Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Vonepa Yavali Yelivulu Liolosamo
ETU tumanu va Yehova, tua kũlĩha okuti tu liyaka lovitangi vi seteka ekolelo lietu. Upostolo Paulu wa popia hati: “Vosi va [yongola] oku kala lomuenyo wesunga lia Suku vu Kristu Yesu va kangisiwa.” (2 Timoteo 3:12) Nye ci tu kuatisa oku pandikisa kovitangi vielambalalo oco tu amameko lesunguluko lietu ku Yehova?
Elivulu Liolosamo lia tepiwa volonepa vitãlo. Onepa yavali yelivulu liaco, yi tu ĩha ekuatiso liocili. Osamo 42 toke 72, yi lekisa okuti nda tu yongola oku pandikisa kovitangi, tu sukila oku kolela ku Yehova loku talamẽla eyovo li tunda kokuaye. Eyi oyo onumbi ya velapo tu sukila oku kuama. Ndeci ci kasi lalivulu akuavo a sangiwa Vembimbiliya, ulandu wonepa yilo yavali Yelivulu Liolosamo, u kasi ‘lomuenyo kuenda u kuete unene.’—Va Heveru 4:12.
YEHOVA EYE ‘OCITILILO CETU HAEYE ONGUSU YETU’
Ulume umue u Lewi, eci a kala kumandekua, ka kuatele epuluvi lioku enda vombalaka yoku fendela Yehova. Kuenje wa sumuile calua. Omo liaco, wa popia hati: “Wa petamẽla nye, otima wange? Nye wa sakalalela vokati kange? Imba ovaso Suku.” (Osamo 42:5, 11; 43:5) Olondaka evi vi sangiwavo vovilala vitatu viocisungo Cosamo 42 kuenda 43. Osamo 44 yi lombolola ohutililo ya va Yuda eci va Asuria va yonguile oku va lundula koloneke via Soma Hesekiya.
Osamo 45 okuti ocisungo cuvala wosoma, yi lombolola ulandu wocitumasuku Cusoma wa Mesiya. Olosamo vitatu vikuãimo, vi popia hati, Yehova eye ‘ocitililo haeye ongusu yetu.’ Eye “osoma yinene yi viala oluali luosi,” haeye “ombindikiyo yocili.” (Osamo 46:1; 47:2; 48:3) Osamo 49, yi lekisa okuti, ‘lomue omunu o tẽla oku yovola manjaye.’ (Osamo 49:7) Olosamo ecelãla vionepa yavali yelivulu Liolosamo, via sonehiwa lomãla va Kora. Osamo yecea okuti, o Samo 50, ya sonehiwa la Asafe.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
44:19—Nye ca kala ‘ocitumãlo colombulu’? Ukualosamo citava okuti, wa tukula ocitumãlo covoyaki kuna kua enda oku fila omanu valua. Kuenje omanu vaco va linga okulia kuolombulu.
45:13, 14a—‘Omõla wa soma ufeko helie’ okuti, ‘vo songuila ku soma’? Eye wa kala omõla wa Yehova Suku okuti, ‘Soma ka pui.’ (Esituluilo 15:3) Ufeko waco o lomboloka ekongelo Liakristão olombuavekua vi soka 144.000, vina Yehova a sokisa ndomãla vaye vespiritu. (Va Roma 8:16) Omõla waco wa Yehova, ‘wa li pongiya ndondombua ya liposuisila veyaye,’ okuti, oka tualiwa ku veyaye Soma Mesiya.—Esituluilo 21:2.
45:14b, 15—‘Afeko’ va tukuiwa vovinimbu evi, velie? Afeko vaco va lomboloka “owiñi wakahandangala” wa fendeli va Yehova va kasi oku kuatisa olombuavekua. Omo okuti, vaka puluka ‘kohali yapiãla,’ va kuete elavoko lioku kala palo posi eci uvala wa Soma Mesiya uka tẽlisiwa kilu. (Esituluilo 7:9, 13, 14) Kotembo yaco, vaka yolela lesanju lia piãla.
