no Iseraela ra: “Eaa no kotou taua rā no Iehova ra? e poiri tei taua rā ra, kare e mārama.” (Amosa 3:7; 5:18) Pera katoa oki, kua akakite te taeake peroveta o Amosa ko Hosea e: “Kua ruru oki ratou i te matangi, e ka kokoti ratou i te puaioio.” (Hosea 8:7) I te 740 M.T.N., kua taangaanga a Iehova i te vaeau Asura kia akatanea atu i te patireia apatokerau o Iseraela e tuatau ua atu ra.
Ta Iehova Akautunga Anga ia Iuda Apoteiti Ra
10, 11. (a) Eaa ra a Iehova i kore ei e akatika kia akakore i te ara a Iuda ra? (e) Eaa te au mea rikarika tei akaviivii ra i taua iti tangata ra?
10 Kua tono katoaia e Iehova tana au peroveta ki te patireia apatonga o Iuda ra. Inara, ko te au ariki o Iuda mei ia Manase raua ko tona mono, koia Amona, kua rave ua atu i tei kino ra i roto i Tona nga mata, te akamaringianga i te ‘toto ara kore ua i roto i te tu maata roa atu e te akamorianga i te au idolo e te tavini atu ia ratou ra.’ Noatu rai e kua rave te tamaiti a Amona koia Iosia i tei tika e te meitaki i to Iehova nga mata ra, ko te au ariki tei aru maira, e pera katoa oki te au tangata ra, kua rave tau kore akaou i te kino, no reira “kare ïa te reira i akakoreia e Iehova.”—2 Ariki 21:16-21; 24:3, 4.
11 Kua akakite a Iehova na roto i tana peroveta ko Ieremia: “E mea vavaranga e te rikarika tei raveia i te enua nei; Kua totou pikikaa te au peroveta; e i ta ratou e tutaraʼi te kau taunga; e mea inangaro oki na toku iti-tangata kia pera: e akapeea ra kotou kia tae ki te openga ra?” Kua tae roa ki te tu kino te apa o te iti tangata o Iuda i te toto, e kua viivii tona au tangata no te keia, te ta tangata, te akaturi, te taputou pikikaa, te aaereanga ma etai atu ke ra, e etai atu au apinga rikarika ra. Kua riro te iero o te Atua ra ei “ana no te aronga noni.”—Ieremia 2:34; 5:30, 31; 7:8-12.
12. Akapeea ta Iehova rave anga i te akautunga ia Ierusalema akaruke i te akarongo ra?
12 Kua akakite maira Iehova: “Teia oki au ka apai mai i te kino mei apatokerau [Kaledea] mai, e te mate maata.” (Ieremia 4:6) E na reira, kua apai mai aia i te Mana Patireia o te Ao ko Babulonia, i taua taime ra “te amara o te ao katoa nei,” kia akangaangaa ia Ierusalema akaruke i te akarongo ra e tona iero. (Ieremia 50:23) I te 607 M.T.N., i muri ake i tetai koropini anga pakari, kua topa te oire ki mua i te vaeau o Nebukanesa ra. “Kua ta iora te ariki o Babulonia i nga tamariki [a te Ariki] a Zedekia i Ribila, ki mua tikai i ona mata: kua ta katoa iora te ariki o Babulonia i te ui ariki katoa o Iuda ra. E kua koiti akera aia i nga mata o Zedekia, e kua tapeka iora aia iaia ki te tapeka veo, e apai iaia ki Babulonia ra. Kua tutungi iora te Kaledea i te are o te ariki, e te au are o te au tangata ra, ki te ai, e kua vavaʼi iora i te au patu i Ierusalema. E te toenga o te tangata tei toe i roto i te oire, e te aronga i aere takere atura kiaia ra, e te aronga katoa i toe i taua au tangata ra, apaiia atura e te rangatira o te aronga vaeau o Nebuzaradana ki Babulonia.”—Ieremia 39:6-9.
