Oityi Tyahandela Okutila Owoma Siovaa?

1-2. Omu mutyipopila o Salmo 25:14, oityi tuna okulinga ine twahanda umwe okukala noupanga omuwa na Siovaa?

OITYI wahanda umwe komunthu ñgeno ukala epanga liove opo oupanga wenyi ukale-kale-po apeho? Mokutala omunthu wahanda akale epanga liove, oyou mulihole nae, mulikwatesako nae. Kumasoko-ale okuti opo mukale umwe noupanga ukahi nawa muna okulitila owoma. Mahi, omu mutyipopila onthele ei, ava vahanda okukala noupanga omuwa na Siovaa vena “okumutila owoma.” — Tanga Salmo 25:14.

² Atuho vala, tyilinge twahimbika-le kohale okufenda Siovaa tyilinge twahimbika pehepano, tuna okumutila owoma. Mahi oityi tyitiwa okutila owoma Siovaa? Oityi tuna okulinga tumutile owoma? Oityi tulilongesila ku Ombandiya, no Komunene-nakwa Seoyanda, no kohamba Seowasi, tyiyemba kokutila owoma Huku?

OITYI TYITIWA OKUTILA OWOMA HUKU?

3. Popia-po ovipuka vimwe vitutilisa owoma. Owoma novipuka viatyo ovio ututwala kokulinga-tyi?

³ Mwene onthwe etyi tyitutilisa owoma, otyetyi tweete tyipondola okutulinga omapita. Mahi tupu pamwe otyiwa okutila owoma, mokonda tyipondola umwe okututwala kokulinga ovipuka nonondunge. Katufwene tupu kevoyo, owoma wokuti matutoko. Tuti tupu pamwe pofika pankhinduka vala omalwei atuhondovoka-po, owoma wokuti tupondola vala okukavetelwa-po. Owoma wokuti tupondola okunyona oupanga tuna-o na mukwetu, ututwala umwe kokusoka nawa etyi matulingi, neetyi matupopi.

4. Satanasi wahanda tutile owoma Siovaa atyitutwala kokulinga-tyi?

⁴ Satanasi wahanda ovanthu vatile owoma Siovaa, owoma umwe wokuhahande-ale okufwena ponthele yae. Ngwe uhahanesa mouye onondaka ngoombu mbapopile Elifasi okuti, Siovaa apa eli unumana vala, tutupu-ale etyi tupondola okulinga tyimuhambukiswa. (Jó 4:18, 19) Satanasi wahanda tutile umwe owoma Siovaa, tyokuyeka-po umwe okumufenda. Opo twahatokele molusoko lwatyo olo, tuna okutila owoma Huku, owoma omuwa.

5. Oityi tyitiwa okutila owoma Huku?

⁵ Omunthu wokuna owoma omuwa na Huku, oyou umuhole, wahahande okulinga natyike tyipondola okunyona oupanga wavo. Sesusi nae wali nowoma watyo ngoo, wali ‘nonthilo na Huku.’ (Heb. 5:7) Ngwe kali nowoma wokuhahande okukala ponthele ya Siovaa. (Isa. 11:2, 3) Mahi ankho umuhole, wahanda vala apeho okutavela etyi apopia. (Suau 14:21, 31) Noonthwe tuna onthilo onene na Siovaa nga Sesusi. Tyituhuvisa okusoka kolwembia lwae, no kounongo wae, no kokuviukisa kwae, no kononkhono ononene ena-mbo. Tupu tutyii okuti Siovaa utuhole unene, uhambukwa tyina tutavela etyi etupopila. Onthwe evi tulinga vipondola umwe okumunumanesa, mahi tupu vipondola okumuhambukiswa. — Sal. 78:41; Pro. 27:11.

TILA HUKU

6. Otyipuka patyi tyimwe tuna okulinga tulilonge umwe okutila owoma Huku? (Salmo 34:11)

⁶ Onthwe tyokutila owoma Siovaa katutyitwa-le natyo, tuna okulilonga-tyo. (Tanga Salmo 34:11.) Otyipuka tyimwe tuna okulinga, okutala umwe nawa ‘ovipuka Huku atunga,’ mokonda oko tutyimonena okuti omunongo, una ononkhono, utuhole, ya otyo matyitutwala kokumulinga unene onthilo, nokumuhumba. (Loma 1:20) Omukai umwe Ombangi utiwa o Adrienne wati: “Ounongo wa Siovaa ndyiumonena umwe kovipuka vihuvisa atunga, ya tyinthwala umwe kokunoñgonoka okuti ngwe utyii etyi tyinkhalesa nawa.” Omukai oo mokonda yokusoka kovipuka Huku atunga, wati: “Ame hihande okulinga otyipuka natyike tyipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa, ngwe oe wampha omwenyo.” Okuti ove osimanu ino upondola okukala okamuvo kamwe nokusoka kotyipuka tyimwe Huku atunga? Ine otyo ulinga otyo, momulingi vali unene onthilo, omuhumbu. — Sal. 111:2, 3.

