KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w23 dwi mir 6 mba. 14-19
  • Wacikara nilworo Yehova. Pirang’o?

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Wacikara nilworo Yehova. Pirang’o?
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • NILWORO MUNGU, THELEMBENE TIE ANG’O?
  • PONJ NILWORO YEHOVA
  • CWINYI BED TEK CALU OBADIA
  • GWOK BEDOLENG’ PERI CALU YEHOIADA MA JALAM MA DIT
  • KUD IBED CALU UBIMO YOAC
  • Tegocwiny pa Yehoiada
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
  • Yehova miyo mugisa iwi tegocwiny mwa
    Buku mi coko mi—Kwo man tic mwa mi Jukristu—2023
  • Aradu, imito kwo peri ubin ubed nenedi?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Tim saa ma lee ku dhanu m’umaru Yehova
    Buku mi coko mi—Kwo man tic mwa mi Jukristu—2019
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
w23 dwi mir 6 mba. 14-19

THIWIWEC MI 27

Wacikara nilworo Yehova. Pirang’o?

“Lembapora pa Yehova ni ba ju m’ulwore.”​—ZAB. 25:14.

WER 8 Yehova en e Karingo mwa

I ADUNDOa

1-2. Nimakere ku Zaburi 25:14, wacikara nitimo ang’o ka wamito wabed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova?

KAN imito kindwu ubed ceng’ini ku ng’atu moko, iparu nia kite ma kanigi ma pigi tek nisagu? Icopo nidwoko nia jurimo mandha gicikiri nimariri man nikonyiri i kindgi. Saa moko wii copo tundo ngo nia lworo de tie kite ma pire tek lee pi nibedo jarimo ma cuu. Ento calu ma giragora mi thiwiwec maeni uyero, ju m’umito gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova gicikiri ‘nilwore.’​—Som Zaburi 25:14.

2 Kadok nwang’u watimo ni Yehova wagalu rukani de, ukwayu wan ceke wamedara ninyutho ire lworo ma thuth. Nilworo Mungu, thelembene tie ang’o? Wacopo ponjo nilworo Yehova nenedi? Man wacopo nwang’u ponji ma kani i bang’ Obadia, Yehoiada ma jalam ma dit, man i bang’ ubimo Yoac iwi lworo Mungu?

NILWORO MUNGU, THELEMBENE TIE ANG’O?

3. Kekor kite ma lworo copo gwoko kowa.

3 Wacopo bedo ku lworo tek wanyang’ nia waromo nwang’u peko i lembe moko. Kit lworo maeno copo bedo ber man eromo cwaluwa nitimo lembe ku rieko. Ku lapor, lworo ma nia kud wapodhi cerowa niwotho i dhu longoro. Lworo ma nia kud wanwang’ ret copo ketho waringo lembe mir ariti. Lworo mi nyotho winjiri mwa ku ng’atu moko ma wamaru, cerowa niyero kunoke nitimo lembe ma cuu ngo.

4. Sitani ubemito dhanu gilwor Yehova i ayi ma kani?

4 Sitani ubemito dhanu gilwor Yehova i ayi ma rac. Ebemewo paru pa Elifaz ma nia Yehova tie ng’atu ma culo wang’ racu ku racu, Mungu ma kwiny ma jucopo nyayu ngo anyong’a i iye. (Yob 4:18, 19) Sitani ubemito lworo unegwa i kum Yehova kara wawek nitimo ire. Kara kud wapodh i uwic maeno, ubemito waponj nilworo Mungu i ayi ma cuu.

5. Nilworo Mungu, thelembene tie ang’o?

5 Ng’atu ma lworo Mungu i ayi ma cuu mare man emito ngo etim gin moko ci ma romo nyotho winjiri pare kude. Yesu de ubed ulworo Mungu ku kit “lworo” ma kumeno. (Ebr. 5:7) Elworo ngo Yehova calu ng’atu ma timojo rac. (Isa. 11:2, 3) Ento egam emare lee dit man emito ewore. (Yoh. 14:21, 31) Calu Yesu, watie ku woro ma thuth yor i bang’ Yehova pilembe etie Mungu ma jamer, ma riek, ma pwe, man ma won tego. Wang’eyo bende nia emaruwa lee man eneno kite ma wajolo ko telowic pare ni gin ma pire tek. Wacopo nyayu anyong’a kunoke can i Yehova.​—Zab. 78:41; Rie. 27:11.

