ʼE Tapuakina Pea Mo Puipui e Sehova Ia Nātou ʼe Fakalogo
“Kia ia ʼaē ʼe fakalogo kia te ʼau, ʼe nofo fīmālie anai pea mo maʼuli tokalelei, ʼo mole ina tuʼania he malaʼia.”—Tāʼaga Lea 1:33.
1, 2. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou fakalogo ki te ʼAtua? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki.
KO TE ʼu kiʼi ʼuhiʼi moa ʼe nātou kakai ʼi te malaʼe, kae mole nātou tokagaʼi te foʼi manu lele ʼaē ʼe lele ʼi ʼoluga. Fakafokifā pe ʼe ʼuʼua te matuʼa moa moʼo fakatokaga ki tona ʼu kiʼi ʼuhi pea mo ina folahi tona ʼu kapakau. ʼE feleleʼi tona ʼu kiʼi ʼuhi ki tona ʼu lalo kapakau, pea puipui fakavilivili ai ia nātou, ʼo mole ʼohofiʼi nātou e te manu lele.a Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai ai? Ko te fakalogo ʼe ina hāofaki tatou!
2 ʼE maʼuhiga tāfito ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei te ako ʼaē ʼe tou tāʼofi ai, heʼe faiga fakamalotoloto e Satana ke ina puke he ʼu hahaʼi tokolahi ʼa te ʼAtua. (Apokalipesi 12:9, 12, 17) ʼE loto e Satana ke ina maumauʼi tatatou ʼu felogoi mo Sehova, ke mole toe ʼofa Sehova kia tatou pea ke mole tou maʼu te maʼuli heʼegata. (1 Petelo 5:8) Kae kapau ʼe tou nofo ōvi ki te ʼAtua pea mo tou mulimuli ki te takitaki ʼaē ʼe foaki mai e tana Folafola pea mo tana kautahi, pea ʼe ina puipui tatou. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼAki tona ʼu fuluʼi kapakau, ʼe ina tāʼofi anai ke ʼaua naʼa fakaōvi atu he tahi kia te koe, pea ʼe ke nono anai ʼi ʼona lalo kapakau.”—Pesalemo 91:4.
ʼE Mamahi Te Puleʼaga Talagataʼa
3. Koteā te ikuʼaga ʼo te talagataʼa liuliuga ʼa Iselaele?
3 ʼI te temi ʼaē neʼe fakalogo ai te puleʼaga ʼo Iselaele kia Sehova, neʼe tokaga tuʼumaʼu ia Sehova kia nātou. Kae neʼe tuʼa lahi age te līaki e te hahaʼi tonatou Pule pea mo nātou tauhi ki te ʼu ʼatua neʼe faʼu ʼaki te ʼakau pea mo te maka—ko “he ʼu meʼa noa, ʼe mole honatou ʼaoga pea ʼe mole nātou hāofaki he tahi.” (1 Samuele 12:21) Hili te ʼu sēkulō ʼo te agatuʼu ʼaia, neʼe lahi te ʼapositasia ʼo te puleʼaga pea neʼe mole kei feala ke fetogi tanatou aga. Koia neʼe lāuga fēnei ai ia Sesu: “Selusalemi, Selusalemi, te kolo ʼaē ʼe ina matehi te kau polofeta pea mo ina taumakaʼi ia nātou ʼaē ʼe fekauʼi kia te ia,—kua tuʼa fia taku fia tānaki tau ʼu fānau ohage ko he matuʼa moa ʼe ina tānaki tona ʼu ʼuhi ʼi tona ʼu lalo kapakau! Kaʼe neʼe mole koutou loto kiai. Koʼeni ko tokotou ʼapi kua līaki atu kia koutou.”—Mateo 23:37, 38, MN.