7. Oñgeni okulikwambela tyipondola umwe okututwala kokukala nowoma omuwa na Siovaa?

⁷ Otyikwavo tyipondola okututwala kokutila owoma Huku, okulikwambela apeho. Tyina tulikwambela vali unene ku Siovaa, tutyimona vali okuti ngwe okweeli umwe. Apeho tyina tumwiita etwavele ononkhono tutyivile okukoleleya, tyitusokesa kononkhono onene ena-mbo. Tyina tumupandula motyali etulinga tyokwetwavela Omona wae, tyitusokesa kokuti Siovaa utuhole. Tyina tuliyava kwe etukwateseko tyina tuna ovitateka, ngootyo tuli nokupaka momutima wetu okuti Siovaa oe omunongo. Omalikwambelo atyo ngoo etutwala kokulinga vali unene onthilo Siovaa. Etwavela umwe ononkhono atuliyungu kovipuka vipondola okunyona oupanga wetu nae.

8. Oityi tuna okulinga opo apeho tutile owoma Huku?

⁸ Onthwe matutyivili vala okutila apeho owoma Huku, tyina tulilongesa Ombimbiliya nomphango yokulongokela umwe kwaava vapopiwa-mo valingaile oviwa, naava valingaile ovivi. Pahe nkhele matupopi ovanthu vevali navo vali ovafendi va Siovaa, umwe waundapele meumbo Liohamba Akambe utiwa o Ombandiya, omukwavo Omunene-nakwa Seoyanda. Haa atupopi etyi tulondokela kweetyi tyalingile Ohamba Seowasi yo Sundaa, wahimbikile umwe nawa mahi konyima ayekepo Siovaa.

LIKWATEHILA NGA OMBANDIYA WAHATILE OWOMA

9. Owoma na Siovaa watwaile Ombandiya kokulinga-tyi? (1 Reis 18:3, 12)

⁹ Ombimbiliya pokwahimbika okupopia Ombandiyab yati: “Ombandiya ankho utila unene owoma Siovaa.” (Tanga 1 Reis 18:3, 12.) Owoma oo na Siovaa wemutwaile kokulinga-tyi? Wemutwaile umwe kokulinga viotyili; okukala omunthu uyumbwa onthumbi. Tupopia tupu ngootyo, omokonda ohamba yemupele otyilinga tyokululika aviho vilingwa mombala. (Tala Neemias 7:2.) Owoma na Huku wemupele omutima umwe wehena owoma, ngwe ankho tyili otyo umwe esukisa. Wali-ko pweetyi ohamba ondingavivi Akambe eli nokutumina, ngwe ohamba oyo yatiwa, “yalingile ovipuka ovivi vali unene komaiho a Siovaa, tyipona [onohamba] ambuho mbatetekelele kuyo.” (1 Reis 16:30) Tupu omukai wohamba yatyo oyo Akambe watiwa o Sesambele ankho uyele Siovaa, tyokuhanda umwe okunyima-ko aveho vafenda Siovaa mo Isilayeli. Sesambele wehikile umwe kokwiipaa ovauli ovanyingi va Huku. (1 Reis. 18:4) Tyimoneka umwe nawa okuti Ombandiya wali-ko pomuvo umwe ankho tyipwiya unene okufenda Siovaa.

10. Oityi tutila Ombandiya wali omunthu wehena owoma?

¹⁰ Oityi tutila Ombandiya wali omunthu wehena owoma? Etyi Sesambele ahimbika okwiipaa ovauli va Huku, Ombandiya apolo ovauli vena 100 ekeveholeka “evetepula atyiti ava vena 50 ava vena 50, evepake meleva otyo evetwaila-twaila-mo okulia nomeva.” (1 Reis. 18:13, 14) Otyipuka otyo Ombandiya alingile, okumonwa ankho wipawa umwe. Ngwe Ombandiya nae ankho o ngoonthwe umwe vala, ankho kahande okunkhia. Mahi Ombandiya ankho uhole vali unene Siovaa na vakwavo vokufenda Siovaa, tyipona omwenyo wae.