PONJ NILWORO YEHOVA

6. Yo acel ma wacopo ponjo ko nilworo Mungu utie ma kani? (Zaburi 34:11)

6 Nilworo Yehova tie ngo gin ma wanyolara ko anyola, ento wacikara niponje aponja. (Som Zaburi 34:11.) Yo acel ma watimo ko kumeno utie nibeneno giracwiya cuu mandha. Ka wabemedara nineno ‘piny ma Mungu ucwiyo’ m’ubenyutho rieko, copo man mer ma thuc m’emaru kowa, e wabifowore dong’ nisagu man mer ma wamare ko de bimedere. (Rum. 1:20) Nyamego moko ma nyinge Adrienne uyero kumae: “Kan abeneno piny ceke ma Yehova ucwiyo man rieko pare ma yawe mbe, iya wang’ lii man anyang’ nia eng’eyo gin ma ber pira.” Nyamu i lembe iwi giracwiya ucwale niyero lembe ma e: “Amito ngo atim gin moko ci ma romo ketho ma cero i kindwa ku Yehova ma tie ng’atu m’umiyo ira kwo.” Dong’ nyo iromo keting’o ngo saa moko yenga maeni pi niparu kilili iwi piny moko ma Yehova ucwiyo? Tek itimo kumeno, ibifowore dong’ nisagu man mer m’imare ko de bimedere ameda.​—Zab. 111:2, 3.

7. Rwo copo konyowa nenedi niponjo lworo Yehova i ayi ma cuu?

7 Ayi mange ma waromo ponjo ko nilworo Mungu utie niberwo wang’ ma pol. Tek wabemedara nirwo i bang’ Yehova, wabimedara bende ninene ni ng’atu m’utie andha. Saa ceke ma wabekwayu Yehova umi iwa tego ma wacir ko amulaic moko, wapoy nia etie ku copo ma yawe mbe. Kinde ma wabefoye pi wode m’emiyo piwa, wapoy nia emaruwa lee dit. Man saa ma ka wabekwaye ku cwinywa ceke nia ekonywa i peko mwa moko, wapoy nia etie ku rieko ma kaporne mbe. Rwo ma kumeno konyowa niworo Yehova lee nisagu, man eketho wakeco kud adundewa ceke niuro timo moko ci ma romo nyotho winjiri mwa kude.

8. Waromo timo ang’o kara wamedara nilworo Mungu?

8 Wacopo medara nilworo Mungu tek wabeponjo Biblia man watie ku lembakeca mi nwang’u ponji kud i lapor ma beco man ma reco ma nwang’ere i iye. Wakewecu iwi lapor mi jurutic pa Yehova ario ma gigam gigwoko bedoleng’ migi: Obadia m’ubino jadit mi kal p’ubimo Ahab, man Yehoiada ma jalam ma dit. I ng’eye, wabineno ponji ma waromo nwang’u niai kud i bang’ Yoac m’ubimo mi Yuda, m’ukeucaku timo ni Yehova ma ber, ma re i ng’eye eweko nitimo ire.

CWINYI BED TEK CALU OBADIA

9. Lworo pa Yehova ukonyo Obadia nenedi? (1 Ubimo 18:3, 12)

9 Wang’ ma kwong’a ma Biblia ulwong’o nying’ Obadiab, eyero pire kumae: ‘Obadia lworo Yehova hai.’ (Som 1 Ubimo 18:3, 12.) Kit lworo maeno ma cuu ukonyo Obadia nenedi? Mi kwong’o zoo, lworone udwoke ni dhanu mandha man ma jugeno. Pieno ubimo ukethe ni janen wii ot pare. (Nen lembe m’uyenyo rombo ku maeno i Nehemia 7:2.) Lworo ma Obadia ubed ulworo ko Mungu umiyo ire bende tegocwiny ma segi, ma tie kite m’ebino ku yenyne andhandha. Ekwo i the bimobim p’ubimo Ahab ‘m’utimo lembe ma rac i wang’ Yehova ma sagu [jubim] m’ular uwok ire ceke.’ (1 Ub. 16:30) Bende Yezebel ma dhaku p’Ahab man m’ubino jatic pa Baal, ugam udagu Yehova kud adegi ma lee dit uketho emito edar the thier mandha ceke kud i ker ma yo malu. Enego kadok jubila pa Yehova dupa. (1 Ub. 18:4) M’umbe jiji, Obadia uworo Yehova i saa ma rac mandha.

