Tinghae Long Spesol Waka Bilong Jesus Insaed Plan Bilong God
“Mi nao disfala wei and truth and laef. Mi nomoa wei for man kam long Dadi.”—JOHN 14:6.
1, 2. Why nao hem gud for iumi savve long spesol waka bilong Jesus insaed plan bilong God?
LONG staka handred year wea go pas, plande pipol trae hard tumas for duim samting wea bae mekem olketa difren from nara pipol, bat no staka man nomoa duim spesol samting. Tu-thri pipol nomoa fit for sei olketa spesol long samfala wei. Bat Jesus Christ, wea hem Son bilong God, hem spesol long staka difren wei.
2 Why nao hem gud for iumi savve long spesol waka bilong Jesus? Hem bikos sapos iumi no savve, iumi hard for fren gud witim Jehovah! Jesus talem olsem: “Mi nao disfala wei and truth and laef. Mi nomoa wei for man kam long Dadi.” (John 14:6; 17:3) Distaem bae iumi storyim samfala wei wea Jesus hem spesol. Diswan bae helpem iumi for tinghae long waka bilong hem insaed plan bilong God.
“Spesol Son”
3, 4. (a) Why nao Jesus hem spesol Son? (b) Long wanem wei nao waka bilong Jesus hem spesol?
3 Taem Satan laek traem Jesus, hem sei Jesus hem “wanfala son bilong God.” Bat Jesus hem no wanfala son nomoa. (Matt. 4:3, 6) Bible hem sei Jesus hem “spesol Son bilong God.” (John 3:16, 18) Datfala word “spesol” hem kam from wanfala Greek word wea minim “no eniwan olsem hem.” Jehovah garem staka million angel. Bat long wanem wei nao Jesus nomoa hem “spesol”?
4 Jesus hem spesol bikos Jehovah seleva nomoa wakem hem. Hem nao firstborn Son. Bible sei hem “firstborn long evri samting wea God wakem.” (Col. 1:15) Hem “firstfala samting wea God wakem.” (Rev. 3:14) Jehovah nao hem Creator. Nomata olsem, waka bilong Son hia hem spesol tu bikos Jehovah iusim hem for wakem evri nara samting. (Readim John 1:3.) Aposol Paul hem sei: “Iumi garem wanfala God nomoa, wea hem nao Dadi bilong iumi. Hem nao wakem evri samting and iumi bilong hem. And iumi garem wanfala Lord, Jesus Christ. God nao iusim hem for wakem evri nara samting, and iumi tu.”—1 Cor. 8:6.
5. Wanem nao Bible talem wea showimaot Jesus hem spesol?
5 Bat Jesus hem spesol long staka nara wei tu. Bible storyim staka title wea Jesus garem. Olketa title hia mekhae long spesol waka bilong hem insaed plan bilong God. Distaem iumi bae storyim nara faevfala title bilong Jesus wea stap long Christian Greek Scripture.
“Datfala Toktok”
6. Why nao hem fitim for Jesus garem title, “Datfala Toktok”?
6 Readim John 1:14. Why nao Jesus garem title Logos, wea minim “Datfala Toktok”? Title hia showimaot waka wea hem duim bihaen hem witim Jehovah wakem olketa angel and olketa man. Jehovah iusim Son bilong hem for talemaot message bilong hem long olketa angel and long olketa man tu. Jesus showimaot hem nao Man for toktok for God taem hem sei olsem long olketa Jew: “Olketa samting wea mi teachim long pipol hem no bilong mi, bat hem kam from God wea sendem mi kam. Man wea willing for duim wanem God hem laekem, bae hem luksavve sapos teaching hia hem kam from God or sapos hem kam from tingting bilong miseleva nomoa.” (John 7:16, 17) Nomata bihaen Jesus go bak long heven, hem gohed for garem title, “Datfala Toktok Bilong God.”—Rev. 19:11, 13, 16.
7. Long wanem wei nao iumi savve hambol olsem Jesus?
7 Tingim samting wea datfala title showimaot. Nomata Jesus nao wise winim evri nara man wea Jehovah wakem, hem no followim tingting bilong hemseleva. Hem talem olketa samting wea Dadi bilong hem talem. Hem no mekhae long hemseleva bat hem mekhae long Jehovah evritaem. (John 12:50) Jesus showimaot nambawan wei for iumi followim! Iumi tu kasem spesol waka for “talemaot gud nius abaotem olketa gudfala samting.” (Rom. 10:15) Sapos iumi luksavve long wei wea Jesus hem hambol, iumi bae no talemaot tingting bilong iumiseleva. Taem iumi storyim message insaed Bible long pipol, iumi no storyim tingting bilong iumiseleva bat iumi storyim nomoa “wanem olketa raetem finis.”—1 Cor. 4:6.