11. Oityi ovanthu va Siovaa hono valinga tyelifwa umwe neetyi tyalingile Ombandiya? (Tala olutalatu.)

¹¹ Ovanthu ovanyingi va Siovaa hono, vakala movilongo mwailikwa ovilinga vietu. Vakwetu ovo valinga umwe onthilo ovatumini, mahi navo vekahi nga Ombandiya, vapa Siovaa etyi tyata vala mwe, okumufenda vala aike kwapwa. (Mat. 22:21) Tyimoneka umwe okuti vatila owoma Huku mokumutavela avehetavela kovanthu. (Ovil. 5:29) Kavayeke-ko kovilinga vya Huku, vati umwe ovo vaivisa mokangengo, ovo veliongiya tyaholama. (Mat. 10:16, 28) Ngwe vapiniyala umwe na vakwavo vakale novipuka mavivekwatesako apeho vakale noupanga omuwa na Huku. Tala vala etyi tyapopia umwe utiwa Henri, ukala mo África. Motyilongo tyavo ankho ovilinga vietu viailikwa. Pomuvo watyo opo ovilinga vetu viailikwa, Henri eliave umwe atwaile-twaile vakwavo omikanda. Henri wahoneka wati: “Ame mwene ndyina owoma. Netyimona umwe okuti tyamphele vala ononkhono ndyityivile okulinga otyipuka otyo, onthilo onene na Siovaa.” Okuti noove upondola okulinga otyilinga otyinene ngootyo ohatili owoma nga Henri? Motyivili vala tyina una owoma na Huku.

KAKATELA MU SIOVAA NGOMUNENE-NAKWA SEOYANDA

12. Oityi tutila Omunene-nakwa Seoyanda nomukai wae vali ovanthu vakakatela mu Siovaa?

¹² Omunene-nakwa Seoyanda wali omunthu utila owoma Siovaa, otyo atyimupe umwe okukakatela mwe, nokuhahanesa motyilongo efendelo liotyotyili. Otyo tyamoneka umwe nawa pweetyi Ataliya, omona wa Sesambele, elivialeka, elipake kovipundi atumine o Sundaa. Omo umwe, hapala-le ovanthu ankho vehemutile owoma. Ataliya wali omukai umwe omukalavi, kombanda yokwahanda umwe okutumina, atutumba nokwiipa-ko aveho vatuka mohamba, ngwe soka ovatekula vae! (2 Crô. 22:10, 11) Umwe povana ovo vatukile mohamba, o Seowasi, wahupisilwe noo Seoyanda nomukai wae Sosembeyate. Oo Seoyanda nomukai wae avaholeka omona oo ngavo umwe vemutekula. Otyo tyalingile oo Seoyanda nomukai wae atyihupisa umwe omunthu ankho watuka mu Ndaviti haa mapingi kokutumina. Seoyanda wakakatelele umwe mu Siovaa, ahatili owoma Ataliya. — Pro. 29:25.

13. Pweetyi Seowasi avetesa omanima epandu-vali, oityi Seoyanda alingile tyalekesile okuti ukakatela mu Siovaa?

¹³ Etyi Seowasi avetesa omanima epandu-vali, Seoyanda alingi vali otyipuka tyimwe tyalekesile umwe okuti ukakatela mu Siovaa. Alingi omphango. Omphango yatyo oyo ankho okuviuka, Seowasi mwene wokwatuka umwe mu Ndaviti, opo malingi ohamba. Mahi ine omphango oyo ankho kaiviuku, Seoyanda ankho upondola umwe okwipawa. Siovaa emuyambe, otyo apangele atyiviuku umwe. Seoyanda akwatesiwako novakulu votyilongo, no vokwatuka mu Levii, avavialeka Seowasi alingi ohamba, Ataliya aipawa. (2 Crô. 23:1-5, 11, 12, 15; 24:1) Pahe Seoyanda “alingi omphango ihonyeka Siovaa nohamba, novanthu votyilongo, avati mavakala apeho ovanthu va Siovaa.” (2 Reis 11:17) Seoyanda “tupu apake ponombundi mbondywo ya Siovaa ava vayunga-po opo mwahanyingile nawike wasila.” — 2 Crô. 23:19.

14. Oityi tutila Seoyanda wankhimanekelwe mokonda yokwapele omunkhima Siovaa?

¹⁴ Siovaa wapopile-ale okuti: “Mankhankhimaneka ava vampha omunkhima.” Tyotyili, Siovaa wayambele umwe Seoyanda. (1 Sam. 2:30) Tyimwe Siovaa alinga, okwapaka m’Ombimbiliya etyi Seoyanda alingile opo noonthwe hono tulilongesile-ko. (Loma 15:4) Etyi Seoyanda anyima, apalingwa otyipuka tyimwe tyemupele umwe omunkhima, “akapakwa mepunda-umbo lya Ndaviti ponohamba, mokonda walingile oviwa mo Isilayeli, walingilile oviwa Huku yotyotyili, nondywo Yae.” — 2 Crô. 24:15, 16.