4. Neʼe hā lelei feafeaʼi neʼe līʼakina e Sehova ia Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi?
4 Neʼe ʼiloga lelei ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, kua līaki e Sehova ia te Iselaele agatuʼu. ʼI te taʼu ʼaia, ko te ʼu kautau Loma, ʼaki tanatou ʼu fuka ʼaē neʼe pena ai te akuila, neʼe nātou ʼohofiʼi ia Selusalemi ʼo fakahoko ai te toe maumau lahi. Neʼe kaugamālie te hahaʼi ʼi te kolo, ʼuhi ko te Pāsikate. Neʼe mole tali nātou e Sehova, logola te ʼatu sakilifisio ʼaē neʼe nātou fai. ʼE fakamanatuʼi mai e te faʼahi ʼaia te ʼu palalau neʼe fai e Samuele ki te Hau talagataʼa ko Saulo: “ ʼE lahi age koa la te leleiʼia e Sehova ia te ʼu holokoseta pea mo te ʼu sakilifisio ʼi te talagafua ʼaē ki te leʼo ʼo Sehova? Fakalogo mai! Ko te talagafua ʼe lelei age ia ʼi he sakilifisio, ko te tokaga ʼe lelei age ia ʼi te gako ʼo te ʼu matuʼa akeno.”—1 Samuele 15:22.
5. Koteā te fakalogo ʼaē ʼe fakamaʼua e Sehova, pea ʼe tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe feala ke tou maʼu te fakalogo ʼaia?
5 Logola ʼe fakamaʼua e Sehova ke tou fakalogo, kae ʼe ina ʼiloʼi totatou ʼu tuʼakoi ʼi totatou ʼuhiga agahala. (Pesalemo 130:3, 4) ʼE ina fakamaʼua mai ke tou maʼu he loto ʼe moʼoni pea mo tou fakalogo ʼuhi heʼe tou tui, mo ʼofa pea mo tou tuʼania naʼa tou fai he meʼa ʼe mole ina leleiʼia. (Teutalonome 10:12, 13; Tāʼaga Lea 16:6; Isaia 43:10; Mikea 6:8; Loma 6:17) Neʼe fakahā e te ‘ ʼao lahi ʼo te kau fakamoʼoni ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano,’ e feala ke tou fakalogo, pea neʼe nātou nonofo agatonu ʼi te ʼu ʼahiʼahi lahi, māʼia mo te mate. (Hepeleo 11:36, 37; 12:1) Neʼe fakafiafia lahi e nātou ʼaia te loto ʼo Sehova! (Tāʼaga Lea 27:11) Kae ko ʼihi ʼi te kamata neʼe nātou agatonu kae ki muli age neʼe nātou talagataʼa. Neʼe kau ia nātou ʼaia te Hau ʼo Suta ko Seoasi.
Neʼe Fua Kovi Ki Te Hau Tana ʼu Fakakaugā Kovi
6, 7. Neʼe feafeaʼi te hau ko Seoasi ʼi te kei maʼuli ʼo Seoiata?
6 Neʼe faiga ke fakapogi te Hau ko Seoasi ʼi tana kei veliveli, kae neʼe hāofaki. ʼI te taʼu fitu ʼo Seoasi, ko te Pelepitelo Lahi lototoʼa ko Seoiata neʼe ina fufū ia ia pea mo ina fakanofo ke hau. Ko Seoiata neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, koia neʼe liliu ai ko he tāmai pea mo he tagata fai tokoni kia Seoasi, pea ko te hau tūpulaga ʼaia neʼe ina “fai te meʼa ʼaē ʼe lelei kia mata ʼo Sehova ʼi te ʼu ʼaho fuli pe ʼo te pelepitelo ko Seoiata.”—2 Fakamatala 22:10–23:1, 11; 24:1, 2.
7 ʼI te ʼu gāue lelei ʼaē neʼe fai e Seoasi neʼe kau ai tana toe gaohi te fale lotu ʼo Sehova—ko te gāue neʼe “maʼuhiga ʼaupito kia Seoasi.” Neʼe ina fakamanatuʼi age ki te Pelepitelo Lahi ko Seoiata te maʼua ʼaē ke tānaki te tukuhau ʼo te fale lotu, ʼo Suta pea mo Selusalemi, ohage ko “te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e Moisese,” ke totogi te toe gaohi ʼo te fale lotu. ʼE ʼasi mai neʼe fua lelei te fakaloto mālohi e Seoiata ia te hau tūpulaga ke ako pea mo fakalogo ki te Lao ʼa te ʼAtua. Mole tuai pea katoa ia meʼa fuli ki te gaohi ʼo te fale lotu pea mo tona ʼu naunau kehekehe.—2 Fakamatala 24:4, 6, 13, 14; Teutalonome 17:18.
8. (a) Koteā te faʼahi tāfito ʼaē neʼe tupu ai te mole kei mālohi ʼa Seoasi ʼi te faʼahi fakalaumālie? (b) ʼUhi ko tana talagataʼa, koteā ʼaē neʼe fai e te hau ki muli age?