“Datfala Amen”
8, 9. (a) Wanem nao datfala word “amen” hem minim? Why nao Jesus garem title “Datfala Amen”? (b) Wanem nao Jesus duim wea showimaot hem nao “Datfala Amen”?
8 Readim Revelation 3:14. Why nao Jesus garem title “Datfala Amen”? Datfala word wea iumi transleitim “amen” hem kam from wanfala Hebrew word wea minim “barava nao.” Datfala word savve minim tu “man hem faithful” or “man fit for trustim.” Bible hem iusim datfala word tu taem hem storyim wei wea Jehovah hem faithful. (Deut. 7:9; Isa. 49:7) So from Jesus hem garem title “Datfala Amen,” long wanem wei nao title hia mekem hem spesol? Lukim ansa wea stap long 2 Corinthians 1:19, 20. Hem sei olsem: “Jesus Christ, Son bilong God, hem no savve talem Ia and Nomoa long semtaem, bat hem talemaot Ia evritaem. God talem staka promis, and Jesus nao mekem olketa kamap tru. Dastawe iumi talem ‘Amen’ long God for mekhae long hem.”
9 Jesus nao “Datfala Amen” from hem mekem evri promis bilong Jehovah God kamap tru. Hem fit for duim datwan bikos hem nating sin go kasem taem hem givim laef bilong hem for iumi olketa man. From Jesus hem stap faithful, hem showimaot tu hao toktok wea Satan talem hem nating tru nomoa. Satan hem sei taem pipol bilong God kasem hard taem, safa, or kasem test, olketa bae lusim Hem. (Job 1:6-12; 2:2-7) Firstborn Son bilong God nomoa savve barava pruvim toktok bilong Satan hem nating tru. Jesus pruvim tu hao Jehovah nomoa fit for rulim universe.
10. From Jesus nao “Datfala Amen,” wanem nao iumi savve duim for followim wei bilong hem?
10 From Jesus nao “Datfala Amen,” wanem nao iumi savve duim for followim wei bilong hem? Iumi savve gohed faithful long Jehovah and duim samting wea showimaot iumi laekem Jehovah nao for rulim iumi. Sapos olsem, iumi followim nao samting wea Proverbs 27:11 hem talem. Hem sei: “Duim samting wea wise, and mekem heart bilong mi hapi, mekem mi savve givim ansa long datwan wea tok daonem mi.”
“Man wea Helpem Niu Agreement for Kamap”
11, 12. Long wanem wei nao waka bilong Jesus insaed niu agreement hem spesol?
11 Readim 1 Timothy 2:5, 6. Jesus hem “man wea mekem agreement midolwan long God and pipol.” Hem nao “man wea helpem niu agreement for kamap.” (Heb. 9:15; 12:24) Bat Bible talem hao Moses tu hem help for mekem Law agreement kamap. (Gal. 3:19) So long wanem wei nao waka bilong Jesus insaed niu agreement hem spesol?
12 Long Greek languis, disfala toktok “man wea helpem agreement for kamap” hem wanfala toktok wea olketa iusim saed long law. Jesus nao hem olsem wanfala lawyer wea helpem niu agreement for kamap. Datfala agreement nao mekem wanfala niu nation for kamap, wea hem nao “datfala Israel bilong God.” (Gal. 6:16) Olketa anointed Christian nao datfala nation and “olketa kamap king and priest.” (1 Pet. 2:9; Ex. 19:6) Nomata Moses hem help for mekem Law agreement kamap, hem no fit for startim wanfala nation olsem Jesus duim.
13. Wanem nao waka bilong Jesus insaed datfala niu agreement?
13 Wanem nao waka bilong Jesus insaed datfala niu agreement? Jehovah iusim blood bilong Jesus for mekem olketa narawan savve joinim datfala agreement. Taem Jehovah duim datwan, hem tingim olketa hia raeteous nao. (Rom. 3:24; Heb. 9:15) Olketa fit for joinim datfala niu agreement and olketa bae kamap olketa king and priest long heven! From Jesus nao helpem niu agreement for kamap, hem helpem olketa hia for gohed fren gud witim God.—Heb. 2:16.