13. Koai ma tei akaoraia i te ra o Iehova i te 607 M.T.N., e no teaa ra?
13 Ko tetai ra rikarika maata ia! Inara e au meta tokoiti tei akarongo ra ia Iehova i roto i te aronga tei akaoraia maira i taua akautunga veravera ra. Kua kapitiia kia ratou te au ngati Rekabi kare ra i to Iseraela, tei tuke ra ma to Iuda kua akakite i tetai tu vaerua akaaka e te akarongo oki. Kua akaora katoaia oki te eunuka tiratiratu ra ko Ebede-meleka, tei akaora maira ia Ieremia mei te matenga ki roto i tetai vaarua vari ra, e te tata tuatua tiratiratu o Ieremia ra ko Baruka. (Ieremia 35:18, 19; 38:7-13; 39:15-18; 45:1-5) Ki teianei tu aronga ta Iehova ra tuatua anga: “Kua kite oki au i te au akakoro anga taku i akakoro ia kotou nei, . . . e akakoro anga au ïa, kare to te kino, kia oronga atu au ia kotou i te openga ta kotou i manako ra.” E tupu anga meangiti to te reira taputou i te 539 M.T.N. i te akaora angaia te au ngati Iuda tei mataku ra i te Atua e te Ariki ko Kuro tei autu ra ki runga ia Babulonia, e kua oki akaou kia patu akaou i te oire o Ierusalema e te iero ra. Ko te aronga te ka aere ke mai ki vao i te akonoanga Babulonia i teia tuatau nei e ka akaoraia ki te akamori anga ma a Iehova ra ka rauka katoa kia akara atu ki tetai tuatau kaka ki mua no te au mutu kore i roto i te Parataito akaoraia mai e Iehova ra.—Ieremia 29:11; Salamo 37:34; Apokalupo 18:2, 4.
Te “Mate Maata” i te Anere Mataiti Mua Ra
14. Eaa ra a Iehova i kopae takiri atu ei ia Iseraela?
14 E neke mai tatou ki te anere mataiti mua o te T.N. Kia tae ki taua tuatau ra kua topa akaou te au ngati Iuda tei akaoraia ki roto i te akonoanga apoteiti. E kua tonokia mai e Iehova tana Tamaiti anau tai ki te enua nei kia riro ei Tei Akatainuia, me kare Mesia nona. I te tuatau o nga mataiti 29 ki te 33 T.N., kua tutu aere a Iesu takapini i te enua o Iseraela ra, i te na ko anga e: “Ka tataraara: te vaitata mai nei oki te basileia o te ao.” (Mataio 4:17) Pera katoa oki, kua akaputu aia e kua tereni i te au pipi kia kapiti atu ma ia katoa i te akakitekiteanga i te tuatua meitaki o te Patireia. I akapeea te akono anga a te au tutara o te au ngati Iuda ra? Kua tuatua aviri ratou ia Iesu e i te openga kua rave i te kino rikarika i te tuku anga iaia ki tetai matenga mamae ki runga i tetai rakau tamamaeanga. Kua akakore atura Iehova i te au ngati Iuda ra ei au tangata nona. I teianei ko te kopae keanga i taua iti tangata ra e mea mutu kore ia.
15. Eaa ta te au ngati Iuda tei tataraara ra i akatikaia kia rave kia oti?
15 I te ra o Penetekote 33 T.N., kua riringiia mai e Iesu, tei akatuakaouia maira, te vaerua tapu, e na teia i akamana i tana au pipi kia tuatua i te au reo ke ke ki te au ngati Iuda e te au poroteraita tei akaputu viviki maira. I te tuatuaanga ki te aronga tini ra, kua akakite atu te apotetoro ko Petero e: “Ko taua Iesu nei rai ta te Atua i akatu akenei ki runga, ko matou katoa nei oki te kite. . . . E teianei, kia kite tikai te kopu-tangata ravarai o Iseraela e, kua akariro mouia aia e te Atua ei Atu e ei Mesia, ko taua Iesu nei rai ta kotou i akasatauro nei.” I akapeea te manako anga te au ngati Iuda tiratiratu ra? “Puta atura to ratou ngakau,” kua tataraara i ta ratou au ara, e kua papetitoia. (Angaanga 2:32-41) Kua tupu viviki te tutuanga i te Patireia, e i roto i te 30 mataiti kua akatotoaia ki te “tangata ravarai i raro ake i teianei rangi.”—Kolosa 1:23.
16. Akapeea ta Iehova ra akanoonoo anga i te au tupu anga tei taki atura ki tana raveanga i te akava anga ki runga i te Iseraela kopapa ra?