10. Obadia unyutho tegocwiny ma segi nenedi?

10 Obadia unyutho tegocwiny ma segi nenedi? Kinde ma Yezebel ucaku sayu ka jubila pa Yehova kwa kwa kara eneggi, Obadia uting’o jubila 100 m’i kindgi man ecidh ekanugi ‘pier abic pier abic i odng’om, man emio igi kwen ku pii.’ (1 Ub. 18:13, 14) Ka nang’u Yezebel ung’eyo pi lembe ma Obadia utimo, nwang’u enege cen. Calu Obadia de ubedo dhanu, copere lworo ubino nege man emito ngo etho. Ento egam etimo lembuno pilembe emaru Yehova man ju m’utimo ire nisagu mer m’emaru ko kwo pare gire.

Umego moko umondo i ot pa won ot moko ku min ot pare ma gitie Jumulembe.

Ku tegocwiny, umego moko ubepoko cam mi tipo ni Jumulembe wagi i ng’om ma jukwero tic mwa i iye (Nen udukuwec mir 11)d

11. Jutic pa Yehova mi rundi mwa eni gitie calu Obadia nenedi? (Nen bende cal.)

11 Tin jutic pa Yehova dupa gibekwo i ng’om ma jukwero tic mwa i iye. Gimiyo ni judongo pa gavmenti woro m’uromo kugi, ento calu Obadia, umego ku nyimego mwa maeno ma jumer gimiyo ni Yehova gin m’eromo ko, niwacu gimoko kikiki i kume. (Mat. 22:21) Pi ninyutho lworo ma gilworo ko Mungu, giwore nisagu dhanu. (Tic. 5:29) Gitimo kumeno ma nwang’u gibediri nirweyo lembanyong’a man nicokiri karacelo i aponda. (Mat. 10:16, 28) Gidieng’ lee dit nia umego ku nyimego migi unwang’ cam mi tipo ma gitiye ku yenyne. Wakewec pi lapor pa Henri ma kwo i ng’om mir Afrika kaka ma jugam jukwero tic mwa i iye pi saa moko. I kind nindo ma jukwero ticne i iye, Henri uwodhere pi nipoko cam mi tipo ni Jumulembe wagi. Ekiewo kumae: “An atie dhanu ma lwor. Pieno ang’eyo nia woro ma thuth m’abino woro ko Yehova re m’umiyo ira tegocwiny.” Nyo icopo bedo ku kit tegocwiny ma Henri ubino ko? In de cwinyi copo bedo tek kan itie ku lworo ma cuu yor i bang’ Mungu.

GWOK BEDOLENG’ PERI CALU YEHOIADA MA JALAM MA DIT

12. Yehoiada ku dhaku pare ginyutho gwoko bedoleng’ ma lee ni Yehova nenedi?

12 Yehoiada ma jalam ma dit ulworo Yehova, man lworone ucwale ni gwoko bedoleng’ pare man nimiyo amora mi woro Yehova i kum jumange bende. Lembuno unen kamaleng’ kinde m’Athalia ma nyaku pa Yezebel umayu ker mi Yuda ku tego. Dhanu ubed ulworo Athalia dre, pilembe ebino ng’atu ma kisa mbe i iye man awanya ma rac m’ebino ko pi ker uketho etimo tego ninego ju ceke ma copo dong’ camu ker, uketho i iye kadok nyikwaye! (2 Kei. 22:10, 11) Yoac m’ubino acel m’i kind awiyane udong’ kwo pilembe Yehoceba m’ubino dhaku pa Yehoiada re m’ubodhe. En ku won ot pare gikanu nyathinne man gigwoke. I ayi maeno re ma Yehoiada ku Yehoceba gigwoko ko the kwaru mi ker pa Daudi. Yehoiada ugwoko bedoleng’ pare ni Yehova man elworo ngo Athalia.​—Rie. 29:25.