14. Why nao evri Christian barava tinghae long waka bilong Jesus for helpem datfala niu agreement kamap?
14 Waswe long pipol wea bae stap long earth olowe? Nomata olketa no joinim datfala niu agreement, olketa kasem gud samting from datwan. God hem forgivim olketa sin bilong olketa, hem tingim olketa raeteous, and olketa kamap fren bilong hem. (Jas. 2:23; 1 John 2:1, 2) Nomata sapos hope bilong iumi hem for go long heven or for stap long earth, iumi wanwan tinghae long waka bilong Jesus for helpem datfala niu agreement kamap.
“Hae Priest”
15. Long wanem wei nao waka bilong Jesus olsem Hae Priest hem difren from evri nara man wea hae priest bifor?
15 Staka man nao waka olsem hae priest bifor, bat waka bilong Jesus olsem Hae Priest hem spesol. Wanem nao mekem hem spesol? Paul talem olsem: “Olketa hae priest hia mekem olketa sakrifaes evriday. Firstaem olketa mekem sakrifaes for olketa sin bilong olketa, and then bihaen, olketa mekem sakrifaes for sin bilong pipol, bat Jesus hem no olsem. Hem mekem wanfala sakrifaes nomoa wea hem gohed for waka olowe, taem hem dae for olketa. Olketa man wea law markem for waka olsem hae priest, olketa garem sin. Bat disfala promis wea kam bihaen long Law, hem markem wanfala Son, wea hem perfect.”—Heb. 7:27, 28.a
16. Why nao sakrifaes wea Jesus givim hem spesol?
16 Jesus hem wanfala perfect man. Hem barava semsem olsem Adam taem Adam no sin yet. (1 Cor. 15:45) Jesus nomoa fit for givim sakrifaes wea perfect. No eniwan moa mas givim sakrifaes olsem bihaen. Taem olketa Israelite followim Law Bilong Moses, olketa mas givim sakrifaes evriday. Bat olketa sakrifaes hia and waka wea olketa hae priest duim hem piksarem nomoa wanem Jesus bae duim. (Heb. 8:5; 10:1) So waka bilong Jesus olsem Hae Priest hem spesol bikos samting wea Jesus duim hem winim wanem olketa nara hae priest duim.
17. Why nao hem gud for iumi tinghae long waka bilong Jesus olsem Hae Priest? Wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi tinghae long datwan?
17 Iumi laekem Jesus for Hae Priest for iumi mekem hem savve helpem iumi fren gud witim God. Tru tumas, Jesus hem nambawan Hae Priest bilong iumi! Paul talem olsem: “Iumi garem hae priest wea minim olketa wik point bilong iumi bikos hem tu kasem test olsem iumi, bat hem no garem sin.” (Heb. 4:15) Sapos iumi barava tinghae long datwan, iumi bae ‘no iusim laef bilong iumi for duim wanem iumiseleva nao laekem, bat iumi bae followim man wea dae for iumi.’—2 Cor. 5:14, 15; Luke 9:23.
“Pikinini” wea God Promisim
18. Bihaen Adam hem sin, wanem promis nao God talem? Wanem nao olketa nara profesi talem abaotem diswan?
18 Long Eden, hem luk olsem olketa man lusim evri gud samting nao bikos olketa no fren gud witim Jehovah, no laef olowe, no hapi, and no stap long Paradaes nao. Bat Jehovah God promisim hao wanfala man bae sevem olketa man. Hem nao disfala “pikinini” wea profesi story abaotem. (Gen. 3:15) Long olketa year bihaen datwan, staka profesi long Bible storyim disfala Pikinini. Disfala Pikinini bae born kam long laen bilong Abraham, Isaac, and Jacob. Hem bae kam from laen bilong King David tu.—Gen. 21:12; 22:16-18; 28:14; 2 Sam. 7:12-16.
19, 20. (a) Hu nao datfala Pikinini wea God promisim? (b) Why nao iumi fit for sei datfala pikinini hem no Jesus nomoa?