16 Kua tae i teianei te tuatau no Iehova kia akono i te akavaanga ki runga i tona au tangata kopae keia ra, koia te ngati Iseraela kopapa ra. E manganui te au tauatini tangata, no to te au pa enua takapini i te ao matauia i reira, kua aere mai ki te putuputuanga Kerititiano ra e kua akatainuia ei “te Iseraela o te Atua” i te pae vaerua. (Galatia 6:16) Inara, ko te ngati Iuda o te reira tuatau ra kua tomo ki roto i tetai aerenga makitakita e te akonoanga ta ua. Kua tuke ki ta Paulo i tata ra e ‘kia kauraro marie i te aronga mana taoonga ra,’ kua akameameaau atea ua ratou i te mana o Roma tei tutara ra i rungao ia ratou. (Roma 13:1) I te akara anga kua akanoonooia e Iehova te au tupu anga tei aru maira. I te mataiti 66 T.N., kua koropiniia a Ierusalema e te au mano tini no Roma ra i raro ake ia Tianara ko Gallus. Kua tomo atu to Roma tei tamaki atura ki roto i te Oire na te ko anga i raro ake i te paruru o te iero ra. Mei ta te tata tuatua ko Josephus i tata ra, e mate tikai to te oire ra e to te au tangata katoa oki.a Inara viviki ua kua oro ke atu te au vaeau tamaki ra. Kua akatika te reira i te au pipi a Iesu ra ‘kia oro ratou ki te au maunga ra,’ mei tei akamaroiroiia maira i tana totou i tataia ia Mataio 24:15, 16.
17, 18. (a) Na teea mate ta Iehova ra akatupu anga i te tuatau tau ki runga i te ngati Iuda ra? (e) Koai ma ‘tei ora ra’ e eaa ta te reira i akaata maira?
17 Inara, ko te rave takiri anga i ta Iehova ra akava anga i te take o te mate ra te aere maira i muri akera. I te 70 T.N., kua oki akaou mai te au vaeau Roma e mano tini ra, i raro ake ia Tianara ko Titus i teianei, kia rave i te tamaki anga. I teia taime kua rave papuia te tamaki anga! Ko te au ngati Iuda tei tamaki ua ra i roto ia ratou uaorai kare i tau atu ki to Roma ra. Kua turakiia te oire e tona iero katoa oki ki te one. E tere atu i tetai mirioni au ngati Iuda tei akaikokeia ra tei mamae e kua mate atu, ko etai 600,000 au kopapa mate tei titiriia ki vao i te au pa o te oire ra. I muri ake i te inga anga te oire ra, e 97,000 au ngati Iuda tei apai ke iatu ei tuikaa, e manganui tei mate i muri akera i te ngai matakitaki anga tamakianga. E tika tikai, ko te au tangata anake tei ora i nga mataiti o taua mate ra ko te au Kerititiano akarongo tei oro ra ki te au maunga i mamao atu ia Ioridana.—Mataio 24:21, 22; Luka 21:20-22.
18 E no reira, ko ta Iesu totou maata no “te openga o teianei ao” kua rokoia tona tupu anga mua, tei akaotiia ra i ta Iehova ra no te orongaanga i te tuatua tau ki runga i te iti tangata meameaau o te ngati Iuda ra i te 66-70 T.N. (Mataio 24:3-22) Inara, e ata anake te reira “e tae ei i taua rā maata e te rikarika o Iehova ra,” koia te mate openga te vaitata nei i te koropini i te ao katoa. (Ioela 2:31) Akapeea koe ‘e oraʼi’? Na te atikara te aru mai nei e akakite.
[Tataanga Rikiriki i Raro]
a Kua akakite mai a Josephus e kua koropiniia e te au vaeau Roma te oire, e kua koia tetai tuanga o te paruru, e kua vaitata i te tutungi i te ngutupa o te iero o Iehova ra. Kua akatupu teia i te mataku kino i roto i te au ngati Iuda e manganui tei piritia ra ki roto, no te mea kua kite ratou i te matenga te tupu maira.—Wars of the Jews, Puka II, pene 19.
Au Uianga no te Akamanako Akaou
◻ Eaa te piri anga o te “rā o te Atu ra” ki “te rā o Iehova”?
◻ I te manako akaouanga i te tuatau ia Noa ra, eaa te akamatakiteanga tau na tatou kia akarongo?
◻ Akapeea ta Sodoma e Gomora oronga mai anga i tetai apiianga ririnui?
◻ Koai ma tei akaoraia i te “mate maata” i te anere mataiti mua ra?
[Au Tutu i te kapi 15]
Na Iehova i oronga mai te akaora anga no te au pamiri a Noa e ta Lota, e pera katoa oki i te 607 M.T.N. e te 70 T.N.