13. Kinde ma Yoac udoko ku oro abiro, Yehoiada unyutho gwoko bedoleng’ kendo nenedi?

13 Kinde ma Yoac udoko ku oro abiro, Yehoiada unyutho gwoko bedoleng’ pare kendo ni Yehova. Epangu lembe moko; ma ka lembene birombo, Yoac bidoko ubimo kum etie ku twero mi lagu ker pa Daudi. Re ka lembene urombo ngo, jubinego Yehoiada. Ku kony pa Yehova, lembene urombo. Judongomawijo ku Julawi gidiko cing’gi ku Yehoiada, e giketho Yoac udoko ni ubimo man giketho junego Athalia cen. (2 Kei. 23:1-5, 11, 12, 15; 24:1) I ng’eye, Yehoiada ‘utimo lembariba i kind Yehova kud ubimo man dhanu, nia gibed dhanu pa Yehova.’ (2 Ub. 11:17) Bende, eketho ‘jukur i dhugang’ mi ot pa Yehova, kara ng’atu moko m’ucido kud umondi.’​—2 Kei. 23:19.

14. Calu ma Yehoiada uyungo Yehova, en ke enwang’u yung ma kani?

14 Oro moko i wang’e, Yehova ular uyero kumae: “Ju m’uyunga abiyungogi.” De andha Yehova uyungo Yehoiada, niwacu emiyo ire sukulia. (1 Sam. 2:30) Ku lapor, eketho jukiewo kpawa mi lembe ma beco ma jalam ma dit maeno utimo kara ubed iwa ni ponji. (Rum. 15:4) M’umedo maeno, kinde ma Yehoiada utho, juyunge i ayi ma segi, niwacu jukunye “i adhura pa Daudi i kind ubimo, kum etimo ber i kind Israel, man yo ba Mungu ku ot pare.”​—2 Kei. 24:15, 16.

Calu Yehoiada ma jalam ma dit, mer mwa ma thuth yor i bang’ Yehova romo cwaluwa nikonyo umego mwa ku cwinywa ceke (Nen udukuwec mir 15)e

15. Waromo nwang’u ponji ma kani kud i kpawa pa Yehoiada? (Nen bende cal.)

15 Kpawa pa Yehoiada copo konyo wan ceke niponjo lworo Mungu. Judong cokiri gicopo lubo lapor pa Yehoiada nwang’u saa ceke gibeyenyo yore mi gwoko udul rombe pa Mungu. (Tic. 20:28) Lapor pa Yehoiada copo konyo ju m’utii bende ninyang’ nia ka gibelworo Yehova man gibemediri nigwoko bedoleng’ migi ire, ecopo tiyo kugi pi nitimo yeny pare. Ebiwenjogi ngo. Aradu de gicopo nwang’u ponji i kum kite ma Yehova utimo ko lembe ni Yehoiada man nilubo lapor pare ma gimii ko yung man woro ni ju m’utii, asagane ni ju m’udaru timo ni Yehova ku bedopwe pi oro dupa. (Rie. 16:31) Tokcenne, wan ceke waromo nwang’u ponji i kum ayi ma judongomawijo man Julawi gidiko ko cing’gi i kum Yehoiada. Dong’ wek wan de wadiku cingwa i kum ‘dhanu ma gibetelo wiwa’ man wanyuth igi woro ku cwinywa ceke.​—Ebr. 13:17.

KUD IBED CALU UBIMO YOAC

16. Ang’o m’unyutho nia ubimo Yoac ubino ng’ic i thenge mi tipo?

16 Yehoiada ukonyo ubimo Yoac nibedo dhanu ma ber. (2 Ub. 12:2) Pieno kinde m’ubimo maeno udoko aradu, enyayu anyong’a i Yehova. Ento i ng’ey tho pa Yehoiada, Yoac uwinjo dwand judongomawijo m’ujai ni Yehova. Adwogine ubino ang’o? En ku ju m’ebebimo wigi gicaku timo “ni mungu m’araga kud ayi gin m’acwia.” (2 Kei. 24:4, 17, 18) Lembene unyayu can lee mandha i Yehova, re asu ebed ‘eoro jubila i bang’gi, kara ukelgi kendo i bang’e . . . , ento gikwero winjo.’ Giwinjo ngo kadok Zekariac ma wod Yehoiada m’ubino ngo kende kende jabila pa Yehova man jalam, ento bende nyathin pa wayu Yoac. Ubimo Yoac ubino mbe ku foyofoc pi juruot pagi Zekaria m’ubodho kwo pare, uketho enego Zekaria.​—2 Kei. 22:11; 24:19-22.