19 Hu nao datfala Pikinini wea God promisim? Ansa hem stap long Galatians 3:16. (Readim.) Bat long sem chapter, aposol Paul hem sei long olketa anointed Christian: “From iufala bilong Christ, iufala pikinini bilong Abraham nao, olketa wea kasem wanfala promis.” (Gal. 3:29) Iumi savve Christ nao hem datfala Pikinini, bat long wanem wei nao samfala nara man tu insaed diswan?
20 Staka pipol sei olketa born kam long laen bilong Abraham and samfala sei olketa profet tu. Samfala church mekhae long pipol wea sei olketa profet wea born kam long laen bilong Abraham. Bat waswe, pipol hia nao datfala Pikinini wea God promisim? Nomoa. Aposol Paul talem hao no evriwan wea kam from laen bilong Abraham savve sei olketa nao datfala Pikinini wea God promisim. Jehovah no iusim olketa pikinini bilong olketa nara son bilong Abraham for givim gud samting long olketa man. Olketa pikinini wea born kam long laen bilong Isaac nao duim datwan. (Heb. 11:18) Jesus Christ wea kam from laen bilong Abraham nao hem barava important pikinini wea Bible profesi abaotem.b Olketa narawan wea kam bihaen tu join witim disfala pikinini bikos olketa “bilong Christ.” Tru tumas, waka wea Jesus duim for mekem disfala profesi kamap tru hem spesol tumas.
21. Taem iu tingim spesol waka wea Jesus duim insaed plan bilong Jehovah, wanem nao iu tinghae long hem?
21 Wanem nao iumi lanem abaotem spesol waka bilong Jesus insaed plan bilong Jehovah? Start kam long taem wea God wakem Son bilong hem, Son hia duim olketa spesol samting. Nomata olsem, Jesus hambol nomoa and hem evritaem duim wanem Dadi bilong hem nomoa laekem. Hem nating laek mekhae long hemseleva. (John 5:41; 8:50) Hem showimaot barava nambawan wei for iumi followim! Iumi tu laek olsem Jesus and “duim evri samting for mekhae long God.”—1 Cor. 10:31.
[Olketa Footnote]
a Wanfala savveman long Bible hem sei disfala toktok “wanfala sakrifaes nomoa” [long Greek languis] hem wanfala important point long Bible wea showimaot sakrifaes wea Christ givim hem barava spesol and no eniwan moa mas givim sakrifaes olsem.
b Nomata olketa Jew long first century C.E. tingse olketa nao pipol wea God bae chusim bikos olketa barava kam from laen bilong Abraham, olketa weitim wanfala man wea bae kamap Messiah, wea hem nao Christ.—John 1:25; 7:41, 42; 8:39-41.
Waswe, Iu Tingim Yet?
• Taem iu tingim olketa title bilong Jesus, wanem nao iu lanem abaotem spesol waka bilong hem? (Lukim box.)
• Long wanem wei nao iu savve followim spesol Son bilong Jehovah?
[Box/Piksa long page 15]
Samfala Title wea Showimaot Spesol Waka Bilong Jesus Insaed Plan Bilong God
◼ Spesol Son. (John 1:3) Jehovah seleva nomoa wakem Jesus.
◼ Datfala Toktok. (John 1:14) Jehovah iusim Son bilong hem for talemaot message bilong hem long olketa angel and olketa man.
◼ Datfala Amen. (Rev. 3:14) From Jesus nating sin go kasem taem hem givim laef bilong hem for iumi olketa man, hem mekem evri promis bilong Jehovah God kamap tru.
◼ Man wea Helpem Niu Agreement for Kamap. (1 Tim. 2:5, 6) From Jesus hem olsem wanfala lawyer, hem helpem wanfala niu nation kamap, wea hem nao “datfala Israel bilong God.” Olketa hia kamap “olketa king and priest” long heven.—Gal. 6:16; 1 Pet. 2:9.
◼ Hae Priest. (Heb. 7:27, 28) Jesus nomoa fit for givim sakrifaes wea perfect. No eniwan moa mas givim sakrifaes olsem bihaen. Sakrifaes bilong hem mekem iumi kasem forgiveness for olketa sin bilong iumi and mekem iumi no dae.
◼ Pikinini wea God Promisim. (Gen. 3:15) Jesus Christ nomoa hem barava important pikinini wea profesi storyim. Olketa narawan wea kam bihaen wea join witim disfala pikinini bilong Abraham, olketa “bilong Christ.”—Gal. 3:29.