8 Meʼa fakaʼofaʼofa, he neʼe mole hoko atu te fakalogo ʼa Seoasi kia Sehova. Koteā tona tupuʼaga? ʼE ʼui fēnei mai e te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼI te ʼosi mate ʼo Seoiata neʼe ʼōmai te kau ʼaliki ʼo Suta pea mo nātou tulolo ki te hau. ʼI te temi ʼaia neʼe fakalogo te hau kia nātou. Pea neʼe nātou līaki māmālie te ʼapi ʼo Sehova te ʼAtua ʼo tanatou ʼu kui pea mo nātou kamata tauhi ki te ʼu pou taputapu pea mo te ʼu tamapua, pea hoko ai te toe ʼita lahi kia Suta pea mo Selusalemi ʼuhi ko tanatou hala ʼaia.” ʼUhi ko te fakaneke ʼa te kau ʼaliki ʼaia ʼo Suta, neʼe toe fakafisi te hau ke fakalogo ki te kau polofeta ʼa te ʼAtua, neʼe kau ia nātou ʼaia ia Sakalia, te foha ʼo Seoiata, ʼaē neʼe lototoʼa ʼo fakatonutonuʼi ia Seoasi pea mo te hahaʼi ʼuhi ko tanatou talagataʼa. Neʼe mole fakahemala ia Seoasi, kae neʼe ina fakatotonu ke matehi ia Sakalia. Neʼe liliu ia Seoasi ʼo agakovi ʼaupito pea neʼe mole kei fakalogo kia Sehova, he neʼe mulimuli ki te ʼu fakaneke ʼo te ʼu fakakaugā kovi!—2 Fakamatala 24:17-22; 1 Kolonito 15:33.
9. ʼI te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Seoasi pea mo te kau ʼaliki, ʼe hā lelei feafeaʼi ai te kovi ʼo te talagataʼa?
9 ʼI tana līaki ia Sehova, koteā ʼaē neʼe hoko kia Seoasi pea mo tona ʼu kaumeʼa ʼaliki agakovi? Ko te kau solia ʼo Silia—neʼe “ko te ʼu tagata tokosiʼi”— neʼe nātou ʼohofi ia Suta pea mo nātou “matehi fuli te kau ʼaliki ʼo te hahaʼi.” Neʼe toe fakamālohiʼi e te kau Silia ia te hau ke ina ʼavage tona ʼu koloā fuli pea mo te aulo pea mo te siliva ʼo te sagatualio. Logola neʼe mole mate ia Seoasi, kae neʼe liliu ʼo mahaki pea neʼe mole kei ʼi ai hona mālohi. Mole tuai ki muli age, ko te hahaʼi kākā ʼi tana ʼu kaugana neʼe nātou matehi ia ia. (2 Fakamatala 24:23-25; 2 Hau 12:17, 18) Neʼe moʼoni te ʼu folafola ʼaenī neʼe fai e Sehova ki Iselaele: “Kapau ʼe mole ke fakalogo ki te leʼo ʼo Sehova tou ʼAtua ʼo ke tokaga ʼo mulimuli ki tana ʼu fakatonutonu fuli pea mo tana ʼu lekula . . . pea ʼe hoko mai anai te ʼatu malaʼia kia te koe pea mo aʼu atu anai kia te koe!”—Teutalonome 28:15.
Neʼe Hāofaki Te Sikalaipe He Neʼe Fakalogo
10, 11. (a) He koʼe ʼe ʼaoga kia tatou ke tou fakakaukauʼi te tokoni ʼa Sehova kia Paluke? (b) Koteā te tokoni ʼaē neʼe fai e Sehova kia Paluke?
10 ʼI ʼihi temi, ʼe koutou lotovaivai koa ʼi tokotou minisitelio, heʼe tokosiʼi te hahaʼi ʼe nātou fia logo ki te logo lelei? ʼE koutou leleiʼia koa tonatou maʼuli koloaʼia pea mo ʼaē ʼe ina fakagafua ia meʼa fuli? Kapau koia, koutou manatuʼi te tagata ko Paluke, te sikalaipe ʼa Selemia, pea mo te tokoni ʼofa ʼa Sehova kia ia.
11 Neʼe ʼamanaki tohi e Paluke te lea faka polofeta, kae neʼe tokagaʼi tāfito ia ia e Sehova. Koteā tona tupuʼaga? He neʼe kamata lāuga Paluke ʼo ʼuhiga mo tona maʼuli pea mo holi ki he meʼa ʼe lelei age ʼi tona pilivilesio makehe ʼaē ke tauhi ki te ʼAtua. ʼI tana tokagaʼi te fetogi ʼaia ʼa Paluke, neʼe fai e Sehova kia ia he tokoni ʼe matala lelei pea mo poto, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ke haga kumi te ʼu meʼa lalahi maʼa koe. ʼAua naʼa ke haga kumi. Heʼe koʼeni ʼe ʼau fakahoko anai te tuʼutāmaki ki te tagata fuape, . . . pea ʼe ʼau foaki atu anai kia te koe tou nefesi ko he totogi ʼi te ʼu potu fuli ʼaē ka ke ʼalu anai kiai.”—Selemia 36:4; 45:5.
12. He koʼe ʼe mole tonu ke tou kumi “[he] ʼu meʼa lalahi” ʼi te tuʼu ʼaenī?
12 ʼE koutou fakatokagaʼi koa ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova kia Paluke, Tana tuʼania ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te tagata agalelei ʼaia, ʼaē neʼe tauhi agatonu mo Selemia kia te ia ʼaki he lototoʼa? ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼe tuʼania ʼaupito ia Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nātou manatu ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe lelei age ʼi te tuʼu ʼaenī. Meʼa fakafiafia, heʼe ohage ko Paluke, tokolahi ia nātou ʼaia neʼe nātou tali te fakatonutonuʼi ʼofa ʼaia mai te ʼu tēhina fakalaumālie aga fakapotopoto. (Luka 15:4-7) Ei, ʼofa pe ke tou mahino fuli ʼe mole he ka haʼu kia nātou ʼaē ʼe nātou kumi “[he] ʼu meʼa lalahi” ʼi te tuʼu ʼaenī. Ko nātou ʼaē ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼe mole nātou maʼu te fiafia moʼoni, pea ʼe kua vave fakaʼauha nātou mo te malamanei pea mo tana ʼu holi fuli ʼo te kakano.—Mateo 6:19, 20; 1 Soane 2:15-17.
13. Koteā te ako ʼo ʼuhiga mo te agavaivai ʼe tou maʼu ʼi te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Paluke?
13 ʼI te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Paluke, ʼe tou toe maʼu ai te ako lelei ʼo ʼuhiga mo te agavaivai. Koutou tokagaʼi, neʼe mole tokoni fakahagatonu age ia Sehova kia Paluke, kae neʼe ina fakaʼaogaʼi ia Selemia, pea neʼe lagi ʼiloʼi lelei e Paluke tona ʼu vaivaiʼaga pea mo tana ʼu aga. (Selemia 45:1, 2) Neʼe mole fialahi ia Paluke, kae neʼe agavaivai he neʼe mahino lelei kia ia ko Sehova te matapuna moʼoni ʼo te tokoni. (2 Fakamatala 26:3, 4, 16; Tāʼaga Lea 18:12; 19:20) Koia kapau ʼe tou ‘fai he lākahala ia muʼa ʼo hatatou ʼiloʼi’ pea ʼe fai mai he ʼu tokoni ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea tou faʼifaʼitaki te aga fakapotopoto ʼa Paluke, mo tana fakakaukau fakalaumālie, pea mo tana agavaivai.—Kalate 6:1.
14. He koʼe ʼe lelei ke tou fakalogo kia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki tatou?
14 Ko tatatou agavaivai ʼe toe tokoni kia nātou ʼaē ʼe nātou fai tokoni. ʼE ʼui fēnei ia Hepeleo 13:17, MN: “Koutou fakalogo kia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki koutou, pea mo koutou talagafua, heʼe nātou leʼoleʼo tuʼumaʼu ʼokotou ʼu nefesi, ohage ko he ʼu tagata ʼe fakamāuʼi ai anai ia nātou ʼi te faʼahi ʼaia; koteʼuhi ke nātou fai fakafiafia te faʼahi ʼaia kae ke ʼaua naʼa nātou fai ʼaki he lāuga, heʼe fakatupu kovi anai kia koutou.” ʼE lahi te ʼu lakaga ʼe faikole fakamalotoloto ai te kau tagata ʼāfea kia Sehova, ʼo nātou kole te lototoʼa, mo te poto, pea mo te aga fakaʼeteʼete ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakahoko te koga faigataʼa ʼaia ʼo tanatou gāue tauhi ōvi! Tou “fakamooni ki te faahiga tagata aia.”—1 Kolonito 16:18.
15. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Selemia tana falala kia Paluke? (b) Neʼe fakapale feafeaʼi ia Paluke ʼi tana fakalogo ʼaki he agavaivai?
15 ʼE hā lelei neʼe fetogi e Paluke tana manatu, he neʼe kole age e Selemia ke ina fai te gāue maʼuhiga—ke ʼalu ki te fale lotu pea mo ina lau leʼolahi te fakamāu ʼaē neʼe tala age e Selemia. Neʼe fakalogo koa ia Paluke? Ei, neʼe ina fai “ia meʼa fuli ʼaē neʼe fakatotonu age e te polofeta ko Selemia.” Neʼe tonu ke lototoʼa ia Paluke, he neʼe ina lau te logo ʼaia ki te kau ʼaliki ʼo Selusalemi. (Selemia 36:1-6, 8, 14, 15) ʼI te ʼohofiʼi ʼo te kolo e te kau Papiloni ʼi te ʼosi ʼo taʼu e 18 ki muli age, koutou fakakaukauʼi age muʼa te fiafia ʼa Paluke ʼi tana hāo, he neʼe mulimuli ki te fakatokaga ʼa Sehova pea mo ina fakagata tana kumi “he ʼu meʼa lalahi.”—Selemia 39:1, 2, 11, 12; 43:6.
Ko Tanatou Fakalogo Neʼe Ina Hāofaki Nātou Lolotoga Tonatou ʼAtakai e Te ʼu Kautau
16. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tona manavaʼofa ki te kau Sutea ʼi Selusalemi, ʼi te ʼatakai ʼo Selusalemi e te kau Kalitia ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi?
16 ʼI te hoko mai ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe toe hā te manavaʼofa ʼa Sehova kia nātou ʼaē neʼe fakalogo. ʼI te ʼatakai ʼo te kolo e te ʼu kautau, neʼe ʼui e Sehova ki te kau Sutea: “Koʼeni ʼe ʼau tuku atu ki ʼokotou muʼa te ala ʼo te maʼuli pea mo te ala ʼo te mate. Ko ia ʼaē ka nofo anai ʼi te kolo ʼe mate anai ʼi te heletā, mo te hoge, pea mo te mahaki; kae ko ia ʼaē ka hū anai ki tuʼa pea mo tō ki te ʼu nima ʼo te kau Kalitia ʼaē ʼe nātou ʼatakai koutou, ko ia ʼaia ʼe maʼuli anai; ei ʼe liliu anai tona maʼuli ko tona koloā.” (Selemia 21:8, 9) Logola neʼe tonu ke mamate fuli te hahaʼi ʼo Selusalemi, kae neʼe manavaʼofa Sehova kia nātou ʼaē neʼe fakalogo kia te ia, māʼia ʼi te temi maʼuhiga ʼaia.b
17. (a) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea e lua ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi ai te fakalogo ʼa Selemia ki te fakatotonu ʼa Sehova, ʼi tana ʼui ki te kau Sutea ke nātou ‘ ʼolo ki te kau Kalitia’? (b) ʼE fua lelei feafeaʼi kia tatou te faʼifaʼitaki ʼo Selemia ʼi tana fakalogo ʼaki he lototoʼa?