17. Lembe ulokere nenedi i kum Yoac?

17 Yoac ubed ulworo Yehova ku kit lworo ma cuu ngo, uketho lembe ulokere ma rac i kume. Yehova uwacu kumae: “Ju m’ucaya jubikwanugi ni gin moko ngo.” (1 Sam. 2:30) I ng’eye, udul juaskari mi Jusiria m’ubino nyanok uloyo udul askari pa Yoac “ma dit apila” man ginyayu ret ma lee i kume. I ng’ey ma Jusiria gidok, jutic pa Yoac ma buu gidok ginege pilembe egam enego Zekaria. Dhanu unwang’u nia kura p’ubimo maeno ubino rac nisagu, uketho gineno nia eromo ngo nia juyike “i odliel mir ubimo.”​—2 Kei. 24:23-25.

18. Nimakere ku Yeremia 17:7, 8, wacopo timo ang’o kara kud wabed calu Yoac?

18 Waromo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Yoac? Yoac ubino calu yen m’udhoko ulage i kum yen wadi. Kinde ma Yehoiada m’utie yen m’edhoko ulage i kume utho, e yamu mi jujai ubole, niwacu eweko timo ni Yehova ku gwoko bedoleng’. Lapor maeno ubenyutho kamaleng’ nia wacikara ngo nilworo Mungu pilembe ya wedi mwa kunoke juot mwa man dhanu mange mi cokiri de gibewore. Kara wabed tek i thenge mi tipo, wacikara wan giwa nimoko asu kikiki i kum Mungu man nidwoko winjiri mwa kude udok ma tek nikadhu kud i ponji ma nja mi Biblia, nyamu i lembe, man rwo.​—Som Yeremia 17:7, 8; Kol. 2:6, 7.

19. Yehova ubekwayu ang’o i bang’wa?

19 I andha, Yehova kwayuwa ngo nia watim lembe m’ukadhu kadhiri mwa. Jucoko dhu lembe m’ebekwayu i bang’wa i Eklizia 12:13 m’uyero kumae: “Lwor Mungu, man lwor lembang’ola pare; kum maeni en e gin m’umaku piny cu ni dhanu.” Ka wabelworo Mungu, wabicungo ma tek i wang’ amulaic mi nindo m’ubino man wabicungo nging’ nging’ calu Obadia giku Yehoiada. Gin moko acel de mbe ma bilalu mer m’i kindwa ku Yehova.

NYO IBEPOY?

  • Nilworo Yehova, thelembene tie ang’o?

  • Wacopo nwang’u ponji ma kani ma pigi tek kud i lapor pa Obadia m’ubino jakur ot p’ubimo man Yehoiada ma jalam ma dit?

  • Wacopo timo ang’o kara kud wabed calu ubimo Yoac?

WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa

a I Lembagora, wec ma nia ‘lworo,’ thelembene tie dupa. Ecopo nyutho ndiri, woro kunoke wang’uic, nimakere ku lembe ma jubeweco i wiye. Thiwiwec maeni bikonyowa nicego kit lworo ma copo konyowa wabed ku tegocwiny, man watim ni Wegwa m’i polo ku gwoko bedoleng’.

b Obadia maeni utie ngo Obadia ma jabila m’udog ukwo oro dupa i ng’eye, man m’ukiewo buku m’ulwong’ere ku nyinge.

c Matayo 23:35 uyero nia Zekaria ubino wod Barakia. Dhanu moko paru nia Yehoiada ubino ku nying’ ario calu jumange ma juweco pigi i Biblia (nen nying’ mi Mt 9:9 ku mi Mk 2:14), kunoke nia Barakia ubino kwaru Zekaria kunoke nyo kwaru moko ma bor.

d KORO I CAL: I cal maeni, umego moko ubepoko cam mi tipo i saa ma jukwero i iye tic mwa.

e KORO I CAL: Nyamego moko m’aradu ubenwang’u ponji i bang’ nyamego moko ma wang’e uteng’ini iwi kite mi rweyo ku telefon; umego moko m’utii ubemiyo lapor ma ber mandha mi tegocwiny, eberweyo kaka ma dhanu bepong’ i iye; umego ma kucelo m’ung’eyo tic mi yiko kum Otker cuu ubeponjo jumange ku tije.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini