Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
7-13 JULAE
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 21
Ol Waes Advaes Blong Gat Wan Hapi Mared
?Olsem Wanem Yu Save Mekem Ol Disisen We Oli Waes?
Taem wan man i hareap blong mekem wan disisen, i isi blong mekem wan disisen we i no waes. Ol Proveb 21:5 i givim woning ya se: “Man we i mekem gudfala plan mo i stap wok strong long hem, hem i save kasem plante samting, be man we i stap wok hareap, neva hem i save kasem i naf.” Eksampol, tu yangfala we tufala i lavlavem tufala, tufala i no mas hareap blong mekem disisen blong mared. Sipos no, bambae tufala i luksave se ol tok ya blong William Congreve, wan man Inglan blong raetem stori long ol yia 17 handred, i tru nomo taem hem i se: “Man we i hareap blong mared, bambae hem i gat plante taem blong stap sore long disisen blong hem.”
g08.7 23 ¶1
?Olsem Wanem Blong Wokem Wan Gudfala Mared?
Soemaot se yu gat tingting daon. “I nogud wan long yufala i tok flas, no i mekem wan samting blong leftemap hem nomo. Yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon, mo yufala i mas luk ol narafala man olsem we oli gud moa long yufala.” (Filipae 2:3) Plante rao i kamaot from we man mo woman tugeta i flas, nao tufala wanwan i traem blemem narawan from ol trabol we tufala i gat, i bitim we tufala i gat tingting daon mo lukaot rod blong mekem i gud long narawan. Sipos yu yu gat tingting daon, bambae yu blokem fasin ya blong talem se yu nao yu stret mo hem i rong, taem yu no agri wetem hasban no waef blong yu long wan samting.
“Stap Glad Wetem Waef Blong Yu”
13 ?Olsem wanem sipos mared i no stanap strong from we tufala i no mekem i gud long tufala? Ale, tufala i mas faenem rod blong winim trabol ya. Be i nidim we tufala i mas traehad. Tingbaot sipos tufala i stat toktok long fasin we i no kaen, gogo, oltaem nomo tufala i saksakem ol nogud tok long tufala. (Ol Proveb 12:18) Olsem yumi luk long laswan stadi, fasin ya i save spolem mared. Wan proveb long Baebol i talem se: “I moa gud man i go stap hem wan long draeples, i winim we i stap wetem woman blong hem we oltaem i stap toktok tumas, mo i stap krae from evri samting.” (Ol Proveb 21:19) Sipos yu yu wan waef olsem, traem tingbaot: ‘?Fasin blong mi i stap mekem we hasban blong mi i no wantem spenem taem wetem mi?’ Baebol i talem long ol hasban se: “Yufala ol man we i mared, yufala i mas lavem ol woman blong yufala. Yufala i no mas mekem i strong long olgeta, oltaem yufala i mas mekem i gud long olgeta.” (Kolosi 3:19) Sipos yu yu wan hasban, traem tingbaot: ‘?Mi mi stap soemaot lav mo sore long waef blong mi, no nogat? ?Fasin blong mi i pulum hem blong lukaot narafala man blong mekem hem i harem gud?’ I tru, ol fasin olsem oli no givim risen long hasban no waef blong go mekem rabis fasin long saed blong seks. Be nogud frut ya i save kamaot. From samting ya, i impoten we ol hasban mo waef oli toktok tugeta long klia fasin long saed blong ol problem blong olgeta.
Ol Gudgudfala Samting
Vison Blong Kingdom Blong God i Kamtru
9 Jisas i no moa wan man blong wol ya we i raed long wan smol dongki. Naoia hem i wan King we i gat bigfala paoa. Baebol i tokbaot hem se i stap raed long wan hos—hemia wan saen blong faet. (Ol Proveb 21:31) Revelesen 6:2 i talem se: “Nao mi luk wan waet hos i kamtru. Man we i stap sidaon long hem i holem bonara blong hem, mo i putum gudfala hat blong flasem hem, olsem hat blong man we i win finis long faet. Hem i raed long hos i go, olsem man we i win finis long faet, nao i go blong faet bakegen, blong bambae i win bakegen.” Mo tu, Deved i raetem wan Sam long saed blong Jisas i se: “Hae God i stap long Saeon, mo hem bambae i mekem paoa blong yu i kam bigwan moa. Hem i talem se, ‘Yu bambae yu rulum ol enemi blong yu.’”—Ol Sam 110:2.
14-20 JULAE
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 22
Ol Waes Advaes Blong Tijim Gud Pikinini
?Bambae Oli Mekem Wok Blong God Taem Oli Kam Bigwan?
7 Sipos yu wan mared kapol mo yu wantem gat pikinini, askem yu wan se: ‘?Mitufala i gat tingting daon, mo mitufala i lavem Jehova mo Tok blong hem? ?Jehova bambae i jusum mitufala blong lukaot long wan bebi?’ (Sam 127:3, 4) Sipos yu gat pikinini finis, askem yu wan se: ‘?Mi mi stap tijim pikinini blong mi blong i tinghae long fasin ya blong wok had?’ (Pri. 3:12, 13) ‘?Mi mi mekem bes blong mi blong protektem pikinini? ?Mi tijim hem long ol denja we hem i save fesem long wol blong Setan, we i save spolem bodi mo fasin blong hem?’ (Prov. 22:3) Yu no save protektem pikinini blong yu long evri traem we bambae hem i kasem. Hemia i no posibol. Be wetem lav, yu gohed blong tijim hem blong i lukluk i go long Baebol, blong hem i rere blong yusum taem i fesem ol jalens blong laef. (Ridim Ol Proveb 2:1-6.) Eksampol, sipos wan famle i jusum blong lego tru wosip, halpem pikinini blong yu blong i lanem long Baebol se from wanem i impoten blong holemstrong long Jehova. (Sam 31:23) O sipos wan famle o fren i ded, soem long pikinini olsem wanem blong yusum Baebol blong i harem gud bakegen mo i gat pis.—2 Kor. 1:3, 4; 2 Tim. 3:16.
Papa Mo Mama, Trenem Pikinini Blong i Lavem Jehova
17 Tijim pikinini stat taem hem i bebi. I gud moa taem ol papa mama oli stat blong tijim ol pikinini blong olgeta, taem oli smol nomo. (Prov. 22:6) Traem tingbaot Timoti, taem hem i kam bigwan, hem i wok wetem aposol Pol. Mama blong Timoti, Yunis, mo abu woman blong hem Loes, oli stat blong tijim hem taem hem i “bebi.”—2 Tim. 1:5; 3:15.
18 Jean-Claude mo Peace, wan narafala kapol long Aevori Kos, tufala i naf blong tijim ol sikis pikinini blong tufala blong lavem Jehova mo mekem wok blong hem. ?Wanem i givhan long tufala? Tufala i folem eksampol blong Yunis mo Loes. Tufala i talem se, “Mitufala i putum Tok blong God long hat blong ol pikinini blong mitufala taem oli bebi nomo, smoltaem afta we oli bon.”—Dut. 6:6, 7, NW.
19 ?I minim wanem blong “putum (NW)” Tok blong Jehova long hat blong pikinini? Tok ya “putum i stap long hat” i min se “yu mas talem ol tok o ol advaes bakegen mo bakegen blong tijim mo makem long tingting blong pikinini.” Be blong mekem olsem, papa mama i mas spenem plante taem wetem ol pikinini blong tufala. Samtaem tingting blong papa mama i save foldaon from oli mas ripitim sem samting oltaem long ol pikinini. Nating se i olsem, papa mama i save luk samting ya olsem wan janis blong halpem ol pikinini blong oli kasemsave long Tok blong God mo folem.
Ol Perens—Soem Gudfala Eksampol Long Pikinini Blong Yu
Taem wan pikinini i smol, hem i mekem ol samting olsem wan pikinini, mo samtaem hem i mekem samting we i no stret. (Jenesis 8:21) Long taem olsem, ?ol perens oli save mekem wanem? Baebol i talem se: “Ol krangke fasin i fas strong long hat blong wan boe, be stik we i blong stretem man, bambae i tekemaot ol fasin ya oli gowe long hem.” (Ol Proveb 22:15) Sam man oli ting se advaes ya i stret long taem bifo nomo. I tru, Baebol i no agri long ol raf fasin mo fasin blong mekem i strong long narafala. Be tok ya “stik,” samtaem i save minim wan prapa stik, o i save minim otoriti we perens i gat blong stretem pikinini blong hem, be hem i mekem wetem lav from we hem i wantem givhan long pikinini.—Hibru 12:7-11.
Ol Gudgudfala Samting
Kasem Glad Long Privilej We Yu Gat
11 Long sem fasin, yumi save kasem moa glad taem yumi wok had long eni wok we oli givim long yumi long wok blong Jehova. I gud yumi “prij oltaem” mo yumi joen fulwan long ol wok insaed long kongregesen. (Wok 18:5; Hib. 10:24, 25) Rerem gud ol miting blong yu, blong yu save givim ol gudfala ansa we i leftemap tingting blong narafala. Tinghevi long ol tok we yu kasem, blong mekem long ol miting. Sipos oli askem yu blong mekem wan wok long kongregesen, i gud yu mekem long stret taem mo long fasin we i stret. Yu no mas ting se wok we yu kasem i no impoten, nao yu no mekem gud wok ya. Traehad blong kam gud moa long wok we yu mekem. (Prov. 22:29) Sipos yu wok had long ol samting long saed blong spirit mo long ol wok we yu mas mekem, bambae yu fren gud wetem Jehova mo bambae yu glad moa. (Gal. 6:4) Mo tu bambae i isi blong glad wetem olgeta we oli kasem wan privilej we yu yu wantem tumas blong kasem.—Rom 12:15; Gal. 5:26.
21-27 JULAE
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 23
Ol Waes Advaes Long Saed Blong Alkol
Holem Stret Tingting Long Saed Blong Dring
5 ?Olsem wanem long wan man we i dring plante be hem i lukaotgud blong no kasem mak we hem i drong? Samfala oli save tekem plante dring, be ol narafala oli no save luk wan saen blong soemaot se oli drong. Man we i ting se i oraet blong mekem olsem, hem i stap giaman long hem wan bakegen. (Jeremaea 17:9) Sloslo, hem i save kam olsem we hem i dipen long dring, hem i kam ‘slef blong fasin ya blong dring.’ (Taetas 2:3, NW) Woman ya Caroline Knapp, i raetem wan buk we i tokbaot ol man we oli kam alkolik, i se: “Wan man i kam alkolik sloslo, mo hem i no luksave samting ya.” !Tru ya, dring i wan trap we i save givim ded!
6 Tingbaot woning ya blong Jisas tu: “Yufala i mas lukaot gud. Yufala i no mas westem taem blong yufala long fasin ya we yufala i stap ronem lafet, mo yufala i stap drong, mo yufala i stap tingting tumas long laef blong wol ya. I nogud Dei ya blong mi i kam kasem yufala wantaem nomo, we yufala i no tingbaot nating, olsem we yufala i fas long wan trap, from we dei ya bambae i kasem olgeta man long wol.” (Luk 21:34, 35) Maet wan man i dring gogo i no kasem mak yet we hem i fuldrong, be hem i les finis mo i wantem slip. Sem mak long saed blong spirit. ?Nao, olsem wanem sipos dei blong Jeova i kamtru taem hem i stap les mo slip olsem?
it-1 656
Drong
Baebol i agensem fasin ya. Baebol i no agri long fasin ya we man i dring ol strong dring gogo i fuldrong. Buk blong Ol Proveb i tokbaot wan pijatok blong soemaot samting we alkol i save mekem long bodi blong man, mo samting ya i laenap wetem wanem we ol saentis oli talem. Ol Proveb i givim woning ya se: “?Hu i stap kasem trabol? ?Hu i no save stap kwaet? ?Hu i stap rao? ?Hu i stap komplen? ?Hu i stap kasem kil from nating nomo? ?Hu ya we ae blong hem i hevi tumas? Hemia olgeta we oli stap gohed longtaem blong dring waen, mo olgeta we oli stap lukaotem waen we oli miksim. Yu no mas lukluk red kala blong waen, taem i stap saen insaed long glas [i luk naes mo i pulum ae], mo i stap godaon gud nomo long bel blong yu. From we long en bambae i kakae yu olsem wan snek, mo posen blong hem i haed olsem posen blong snek [i save mekem yu yu sik long bodi (eksampol, yu save kasem sik blong leva (cirrhosis)) mo long tingting (olsem sik blong ol nev (delirium tremens)), mo i save kilim man i ded]. Ae blong yu bambae i lukluk ol samting i narakaen [alkol i save mekem bren blong man i no wok gud, nao man i mekem ol fasin we hem i no stap mekem taem i gud hed, hem i stat blong luk ol narakaen samting, i no save tingbaot ol samting we i hapen nao bren blong hem i mekemap sam giaman stori we hem i ting se oli tru, i no sem blong mekem ol krangke samting long fored blong ol narafala], mo hat blong yu bambae i pulum yu blong talem ol tok we i no stret [ol tingting mo ol filing we oli haed dip insaed long man].”—Pro 23:29-33; Ho 4:11; Mt 15:18, 19.
Ol Proveb i gohed blong tokbaot filing we wan man i gat taem hem i drong, i se: “Mo bambae yu olsem wan man we i stap ledaon long medel blong solwota [hem i konfius olsem wan man we i stap draon, biaen i slip ded], mo olsem wan man we i stap ledaon antap long mas blong wan sip [taem man i stap antap long mas blong sip, laef blong hem i stap long denja taem solwota i raf. Long sem fasin, taem man i drong, laef blong hem i stap long denja from hem i save kasem aksiden, strok, narafala i kilim hem, o sam moa narafala samting]. Bambae yu talem se: ‘Oli faetem mi, be mi no harem nating. Oli kilim mi, be mi no save [hemia toktok we man we i drong i stap talem long hem wan. Hem i no luksave samting we i stap hapen mo i no filim ol kil we hem i stap kasem]. ?Wetaem bambae mi wekap? Mi nidim wan moa dring [naoia hem i mas slip from we hem i dring bitim mak, be from we hem i slef blong alkol bambae hem i lukaot rod blong dring alkol bakegen].’” Bambae hem i kam pua, from we hem i stap spenem tumas mane long alkol, bambae ol man oli no moa trastem hem, mo bambae hem i no save wok.—Pro 23:20, 21, 34, 35.
Ol Gudgudfala Samting
Wan Kwestin
Maet yumi ting se man we i fatfat nao hem i man we i stap kakae bitim mak. Be samting ya i no tru long evri man. Samtaem man i fatfat from we hem i gat wan sik we i mekem hem olsem. Sam narafala man, maet oli fatfat from we famle laen blong olgeta i olsem. Mo i gat wan samting tu we yumi no mas fogetem, hemia se man we i fatfat tumas, hem i gat wan problem long bodi, be man we i kakae bitim mak hem i gat wan problem long tingting blong hem. Taem man i fatfat tumas, i min se bodi blong hem i bigwan no i gat plante gris long hem, be man we i kakae bitim mak hem i wan man we i griri mo i kakae we i kakae mo i had blong stop. Taswe, i no saes blong bodi blong man we i soemaot se hem i man blong kakae bitim mak, be tingting we man ya i gat long kakae. Wan man i save bunbun be maet hem i wan man blong kakae bitim mak. Mo tu, saes blong bodi blong ol man i defdefren folem kalja mo kantri blong olgeta wanwan.
28 JULAE–3 OGIS
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 24
Mekem Bilif Blong Yu i Strong, Bifo We i Gat Ol Hadtaem
it-2 610 ¶8
Fasin Agens
Mo tu, ol Kristin oli tingbaot praes ya we oli save kasem sipos oli gohed blong stanap strong. Jisas i tokbaot praes ya, i se: “Olgeta we oli stap mekem stret fasin be ol man oli ronem mo kilim olgeta, oli glad from we Kingdom blong heven i blong olgeta.” (Mt 5:10) Save we ol Kristin oli gat long saed blong laef bakegen mo long saed blong Man Ya We i Stamba blong hop ya, i givim paoa long olgeta mo i mekem se oli gat strong tingting blong holemstrong long God. Mo save we oli gat long saed blong samting we ded blong Jisas i save mekem, bambae i givhan long olgeta blong oli no fraet nating se ol man blong agens oli talem se bambae oli kilim olgeta i ded. (Hib 2:14, 15) I impoten tumas we wan Kristin i tingbaot ol save ya, sipos hem i wantem gohed blong holemstrong taem ol man oli agensem hem bigwan. Baebol i talem se: “Yufala i mas gohed blong holem sem tingting ya we Kraes Jisas tu i gat. . . . [Hem] i obei long God long evri samting, nating se hem i mas ded from, yes hem i ded long pos.” (Fil 2:5-8) “[Jisas] i tingbaot glad we bambae hem i kasem, taswe hem i stanap strong mo hem i no sem nating se hem i ded long wan pos.”—Hib 12:2; mo tu yu luk 2Ko 12:10; 2Te 1:4; 1Pi 2:21-23.
Holemtaet Glad Long Taem Blong Trabol
12 Ol Proveb 24:10 (NW) i talem se: “?Yu yu letem tingting blong yu i foldaon long dei blong trabol? Paoa blong yu bambae i smol nomo.” Wan narafala proveb i talem se: ‘Sipos man i harem nogud, tingting blong hem i foldaon, mo fes blong hem tu i kam nogud.’ (Prov. 15:13) Sam Kristin, tingting blong olgeta i foldaon, nao oli no moa ridim Baebol, mo oli no moa tingting dip long Tok blong God. Oli talem sem samting oltaem long ol prea blong olgeta, mo oli no moa joen wetem ol Kristin brata sista blong olgeta. I klia se fasin ya blong harem nogud longtaem olsem, i save spolem wan Kristin.—Prov. 18:1, 14, NW.
13 Sipos yumi tingting long gudfala saed blong ol samting, bambae yumi tingbaot moa ol samting we oli givim glad long yumi. Deved i raetem se: “God blong mi . . . Mi mi wantem tumas blong mekem ol samting we yu yu wantem.” (Sam 40:8) Taem ol samting i gorong long laef blong yumi, yumi neva mas lego gudfala program we yumi stap folem long saed blong wosip. Yes, wan gudfala meresin blong man we i harem nogud, i blong joen long ol wok we oli givim glad. Jeova i talem se yumi save faenem glad mo harem gud taem yumi ridim Tok blong hem mo tingting long tok ya oltaem. (Sam 1:1, 2; Jem. 1:25) Evri taem we yumi ridim Baebol mo kam long wan Kristin miting, yumi kasem ol gudfala tok we i save leftemap tingting blong yumi mo mekem yumi glad.—Prov. 12:25; 16:24.
Kwestin
Ol Proveb 24:16 i talem se: “Stret man i save foldaon seven taem, mo hem i save girap bakegen.” ?Tok ya i stap tokbaot wan man we i foldaon oltaem long sem sin be biaen God i fogivim hem?
Blong talem stret, hemia i no bigfala poen blong vas ya. Hem i stap tokbaot wan man we i foldaon, we hemia i min se hem i fesem problem o hadtaem bakegen mo bakegen, nao i girap bakegen, we hemia i min se hem i naf blong haremgud bakegen afta long problem ya.
Yes, Ol Proveb 24:16 i no tokbaot se man i “foldaon” long sin, be hem i tokbaot se man i kasem problem o hadtaem bakegen mo bakegen. Long rabis sistem blong wol ya, wan stret man i save fesem problem blong helt, o wan nara problem. Maet gavman tu i spolemgud hem from wosip blong hem. Be hem i save trastem se God bambae i sapotem mo halpem hem blong dil wetem problem ya, mo winim. Ating yu stap luk se plante taem ol samting oli gogud long saed blong ol man blong God. ?From wanem i olsem? From we yumi sua se “Jehova i stap sapotem olgeta we oli stap foldaon mo i stap leftemap olgeta we oli harem nogud gogo oli kam slak from.”—Sam 41:1-3; 145:14-19.
Ol Gudgudfala Samting
Wan Kwestin
Long taem bifo, wan man we i wantem ‘bildimap haos blong hem,’ i min se hem i wantem mared mo gat pikinini, hem i mas skelem se, ‘?Mi mi naf blong lukaot long wan waef mo ol pikinini we maet mitufala i gat biaen? ?Mi mi naf blong givim ol samting we oli nidim?’ Bifo we man i mared mo i gat pikinini, hem i gat wok blong mekem. Hem i mas planem wan garen mo lukaotgud long hem. Taswe wan narafala Baebol (Today’s English Version) i tanem vas ya se: “Bifo we yu bildim haos blong yu mo wokem wan famle, yu mas wet gogo kakae long garen blong yu i rere, mo yu yu sua se yu save winim naf mane blong laef.” ?Olsem wanem? ?Tingting ya i stret yet long yumi tede?
Yes. Man we i wantem mared i mas rere gud from wok ya. Sipos hem i no sik, hem i mas wok. I tru, hadwok we man i mekem blong lukaotgud long famle blong hem, i no long saed blong bodi nomo. Tok blong God i soemaot se man i mas lukaotgud long famle blong hem long saed blong bodi, filing, mo wosip. !Sipos hem i no mekem olsem, hem i moa nogud i winim man we i no gat bilif nating! (1 Tim. 5:8) Taswe, taem wan yangfala man i stap mekem rere blong mared mo blong gat pikinini, hem i mas tingting long ol kwestin ya: ‘?Mi mi rere finis blong givim ol samting long saed blong bodi we famle blong mi bambae i nidim? ?Mi mi naf blong lidim gud famle blong mi long saed blong wosip? ?Bambae mi mi mekem Baebol stadi oltaem long woman blong mi mo ol pikinini blong mi?’ Tok blong God i soemaot se ol wok ya oli impoten tumas.—Dut. 6:6-8; Efes. 6:4.
Ale, wan yangfala man we i wantem mared i mas tingting gud long stamba trutok ya long Ol Proveb 24:27. Long sem fasin, wan yangfala woman i mas skelem sipos hem i rere finis blong mekem wok blong waef mo mama. Mo taem wan yangfala man mo woman i stap skelem se i gud blong gat pikinini no nogat, tufala i save tingting long ol semfala kwestin ya. (Luk 14:28) Sipos ol man blong God oli folem ol advaes ya long laef blong olgeta, oli save blokem plante trabol we i mekem man i harem nogud, mo oli save gat wan hapi laef wetem famle blong olgeta.
4-10 OGIS
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 25
Ol Waes Advaes Blong Talem Ol Gudfala Tok
Tang i Gat Paoa—Yumi Mas Yusumgud
6 ?From wanem yumi mas jusum wan stret taem blong toktok? Ol Proveb 25:11 i talem se: “Sipos yu talemaot wan tingting blong yu, we yu mekem i klia gud long ol man, hemia i olsem we yu wokem wan pija long gol, mo yu putum silva i goraon long hem blong flasem.” Wan pija we oli wokem long gol i naes tumas. Be taem oli putum silva i goraon long hem, i naes moa. Long sem fasin, maet yumi wantem talem wan gudfala toktok long narafala. Be sipos yumi jusum stret taem blong talem, yumi save givhan moa long man ya. ?Olsem wanem blong mekem olsem?
7 Sipos yumi toktok long taem we i no stret, maet ol man oli no glad long samting we yumi talem, no maet oli no kasem save. (Ridim Ol Proveb 15:23.) Yu traem tingbaot taem ya we bigfala etkwek mo taetel wef i spolem plante taon long Is Japan, long Maj 2011. Bitim 15,000 man oli ded. Plante Witnes blong Jehova tu oli lusum sam famle mo fren blong olgeta. Nating se i olsem, oli yusum Baebol blong leftemap tingting blong ol narafala we oli kasem sem trabol. Be oli save se plante man oli Budis mo oli no save Baebol. Taswe oli no tokbaot laef bakegen long olgeta, be oli talem ol tok we i leftemap tingting blong olgeta, mo oli eksplenem from wanem ol nogud samting olsem i stap kasem ol gudfala man.
Tang i Gat Paoa—Yumi Mas Yusumgud
15 I impoten blong talem ol stret tok, be i impoten tu blong tingbaot olsem wanem yumi talem. Ol man oli harem gud blong lesin long Jisas from we ol tok blong hem i “gud tumas,” i min se hem i kaen mo i toktok gud long olgeta. (Luk 4:22) Taem yumi toktok kaen, ol man oli laekem moa blong lesin long yumi, mo oli harem gud long samting we yumi talem. (Ol Proveb 25:15) Sipos yumi gat respek long ol man mo yumi tingbaot olgeta, bambae yumi toktok kaen long olgeta. Hemia nao samting we Jisas i mekem. Wan taem, hem i luk we ol man oli traehad blong kam lesin long hem, ale hem i glad nomo blong spenem taem wetem olgeta mo tijim olgeta. (Mak 6:34) Mo taem ol man oli tok nogud long Jisas, hem i no givimbak.—1 Pita 2:23.
16 Nating se yumi lavem famle blong yumi mo ol fren blong yumi, be samtaem yumi save talem ol tok we i no kaen. Maet yumi ting se yumi no nid blong lukaot gud long tok blong yumi, from we yumi savegud olgeta. Be Jisas i neva toktok raf long ol fren blong hem. Taem oli raorao se hu i hae moa, hem i stretem olgeta long kaen fasin. Mo hem i yusum eksampol blong wan pikinini, blong givhan long olgeta blong oli jenisim tingting blong olgeta. (Mak 9:33-37) I gud ol elda oli folem kaen fasin blong Jisas, taem oli stretem narafala.—Galesia 6:1.
Yumi Pulum Yumi Blong Kam Strong Moa Long Lav Mo Gudfala Wok—?Olsem Wanem?
8 Taem yumi mekem wok blong God blong yumi, yumi evriwan i save pulum ol narafala tru long eksampel blong yumi. Jisas i rili pulum ol man we oli lesin long hem. Hem i laekem tumas wok blong prij mo hem i leftemap wok ya. Hem i talem se wok ya i olsem kakae blong hem. (Jon 4:34; Rom 11:13) Fasin ya, we man i glad long wok blong hem, i save kasem ol narafala man kwiktaem. ?Yu tu yu save soemaot long ol narafala, fasin glad we yu stap kasem long wok blong prij? Long wan fasin we yu no tokflas, serem ol gudfala ekspiryens blong yu wetem ol narafala long kongregesen. Taem yu askem sam narafala blong wok wetem yu, traem halpem olgeta blong faenem trufala fasin glad taem oli toktok long ol man long saed blong Bigfala Man we i Wokem yumi, Jeova.—Proveb 25:25.
Ol Gudgudfala Samting
it-2 399
Kwaet Fasin
Wan man we i gat kwaet fasin, hem i gat bilif mo i gat paoa. Taem wan samting i traem hem, hem i naf blong stanap strong mo i naf blong bos long tingting blong hem. Be wan man we i no gat kwaet fasin, hem i wari bitim mak, i kros, i no gat bilif mo hop, mo i harem nogud. Buk blong Ol Proveb i tokbaot man olsem, i se: “Man we i no save kontrolem kros blong hem, hem i olsem wan taon we i brok finis, i no gat stonwol i goraon long hem.” (Pro 25:28) Hem i no strong mo i letem eni nogud tingting oli gat paoa long hem, mo hemia i save pulum hem blong mekem ol samting we oli no stret.
11-17 OGIS
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 26
Stap Longwe Long “Man We i Stupid”
it-2 729 ¶6
Ren
Ol sisen. Long Promes Lan, i gat tu impoten sisen, hemia hot taem mo kol taem, we yumi save talem tu se sisen blong drae taem mo sisen blong ren. (Skelem wetem Sam 32:4; Sng 2:11, fut.) Stat long medel blong Eprel go kasem medel blong Oktoba, bambae i gat smol ren nomo. From we hemia i ol manis blong havest, plante taem i no gat ren. Taswe Ol Proveb 26:1 i talem se sipos i gat ren long taem blong havest, hemia i narakaen. (Skelem wetem 1Sa 12:17-19.) Long sisen blong ren, ren i save foldaon eni taem nomo, mo samtaem long ol dei we i no gat ol klaod. Mo tu, from we hemia i sisen blong koltaem, i isi nomo blong man i kolkol taem ren i wasem hem. (Esr 10:9, 13) Taswe, ol man oli glad taem i gat wan sed we oli save go haed long hem.—Aes 4:6; 25:4; 32:2; Job 24:8.
w87 10/1 19 ¶12
Gudfala Frut i Kamaot From Fasin Stretem
12 Sam man oli nidim fasin stretem we i strong moa, olsem we Ol Proveb 26:3 i talem, i se: “Wip i blong wipim hos, rop i blong kontrolem dongki, mo stik i blong wipim baksaed blong man we i stupid.” Samtaem Jehova i letem trabol i kasem nesen blong Isrel from ol nogud samting we olgeta nomo oli mekem. Baebol i se: “From oli tanem baksaed long tok blong God. Oli no respektem ol advaes blong Hae God. Taswe hem i letem olgeta oli kasem hadtaem, blong mekem tingting blong olgeta i stap daon. Oli stambol, mo i no gat man blong givhan long olgeta. Taem oli harem nogud, oli singaot i go long Jehova blong i halpem olgeta, hem i sevem olgeta, i tekemaot olgeta long trabol blong olgeta.” (Ol Sam 107:11-13) Be sam man we oli stupid, oli mekem hat blong olgeta i strong nao oli no save lesin long eni gudfala advaes we oli kasem. Baebol i tokbaot ol man olsem, i se: “Man we i stap mekem hed, nating se yu stretem hem plante taem finis, bambae trabol i smasem gud hem wantaem nomo, we i no moa save kam gud bakegen.”—Ol Proveb 29:1.
it-2 191 ¶4
Leg i Nogud
Fasin blong proveb blong yusum tok ya. Waes King Solomon i talem se: “Man we i putum wok long han blong man we i stupid, i olsem man we i brekem leg blong hem mo i stap spolem hem wan.” Yes i tru, taem wan man i tekem wan man we i stupid blong i kam wok blong hem, hemia i olsem we hem i stap pulum trabol i kam long wok blong hem. I sua se ol samting we hem i stap plan blong mekem bambae oli no save kamtru mo hemia bambae i spolem hem wan.—Pro 26:6.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 846
Krangke
Taem yu ansa long wan man “folem krangke fasin blong hem,” i olsem we yu agri long ol krangke tingting we hem i gat mo i mekem se yu kam olsem hem. Sipos yu no wantem kam olsem man ya, proveb i givim advaes ya se: “Yu no mas ansa long man we i stupid.” Be long semtaem, taem Ol Proveb 26:4, 5 i talem se yu ansa long wan man “folem krangke fasin blong hem,” hemia i min se yu tingting gud fastaem long samting we hem i stap talem, yu soemaot se ol samting we hem i talem oli krangke nomo, mo se ol tok blong hem oli defren olgeta long wanem we hem i stap tingbaot.
18-24 OGIS
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 27
Ol Tru Fren Oli Save Givhan Long Yumi
Jehova i Tinghae Long Ol Man Blong Hem We Oli Gat Tingting Daon
12 Man we i gat tingting daon i glad blong kasem advaes. Traem tingbaot pijatok ya: Afta we yu storian wetem sam brata mo sista long miting, wan long olgeta i singaot yu, nao i talem long kwaet fasin se yu gat sam kakae i stap long fes blong yu. Ating yu sem, be yu glad tu se hem i talem. !Blong talem stret, maet yu ting se i gud sipos narafala i bin talem long yu finis! Long sem fasin, yumi mas glad long wan brata we i no fraet blong stretem yumi taem yumi nidim. Yumi tingbaot brata ya olsem fren blong yumi, i no enemi blong yumi.—Ridim Ol Proveb 27:5, 6; Gal. 4:16.
it-2 491 ¶3
Neba
Be, Ol Proveb i talem se i stret nomo we yu trastem neba blong yu, mo yu go luk hem taem yu nidim help. Hem i givim advaes ya se: “Yu no mas lego ol fren blong yu mo ol fren blong papa blong yu, mo yu no mas go insaed long haos blong stret brata blong yu, long dei we yu stap long trabol, wan neba [sha·khenʹ] we i stap klosap long yu i gud moa i bitim wan brata we i stap longwe.” (Pro 27:10) Man we i raetem proveb ya, i wantem soemaot se wan gudfala fren i gud moa i bitim stret famle blong yu. Taswe i moa gud yu askem help long hem, i bitim we yu askem help long wan stret famle blong yu we i stap longwe, from we maet oli no rere o i gat sam samting i blokem olgeta blong givhan long yu.
Yangfala, ?Bambae Laef Blong Yu i Olsem Wanem?
7 Wan lesen we yumi save lanem, hemia se yumi mas jusum ol fren we oli lavem Jehova mo oli wantem mekem hem i glad. Ol fren olsem bambae oli halpem yumi blong mekem ol gudfala samting. Yumi save jusum ol fren we oli olfala moa o yang moa long yumi. Traem tingbaot, Jehoas i yang moa long fren blong hem Jehoada. Taswe taem yu stap jusum ol fren, i gud yu askem yu wan se: ‘?Oli stap givhan long mi blong mekem bilif blong mi long Jehova i strong moa? ?Oli pulum mi blong folem ol loa blong God? ?Oltaem oli stap tokbaot Jehova mo ol gudfala trutok blong Baebol? ?Oli respektem ol loa blong God? ?Oli no fraet blong stretem mi long taem we mi nidim, o oli talem nomo ol samting we mi glad blong harem?’ (Prov. 27:5, 6, 17) Blong talem stret, yu no nidim ol fren we oli no lavem Jehova. Be sipos ol fren blong yu oli lavem Jehova, yu no lego olgeta from we bambae oli givhan long yu blong mekem ol gudfala samting.—Prov. 13:20.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Ol Proveb
27:21. Ol tok we narafala i talem blong leftemap yumi oli save soemaot se yumi wanem kaen man. Sipos tok ya i pulum yumi blong luksave se Jeova i stap givim plante samting long yumi we yumi no naf blong pembak long hem, mo i pulum yumi blong gohed blong mekem wok blong God, ale yumi gat tingting daon. Sipos ol tok ya i mekem yumi ting se yumi moagud long ol narafala, ale yumi no gat tingting daon.