45:16—Pomangu yolosoma viosimbu paka piñala ndati omãla? Eci Yesu a citiwa palo posi, wa kuata olosekulu viaye. Eci aka pindula olosekulu viaco vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali waye, vika linga omãla vaye. Vamue pokati kavo, vaka linga ‘olombuale via palo posi.’
50:2—Momo lie o Yerusalãi va yi tukuila hati, ‘onumbu ya lipua’? O Yerusalãi ya posokele kovaso a Yehova omo lioku nõliwa laye okuti, mu kala onembele yaye yi kola haiyo yi kala olupale luosoma yaye.
Ceci tu Lilongisilako:
42:1-3. Ndeci osonge yi livela ovava vekango, haico u Lewi a livela oku vumba Yehova. Pole, wa sumuile calua omo okuti, ka kuatele esumũlũho lioku vumba Yehova vonembele Yaye yi kola. Kuenje ‘asuẽlela aye a linga okulia kuaye utanya luteke.’ Momo ka kuatele vali onjongole yokulia. Etu tu sukilavo oku kuata ombili yoku vumba Yehova kumosi la vamanji.
42:4, 5, 11; 43:3-5. Nda eteke limue tua litepa la vamanji vekongelo omo liovitangi vimue, tu sukila oku ivaluka ndomo tua kala lavo kosimbu. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku pamisa ekolelo lietu. Kefetikilo citava okuti, tu sumua omo lioku kala ulika. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova eye ocitililo cetu. Kuenda tu talamẽla lika eyovo li tunda kokuaye.
46:1-3. Eci tu liyaka lovitangi, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova eye ‘ocitililo cetu haeye ongusu yetu.’
50:16, 19. Omunu wosi o vangula ovina viesanda haeye ukuakulinga ovina vĩvi, ka pondola oku kala ufendeli wa Yehova.
50:20. Ka tuka sandeki oku lueya kua vakuetu. Pole, tu sukila oku va ecela.—Va Kolosai 3:13.
‘OTIMA WANGE, IMBA OVASO KU YEHOVA LOKU UHA’
Onepa yilo Yolosamo, yi fetika lolondaka viohutililo Daviti a linga noke yoku lueya la Batisieva. Olosamo 52 toke 57 vi lekisa okuti, Yehova oka yovola omanu vana va tuika kokuaye ovitele viavo, haivo va talamẽla eyovo li tunda kokuaye. Daviti vokuenda kuohali yaye, Yehova wa kala ocitililo caye ndomo ca lekisiwa Kolosamo 58 toke 64. Eye wa imba ocisungo hati: “Otima wange, [imba ovaso ku] Suku, loku ũha, momo elavoko liange li kasi kokuaye.”—Osamo 62:5.
Ukamba wetu la Yehova, u tu vetiya oku ‘Imba ovisungo vioku sivaya onduko yaye.’ (Osamo 66:2) Osamo 65 yi sivaya Yehova omo liocali caye. Osamo 67 kuenda 68, yi lekisa okuti, Yehova o sesamẽla esivayo omo liovilinga viaye vioku yovola omanu. Osamo 70 kuenda 71 yi lekisa okuti, Eye Upopeli.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
51:12—‘Utima welie wombili’ Daviti a pinga oco a kolisiwe lawo? Olondaka evi ka vi tiamisiwila kombili ya Yehova yoku u kuatisa ale kespiritu sandu Liaye. Pole, Daviti wa pinga ku Yehova oco o kuatise okuti o kala lutima wombili yoku linga eci ciwa.
53:1—Omunu una ka tava okuti kuli Suku, o sokisiwa ndati ‘leveke’? Vocinimbu eci, eveke ka li lomboloka omunu una ocitende okuti, ka kuete olondunge. Pole, li lomboloka omunu una okuti, ondingaĩvi ndomo ca lekisiwa Kosamo 53:1-4.