17 ʼE mahino ia ko tana ʼui ki te kau Sutea ke nātou ʼolo ki te kau Kalitia, neʼe ko he ʼahiʼahiʼi ʼaia ʼo te fakalogo ʼa Selemia. Koteʼuhi neʼe pipiki tāfito ia Selemia ki te huafa ʼo te ʼAtua. Neʼe mole ina loto ke laukovi ki ai te ʼu fili, heʼe nātou lau anai neʼe foaki age te mālo e tonatou ʼu ʼatua mate. (Selemia 50:2, 11; Tagilāulau 2:16) Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼiloʼi e Selemia ʼi tana ʼui ʼaē ki te hahaʼi ke nātou ʼolo ki te kau Kalitia, neʼe feala ke tuʼutāmaki ai, he neʼe feala ke manatu e te tokolahi ʼe ko hana ʼu palalau fakafeagai ki te puleʼaga Sutea. Neʼe mole holomuli ʼi tona mataku, kae neʼe fakalogo ʼo ina tala te ʼu folafola ʼa Sehova. (Selemia 38:4, 17, 18) Ohage ko Selemia, ʼe tou tala mo tatou he logo ʼe mole fia logo kiai te hahaʼi. Neʼe tupu te fehiʼaʼinaʼi ʼo Sesu ʼuhi pe ko te logo ʼaia. (Isaia 53:3; Mateo 24:9) Koia ʼaua naʼa tou ‘matataku ki te tagata,’ kae ohage ko Selemia, tou lototoʼa ʼo fakalogo kia Sehova, ʼo tou falala katoa kia te ia.—Tāʼaga Lea 29:25.
Tou Fakalogo Tatau Aipe Peʼe Tauʼi Tatou e Koke
18. Koteā te ʼahiʼahi ka hoko anai ki te kau kaugana ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tanatou fakalogo?
18 Kua vave hoko mai te fakaʼauha ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī ʼi he toe “mamahi lahi” ʼe mole heʼeki hoko feiā ki muʼa atu. (Mateo 24:21) ʼE mahino ia, tāfito ʼi te temi ʼaia, ʼe ʼahiʼahiʼi lahi anai te tui pea mo te fakalogo ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Ohage la, ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu ko Satana, ia “Koke ʼo te fenua ʼo Makoke,” ʼe ina fakahoko anai he tau lahi ki te ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼo ina teuteuʼi tana ʼu mālohi ʼaē ʼe ʼui ʼe ko “he ʼu kautau solia mālohi kaugamālie . . . , ohage ko he ʼu ʼao ʼe nātou ʼaofi te fenua.” (Esekiele 38:2, 14-16) ʼI tanatou mole kaugamālie pea mole hanatou ʼu mahafu, ʼe kumi anai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua te puipui ʼi te ʼu lalo “kapakau” ʼo Sehova, ʼaē ka ina folahi moʼo puipui ia nātou ʼaē ʼe fakalogo.
19, 20. (a) He koʼe neʼe maʼuhiga ke fakalogo te kau Iselaele ʼi te Tai Kula? (b) ʼE ʼaoga feafeaʼi kia tatou ia ʼaho nei, hatatou fakakaukauʼi ʼi te faikole te fakamatala ʼo te Tai Kula?
19 ʼE tou manatuʼi ai te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te Mavae ʼa Iselaele mai Esipito. ʼI tana ʼosi fakatō ki Esipito te ʼu malaʼia e hogofulu, neʼe mole taki e Sehova tana hahaʼi ʼi te ala ʼaē neʼe feala ke nātou foimo kaku ai ki te Kele ʼo Te Fakapapau, kae neʼe ina taki nātou ʼi te ala ʼaē ʼe iku ki te Tai Kula, ʼaē neʼe feala ke puke pea mo ʼohofi ai nātou. Neʼe hage ia neʼe nātou tuʼutāmaki ai. Kanapaula neʼe koutou ʼi ai, ʼe koutou fakalogo anai koa ki te folafola ʼa Sehova ʼaē neʼe tala e Moisese pea mo koutou haʼele ʼi te Tai Kula ʼaki he falala katoa, kae koutou ʼiloʼi ʼe tuʼu te Kele ʼo Te Fakapapau ʼi he tahi age faʼahi?—Ekesote 14:1-4.
20 Ka tou lau ia Ekesote kapite 14, ʼe tou sio ai ko Sehova neʼe ina faka ʼāteaina tana hahaʼi ʼaki he toe mālohi lahi. ʼE fakaloto mālohi moʼoni te ʼu fakamatala ʼaia ki tatatou tui, mokā tou toʼo he temi ke tou ako pea mo fakakaukauʼi! (2 Petelo 2:9) Kapau ʼe mālohi tatatou tui pea ʼe mālohi ai tatatou fakalogo kia Sehova, logola peʼe hage ʼe mole ʼalutahi tana ʼu fakamaʼua mo te ʼu manatu faka tagata. (Tāʼaga Lea 3:5, 6) Koutou fai kia koutou te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE ʼau faiga koa ke mālohi taku tui ʼo ʼau ako fakalelei te Tohi-Tapu, mo faikole, pea mo metitasio, pea mo ʼau fakatahi tuʼumaʼu mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua?’—Hepeleo 10:24, 25; 12:1-3.
Kapau ʼe Tou Fakalogo Pea ʼe Tou Maʼu Te ʼAmanaki
21. Koteā te ʼu lelei ʼe maʼu ʼi te temi nei pea mo te ka haʼu e nātou ʼaē ʼe fakalogo kia Sehova?
21 Ko nātou ʼaē ʼe fakalogo kia Sehova ʼi tonatou maʼuli, kua hoko kia nātou ʼi te temi nei ia Tāʼaga Lea 1:33, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai: “Kae kia ia ʼaē ʼe fakalogo kia te ʼau, ʼe nofo fīmālie anai pea mo maʼuli tokalelei, ʼo mole ina tuʼania he malaʼia.” ʼE fakatalakitupua anai te ʼu palalau fakaloto fīmālie ʼaia mokā hoko anai ʼi te ʼaho lagavaka ʼo Sehova ʼaē ʼe ʼamanaki hoko mai. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, ke koutou tutuʼu tonu ake pea lagaʼi ake tokotou ʼulu, heʼe kua ōvi mai tokotou fakahāo.” (Luka 21:28, MN ) ʼE mahino ia, ko nātou pe ʼaē ka fakalogo ki te ʼAtua ʼaē ka nātou tokagaʼi anai te ʼu palalau ʼaia.—Mateo 7:21.
22. (a) He koʼe ʼe feala ke falala te hahaʼi ʼa Sehova? (b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoko mai?
22 Ko te tahi tupuʼaga ke tou falala ai, heʼe ko “te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe mole ina fai anai he meʼa ka neʼe mole heʼeki ina tala tana meʼa fakalilo ki tana kau kaugana, te kau polofeta.” (Amosi 3:7) Ia ʼaho nei, ʼe mole fekauʼi mai e Sehova he ʼu polofeta ohage ko te temi muʼa, kae neʼe ina fekauʼi te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu ke ina foaki ʼi tona temi totonu, te meʼa kai fakalaumālie ki tana hahaʼi. (Mateo 24:45-47) Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou fakalogo ki te “kaugana” ʼaia! Ohage ko te meʼa ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoko mai, ʼaki tatatou fakalogo ʼaia ʼe tou toe fakahā ai peʼe tou faka ʼuhiga feafeaʼi ia Sesu, te pule ʼo te “kaugana.” ʼE ko Ia ʼaē ka “ina maʼu anai te fakalogo ʼa te hahaʼi fuli pe.”—Senesi 49:10.
[Kiʼi nota]
a ʼE ʼui e te tohi, logola neʼe tau ʼui ko te matuʼa moa ʼe mataku, kae “ ʼe tau anai ʼo aʼu ki tona mate moʼo puipui tona ʼu kiʼi ʼuhi mai he tuʼutāmaki.”
b Ia Selemia 38:19, ʼe fakahā mai ko ʼihi kau Sutea neʼe puke e te kau Kalitia pea neʼe mole matehi nātou kae neʼe ʼave ʼo faka ʼaunofo ia nātou. ʼE mole fakahā mai pe neʼe nātou ʼolo ki te kau Kalitia ʼuhi ko te ʼu palalau ʼa Selemia. Kae neʼe moʼoni te ʼu palalau ʼa te polofeta he neʼe nātou hāo ai.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te ikuʼaga ʼo te talagataʼa liuliuga ʼa Iselaele?
• Neʼe iku feafeaʼi ki te Hau ko Seoasi tana ʼu fakakaugā, ʼi te kamataʼaga ʼo tona maʼuli pea ki muli age?
• Koteā te ʼu ako ʼe feala ke tou tāʼofi mai ia Paluke?
• He koʼe ʼe mole tonu ke tuʼania te hahaʼi fakalogo ʼa Sehova ʼi te ōvi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī?
[Paki ʼo te pasina 13]
ʼI tana mulimuli kia Seoiata, neʼe fakalogo te tūpulaga ko Seoasi kia Sehova
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼUhi ko te ʼu fakakaugā kovi ʼa Seoasi, neʼe ina matehi ai te polofeta ʼa te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE koutou fakalogo anai koa kia Sehova pea mo koutou tala tona mālohi moʼo hāofaki?