25-31 OGIS
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 28
?Olsem Wanem Man Nogud i Defren Long Stret Man?
?Yu Stap Folem Jeova Fulwan?
“OL STRET man oli olsem wan yangfala laeon we i gat strong tingting.” (Proveb 28:1) Ol stret man ya oli soem bilif, oli dipen nomo long Tok blong God, mo oli strong blong gohed long wok blong Jeova long taem blong trabol.
it-2 1139 ¶3
Kasemsave
Olgeta we oli tanem baksaed long Man Ya We i Stamba blong fasin ya blong kasemsave samting. Sipos wan man i mekem ol desisen mo ol plan we oli no laenap wetem tingting blong God, bambae hem i stat blong mekem ol nogud samting. (Job 34:27) Man olsem i letem hat blong hem i blaenem hem, nao i no luksave ol rong blong hem mo i lusum waes. (Sam 36:1-4) Nating sipos hem i talem se hem i stap wosipim God, be hem i laekem moa blong folem tingting blong ol man i bitim tingting blong God. (Aes 29:13, 14) Hem i stap mekem eskius from ol nogud fasin blong hem “olsem samting blong pleplei nomo,” (Pro 10:23) nao hem i stap mekem ol samting we i no stret, i kam raf, mo i toktok olsem wan man we i no gat hed. Hem i mekem olsem go kasem mak ya we hem i ting se God i no luksave ol nogud samting we hem i stap mekem. (Sam 94:4-10; Aes 29:15, 16; Jer 10:21) Hem i no luksave se ol toktok mo ol aksen blong hem, oli olsem we hem i stap talem se: “I no gat Jehova.” (Sam 14:1-3) Mo from we hem i no stap folem ol advaes blong Baebol, hem i no moa naf blong yusum gud tingting blong hem, luksave samting, skelem gud ol samting, mo mekem ol gudfala desisen.—Pro 28:5.
it-1 1211 ¶4
Fasin We i Stret
Ol man oli naf blong mekem fasin we i stret, sipos oli bilif mo oli trastem Jehova mo paoa blong Hem blong sevem ol man. Be bambae oli no save mekem olsem wetem prapa paoa blong olgeta. (Sam 25:21) God i promes se bambae hem i stap olsem “wan sil” mo “wan strong ples blong haed,” blong protektem ol man we ol gohed blong wokbaot folem stret fasin. (Pro 2:6-8; 10:29; Sam 41:12) From we oli traehad oltaem blong mekem samting we Jehova i wantem, hemia i mekem se ol samting long laef blong olgeta oli ron gud, mo i givhan long olgeta blong oli folem rod we i stret. (Sam 26:1-3; Pro 11:5; 28:18) Job i no kasemsave from wanem ol stret man oli stap safa aninit long rul blong ol rabis man, mo oli stap ded, be Jehova i talem se hem i luk olgeta samting we ol stret man ya oli stap fesem. Mo Jehova i promes se long fiuja, ol samting we oli kasem long ol olfala blong olgeta bambae i stap gogo i no save finis, bambae oli gat pis, mo oli kasem ol gudgudfala samting. (Job 9:20-22; Sam 37:18, 19, 37; 84:11; Pro 28:10) Olsem Job, stret fasin we wan man i gat, hemia nao samting we i mekem se ol narafala oli tinghae mo oli respektem hem, be i no ol rij samting we hem i gat. (Pro 19:1; 28:6) Ol pikinini we papa blong olgeta i gat stret fasin, oli save glad (Pro 20:7), from we papa blong olgeta i soem gudfala eksampol, hem i gat gudnem, mo ol narafala oli respektem hem.
Ol Gudgudfala Samting
Yu Save Blokem Hatatak Long Saed Blong Spirit
Sua tumas long yumi wan. Plante man we oli kasem hatatak oli bin suagud se helt blong olgeta i oraet nomo. Maet oli bin ting nating no laf long ol woning se oli mas go luk dokta blong i jekemap hat blong olgeta. Long sem fasin, maet samfala oli ting se from we oli Kristin longtaem finis, i no gat samting i save mekem olgeta oli kam slak. Maet oli ting se oli no nidim blong jekemap olgeta long saed blong spirit mo lukluk gud long laef blong olgeta, gogo oli sek long wan bigfala trabol. I impoten blong rimemba gudfala advaes we aposol Pol i givim, se yumi no mas sua tumas long yumi wan: “Man we i ting se i stap stanap strong, hem i mas lukaot gud, blong bambae i no foldaon bakegen.” Yumi waes sipos yumi luksave se yumi sinman, mo yumi jekemap yumi long saed blong spirit oltaem.—1 Korin 10:12; Ol Proveb 28:14.