15. Oityi tulilongehila ketompho lili m’Ombimbiliya lipopia Seoyanda? (Tala olutalatu.)

¹⁵ Etompho lili m’Ombimbiliya lipopia Seoyanda, atuho litulonga umwe okutila owoma Huku. Ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela Seoyanda, tyina vakala ovanthu vokwavindya, vakakatela mu Huku avayakulila onongi mbae. (Ovil. 20:28) Ine vokwakulupa vatalela kwootyo tyalingile Seoyanda, mavetyimono okuti ine valinga ovanthu vatila owoma Siovaa, vakakatela mwe, ngwe upondola okuvepa otyilinga otyinene meongano liae. Kamevetyindamena-le. Ovana vapondola okutalela ku Siovaa avemuhetekela, putyina vesuka no vokwakulupa nokuvelinga onthilo, haunene umwe ava vahimbika-le okulingila Huku kohale. (Pro. 16:31) Mahi pahe atuho tulilongesila umwe unene kovakulu votyilongo, no ko vokwatuka mu Levii vahulile ku Seoyanda. Naina, apeho tutavelei “ku vana vekahi komutwe pokati” ketu. — Heb. 13:17.

WAHALINGE NGOHAMBA SEOWASI

16. Oityi tutila Ohamba Seowasi ankho pahe watyopoka umwe?

¹⁶ Ohamba Seowasi wakopele umwe onondunge mu Seoyanda, alingi evi viaviuka. (2 Reis 12:2) Otyo atyimupe umwe okusuka nokulinga evi vihambukiswa Siovaa, ngwe nkhele ankho omona vala. Mahi etyi Seoyanda anyima, Seowasi atehelela komanene atyo o motyilongo vokwayeka-po efendelo liotyotyili. Pahe atyopoka umwe, atyiti vala nae, naava atumina, “avahimbika okufenda ovipandyi vikola, novilolo.” (2 Crô. 24:4, 17, 18) Siovaa atyimwihama unene, “atumu-mo ovauli evekondole kwe . . . , mahi ngwe avehemutehela-le.” Nomona watyo umwe wa Seoyanda utiwa o Sakaliya, kavemutavelele, ngwe ankho wati umwe haiye omuuli wa Siovaa, haiye otyepwa tya Seowasi. Soka Ohamba Seowasi ekehika umwe kokwipaa Sakaliya, omona waava vemutekulile. — 2 Crô. 22:11; 24:19-22.

17. Seowasi ovipuka pahe viekemwendaile ñgeni?

¹⁷ Seowasi kali nowoma na Siovaa, ovipuka pahe avimwende umwe omapita. Siovaa watile-ale: “Ava vandinga omutomba naame mankhevelinga omutomba.” (1 Sam. 2:30) Ovita vimwe viehehi-ale vyo Silia “avitilisa ovita vimwe ovinyingi” vya Seowasi, Seowasi yatyo “avemuvange otyipute tyimwe otyinene.” Etyi ova Silia vapita, Seowasi aipawa novapika vae kombanda yeetyi aipaele Sakaliya. Ohamba oyo yokulinga ovivi, no pokwankhia umwe ovanthu avati kehiwa-le okukapakwa “pomalangalo onohamba.” — 2 Crô. 24:23-25; tala okatoi kokulilongesa mu Mateusi 23:35; pokwati: “Omona wa Mbalakiya.”

18. Ngeetyi tyipopia Jeremias 17:7, 8, oityi tuna okulinga twehehike kokulinga etyi tyalingile Seowasi?

¹⁸ Oityi tulilongesila kwootyo tyaendaile Seowasi? Seowasi ankho ukahi vala ngomuti una omii viayalala, wayakwa nomphandyi. Etyi omphandyi yatyo Seoyanda yapolwa-po, akuya omphepo itunda mwaava vatunda mefendelo liotyotyili, Seowasi atoko umwe. Omuhe oo omunene, utulongesa umwe okuti owoma wetu na Huku, wahalinge owoma wokutei vala ku vakwetu tufenda navo, hamwe o ku vakwetu mombunga. Opo tukale apeho omapanga a Siovaa, tuna okulinga evi mavitutwala kokumuhumba vali, nokumutila vali owoma, mokulilongesa apeho ondaka yae, nokusoka kweetyi tulilongesa, nokulikwambela. — Tanga Jeremias 17:7, 8; Kolo. 2:6, 7.

19. Oityi Siovaa ahanda onthwe tulinge?

¹⁹ Siovaa ketutumu-ale tulinge etyi twehevili. Ngwe etyi ahanda tulinge tyapopiwa umwe nawa mu Eclesiastes 12:13, yati: “Tila Huku yotyotyili twalako okwendela movitumino viae, mokonda otyo, otyo ovanthu aveho vena okulinga.” Tyina tuna owoma na Huku, matumono umwe ononkhono atutyivili okukoleleya tyina tutumbukilwa novitateka, atukakatela umwe mwe ngeetyi tyali oo Ombandiya na Seoyanda. Petupu-ale etyi matyityivili okunyona oupanga wetu na Siovaa.