58:3-5—Olondingaĩvi vi sokisiwa ndati lonyõha? Uhembi wolondingaĩvi, wa lisoka lowule wonyõha. Momo va siata oku vĩhisa vakuavo luhembi. Ndeci ‘ombuta yocisitatũi yi sitika etũi,’ haico olondingaĩvi vi linga okuti, ka vi tava oku yevelela kalungulo.
58:7—Olondingaĩvi vi sokisiwa ndati ‘lovava a pita lolupesi okuti noke a takata’? Daviti wa ivaluka ovava ovekungu limue lia kala Vofeka Yohuminyo. Olonjanja vimue, ovava aco a enda oku livokiya omo liandunde ombela. Pole, a pita ombamba kuenje a takata. Omo liaco, Daviti wa likutilila ku Yehova oco olondingaĩvi vi takate.
68:13—‘Avava opomba a lañiwile ndati lopalata, kuenda ovonya ayo lulu u nina’? Olopomba vina vi kuete evala liyeluluka, vi nina. Avava avo a setahãla ulu. Daviti poku lombolola olohoka via va Isareli via tunda kuyaki, wa vi sokisa lolopomba vi kuete avava a pama okuti a nina. Olonoño vimue via lombolola okuti, olondaka viaco vi kasi ndocindekaise coku tambula ekolowa omo lioku yula uyaki. Omo liaco, Daviti wa kala oku lombolola ndomo Yehova a kuatisa omanu vaye oku yula ovanyali vavo.
68:18—Velie va kala ‘olombanjaile viomanu’? Olombanjaile viaco, via kala omanu vamue vopiwa pokati kolomandekua eci va Isareli va tambula Ofeka Yohuminyo. Noke omanu vaco veya oku tambula ocikele coku kuatisa va Lewi.—Esera 8:20.
68:30—Epingilo liokuti “lemẽla ovinyama via wunda voloneva,” li lomboloka nye? Daviti ovanyali vomanu va Yehova, wa va sokisile lovinyama via salama. Omo liaco, wa pinga ku Yehova oco a tutuiye unene wavo woku linga eci cĩvi.
69:23—Oku ‘lulumisa oviongo viovanyali,’ ci lomboloka nye? Esipa li kasi voviongo, li kuete esilivilo lialua poku petama, kuenda poku tikula ovilemo. Omo liaco, oku lulumisa oviongo, ci lomboloka oku pua ongusu. Daviti wa likutilila ku Yehova oco ovanyali vaye va pue ongusu yoku linga evĩho.
Ceci tu Lilongisilako:
51:1-4, 17. Oku linga ekandu, kaku tu tepa ku Suku. Nda tua likekembela eye o tu ecela.
51:5, 7-10. Nda tua linga ekandu, tu sukila oku pinga ongecelo ku Yehova. Momo tua piñala ekandu. Tu sukilavo oku likutilila kokuaye oco a tu yelise kuenda oku tu kuatisa okuti tu yuvula ovisimĩlo viekandu vi kasi vutima wetu. Tu pingavo kokuaye ekuatiso lioku pandikisa kayonjo.
51:18. Ekandu lia Daviti lia kapele kohele ekalo liwa liofeka yosi ya va Isareli. Kuenje wa likutilila ku Yehova oco a kuatele ohenda ofeka yaco. Nda tua linga ekandu linene, tu vĩhisa onduko ya Yehova kuenda ekongelo. Omo liaco, tu sukila oku pinga ku Yehova oco a yelise evĩho liaco.
52:8. Tu sukila oku kala ‘nduti woliveira utalala vonjo ya Suku,’ poku kuata ukamba Laye. Tu sukilavo oku amamako oku linga ocipango caye kuenda oku pokola kokuaye loku tava kepindiso liaye.—Va Heveru 12:5, 6.
55:4, 5, 12-14, 16-18. Daviti elinga lĩvi liomõlaye Avisalome kuenda usuanji wondunguli yaye Aitofele una a kolelele, lio nenela esumuo lialua. Pole, esumuo liaco ka lia tepuluile ekolelo liaye ku Yehova. Omo liaco, eci tu liyaka lovitangi, ka tuka tepululi ekolelo lietu ku Yehova omo liesumuo.
55:22. Ovitangi vietu tu vieca ndati ku Yehova? Catete, tu vieca kokuaye poku lombolola ocitangi caco lekuatiso liohutililo. Cavali, tu cilinga poku pokola Kondaka yaye loku tava kekuatiso li tunda kakulu vekongelo. Catatu, poku sanda onjila yoku tetulula ovitangi viaco.—Olosapo 3:5, 6; 11:14; 15:22; Va Filipoi 4:6, 7.
56:8. Yehova ka kũlĩhĩle lika ovitangi tu liyaka lavio. Pole, wa kũlĩhavo ohali yi tunda kovitangi viaco.
62:11. Unene wa Yehova ka u kuete ono yikuavo. Yehova eye muẽle ono yunene waco. Momo ‘ongusu yi tunda kokuaye.’
63:3. ‘Ocisola ca Yehova ca velapo, okuti omuenyo u sule.’ Momo nda Yehova ka lekisa ocisola kokuetu, omuenyo wetu ka u kuata esilivilo. Omo liaco, tu sukila oku kuata ukamba Laye.
63:6. Epuluvi liuteke olio lia sunguluka oku sokolola ovilinga via Yehova.
64:2-4. Oku vangula olombonde, ku vĩhisa onduko yiwa ya vakuetu. Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku kala vakualombonde. Kuenda tu sukilavo oku yuvula oku yevelela olombonde.
69:4. Oco tu kale lombembua la vakuetu, tu sukila ‘oku ecela,’ ndaño okuti, pamue ka tua limbukile ekandu liaco.
70:1-5. Yehova o yevelela olohutililo vietu vioku pinga ekuatiso. (1 Va Tesalonike 5:17; Tiago 1:13; 2 Petulu 2:9) Eye o pondola oku ecelela okuti, ovitangi viamamako. Pole, o tu ĩha olondunge vioku pandikisa kovitangi viaco. Yehova lalimue eteke a ecelela okuti, tu liyaka lovitangi ka tu tẽla oku pandikisa lavio.—1 Va Korindo 10:13; Va Heveru 10:36; Tiago 1:5-8.
71:5, 17. Daviti eci a kala umalẽhe wa kuata utõi longusu yoku liyaka la Goliata u Filisiti. Momo wa pamisile ekolelo liaye ku Yehova. (1 Samuele 17:34-37) Omo liaco, amalẽhe va sukilavo oku kolela lika Yehova kovina viosi va yongola oku linga.
‘Oluali Luosi lu Yuke Ulamba wa Yehova’
Ocisungo ca sulako conepa yavali yolosamo okuti Osamo 72, ci lombolola uviali wa Salomone. Ekalo liotembo yuviali waye, lia kala ocindekaise covina vika kala kotembo yuviali wa Mesiya. Ocisungo caco ci lombolola okuti, kotembo yaco, voluali muka kala ombembua yalua. Ohali, lungangala ka vika kalako vali. Ongongo yi kaima ovikulia vialua. Nye tu sukila oku linga oco tuka tambule asumũlũho aco? Tu sukila oku kuama ongangu yukualosamo yoku talamẽla eyovo li tunda ku Yehova. Kuenda oku ecelela okuti, Yehova o linga ocitililo cetu haeye ongusu yetu.
‘Daviti wa malusula olohutililo viaye’ loku popia hati: “Yehova Suku ya Isareli, a sivayiwe. Eye lika waye o lingainga ovikomo. Onduko yaye yulamba yi panduiwe oloneke viosi. Oluali luosi lu yuke ulamba waye. Amene. Amene.” (Osamo 72:18-20) Omo liaco, tu amamiko oku sivaya Yehova loku sumbila onduko yaye.
[Elitalatu kemẽla 9]
Ove hẽ wa kũlĩha u o lomboloka ‘omõla wa soma ufeko’?
[Elitalatu kemẽla 10]
Ove hẽ wa kũlĩha esunga lieci o Yerusalãi va yi tukuila hati, ‘onumbu ya lipua’?