Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
IULAI 7-13
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 21
Mataupu Silisili Aogā mo se Faaipoipoga Fiafia
E Mafai Faapefea Ona E Faia ni Filifiliga Atamai?
O filifiliga e faataalise ona fai, e mafai ona iʻu i ni tulaga lē lelei. Ua lapataʻi mai le Faataoto 21:5 e faapea: “O mafaufauga o ē filigā i galuega, na o le mau mea e iʻu i ai; a o mafaufauga o ē faataalise uma lava, e iʻu ai na o le mativa.” O se faataʻitaʻiga, e tatau i talavou alofa faavalea ona faagesegese ona faia ni filifiliga e ulu atu i se faiā tumau faalefaaipoipoga. Auā a lē faia faapea, atonu o le a latou tofo i le moni o le mea na taʻua e le tusitala Egelani i le amataga o lona 18 o senituri, o William Congreve e faapea: “O le faataalise ona faaipoipo, e tatou te toe salamō ai i se taimi mulimuli ane ona o a tatou gaoioiga.”
Le Auala e Ati Aʻe ai se Faaipoipoga Manuia
Faaalia le lotomaulalo. “Ia aua lava neʻi faia se mea ma le finauvale ma le faasausili, ae ia faia ma le lotomaulalo, i le manatu faapea ua sili isi.” (Filipi 2:3) Ua tutupu le tele o finauga talu ai le faamaualuga ma tuuaʻi faafitauli i le isi, ae e ua leai se lotomaulalo e saʻili ai se auala e faaleleia ai le la ulugalii. O le lotomaulalo e aogā e taofia ai lou finau atu pea o oe e saʻo, pe afai e tulaʻi mai se feeseeseaʻiga.
“Ia E Fiafia i Lau Avā na Fai a o E Tauleʻaleʻa”
13 Ae faapefea pe afai o loo omia le faaipoipoga ona o le auala e feutagaʻi ai paaga i lo la va? E manaʻomia taumafaiga i le saʻilia o se vaifofō. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu na faasolosolo mālie lava ona la faaaogā faamatalaga lē alofa seʻia oo ina avea ma faiga masani. (Faataoto 12:18) E pei ona taʻua i le mataupu muamua atu, o lenei mea e iai ni aafiaga matuiā. Ua faapea mai se faataoto a le Tusi Paia: “E lelei ona nofo i le vao, a e leaga ona nofo ma le fafine faamisa ma le faaitaitagofie.” (Faataoto 21:19) Pe afai o oe o se avā o loo aafia i lenei tulaga, fesili ifo iā te oe, ʻPo o avea oʻu uiga ma mea e faafaigatā ai i laʻu tane ona fia faatasitasi ma aʻu?’ Ua taʻu mai e le Tusi Paia i tane: “Ia outou alolofa atu i a outou avā, aua foʻi neʻi faaonoono iā te i latou.” (Kolose 3:19) Pe afai o oe o se tane, fesili ifo iā te oe, ʻPo o iai ni oʻu uiga lē alofa e ono faaosoosoina ai laʻu avā e saʻili atu i se isi tagata mo se faamāfanafanaga?’ E moni e leai se faamolemolega mo amioga lē mamā. Peitaʻi, o le iloaina faapea e ono mafai ona tupu moni nei ituaiga faalavelave, o se māfuaaga lelei lenā e talanoa tuusaʻo ai i faafitauli e tulaʻi mai.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ua Taunuu Vaaiga Faavaloaga e Uiga i le Malo o le Atua
9 E lē o toe avea nei Iesu o se tagata o tiʻetiʻe i se asini, ae ua avea nei o ia o se Tupu malosi tele. Ua faaataina mai o ia o loo tiʻetiʻe i se solofanua—o se faailoga faale-Tusi Paia o faiga taua. (Faataoto 21:31) Ua faapea mai le Faaaliga 6:2: “Faauta foʻi, o le solofanua sinasina, ua i ai le aufana i lē o tiʻetiʻe ai; ua avatu foʻi iā te ia le palealii; ona alu atu lea o ia, o loo manumalo, o le a manumalo pea ia.” E lē gata i lea, na tusi Tavita e faatatau iā Iesu: “E auina atu e Ieova lou tootoo malosi mai Siona, ia pule oe i totonu o ē ita iā te oe.”—Salamo 110:2.
IULAI 14-20
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 22
Mataupu Silisili Aogā mo le Tausia Aʻe o Fanau
Po o le a Latou Ola Aʻe e Auauna i le Atua?
7 Pe afai ua oulua faaipoipo, ma e te lua mananaʻo e fai se fanau, ia fesili ifo: ʻPo o i maʻua o ni tagata lotomaulalo ma faaleagaga, ua filifilia e Ieova e tausia lenei pepe fou o se meaalofa tautele?’ (Sala. 127:3, 4) Ae pe afai ua avea oe ma matua, ia fesili ifo: ʻPo o oʻu aʻoaʻo laʻu fanau i le tāua o le galue mamafa?’ (Fai. 3:12, 13) ʻPo o oʻu faia le mea sili e puipuia ai laʻu fanau i lamatiaga i le itu faaletino ma amioga mai i le lalolagi a Satani?’ (Faata. 22:3) E lē mafai ona e puipuia lau fanau mai faafitauli uma e latou te ono fesagaʻia. E lē mafai ona e faia lenā mea. Ae e mafai ona tatou aʻoaʻoina pea i latou i se auala alofa, ina ia saʻili i le Afioga a le Atua mo fautuaga pe a tutupu mai faafitauli. (Faitau le Faataoto 2:1-6.) O se faataʻitaʻiga, pe a filifili se tauaiga e tuua le tapuaʻiga moni, ia fesoasoani i lau fanau e aʻoaʻo mai i le Afioga a le Atua le māfuaaga e matuā tāua ai le faamaoni pea iā Ieova. (Sala. 31:23) Pe a maliu se tasi e pele iā i tatou, ia faailoa atu i lau fanau mau mai i le Afioga a le Atua e feagai ai ma lagona faavauvau ma maua ai le filemu.—2 Kori. 1:3, 4; 2 Timo. 3:16.
Mātua—Ia Aʻoaʻo Lau Fanau ia Alolofa iā Ieova
17 Ia amata ona toleni fanau a o lāiti i le vave e mafai ai. O le vave lava e amata ai ona toleni e mātua a latou fanau, o le lelei foʻi lenā. (Faata. 22:6) Seʻi mātau Timoteo, a o talavou na malaga faatasi o ia ma le aposetolo o Paulo. Na toleni Timoteo e lona tinā o Eunike, ma le tinā o lona tinā o Loi ʻtalu ona laʻitiiti.’—2 Timo. 1:5; 3:15.
18 Na mafai e se isi ulugalii mai i Côte d’Ivoire, o Jean-Claude ma Peace, ona toleniina le la fanau e toʻaono ia alolofa ma auauna iā Ieova. O le ā na fesoasoani iā i laʻua e taulau ai? Na la mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Eunike ma Loi. Na la faapea mai, “Na amata ona ma aʻoaʻoina le ma fanau i le Afioga a le Atua mai lava o lāiti, i le taimi lava na fananau ai.”—Teu. 6:6, 7.
19 O le ā le uiga ia “aʻoaʻo soo” lau fanau i le Afioga a Ieova? O le “aʻoaʻo soo,” e uiga atu i le “faamanatu e lē aunoa.” Ina ia faia faapea, e manaʻomia ona faaalu e lē aunoa e mātua se taimi ma a latou fanau. I nisi taimi, e ono lagona e mātua le lē fiafia i le faatonu soo o le fanau. Peitaʻi, o se avanoa lelei lea e mafai ona vaai i ai mātua, e fesoasoani ai i le fanau e malamalama i le Afioga a le Atua ma faatatau.
Mātua e, Ia Fai Outou ma Faaaʻoaʻoga Lelei i a Outou Fanau
O le mea moni, o tamaiti lava latou e amio faatamaiti, ma o nisi tamaiti e aafiagofie i le loto malosi, pe oo foʻi ina amio lē pulea. (Kenese 8:21) O le ā e ao ona fai e mātua? Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua fusifusia le valea i le loto o le tama; a e faateʻaeseina ai iā te ia i le sasa e aʻoaʻi ai.” (Faataoto 22:15) E manatu nisi faapea o lenei uiga mateletele, o se faiga faaanamua e lē o toe taliaina i aso nei. O le mea moni, e tetee le Tusi Paia i so o se ituaiga o faiga sauā. I nisi taimi atonu e “sasa” moni ai lava se tamaitiiti; peitaʻi o le “sasa” i inei o loo faailoa ai le pule o loo i mātua e faia ma le maumauaʻi ae e alofa ma e talafeagai, ona o le manatu mamafa mo le lelei tumau o se tamaitiiti.—Eperu 12:7-11.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Olioli i Faaeaga ua E Maua
11 E faateleina foʻi lo tatou olioli, pe a tatou galulue mamafa i so o se galuega ua tuuina mai iā i tatou i le auaunaga iā Ieova. Ia “matuā tinoū” i le talaʻiga ma ia auai atoatoa i mea fai a le faapotopotoga. (Galu. 18:5; Epe. 10:24, 25) Ia auai i sauniga ma sauniuni e fai ni sao faalaeiau i mataupu o loo suʻesuʻeina. Aua le manatu māmā pe a maua se tofiga e faia ai sau vaega i le aʻoga ae ia sauniuni lelei. Pe a talosagaina oe e faia se galuega i le faapotopotoga, ia maufaatuatuaina oe ma aua e te fai mea tuu. Ia aua lava le manatu māmā i so o se tofiga e tuuina atu iā te oe ae ia taumafai malosi e faaleleia ou tomai. (Faata. 22:29) O le tele lava e te galue mamafa ai i galuega faaleagaga ma tofiga ua tuuina atu iā te oe, o le vave foʻi lenā ona e agaʻigaʻi i luma ma faateleina ai lou olioli. (Kala. 6:4) O le a faigofie ai foʻi iā te oe ona e olioli faatasi ma i latou ua mauaina se faaeaga na e moomoo i ai.—Roma 12:15; Kala. 5:26.
IULAI 21-27
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 23
Mataupu Silisili Aogā mo le Faaaogāina o le ʻAva Malosi
Tausia se Vaaiga Saʻo i le Taumafaina o le ʻAva Malosi
5 Pe e afāina pe afai e taumafa se tasi i le ʻava malosi peitaʻi e faaeteete ia aua neʻi mātauina e nisi ua onā? E itiiti ni faailoga e faaalia e nisi e iloa ai ua onā e tusa lava po o le a le tele o fagu ua ia inuina. Ae peitaʻi, o le manatu e lē afāina lenā faiga o le mea moni ua ʻolegiaina oe lava. (Ieremia 17:9) E faasolosolo mālie lava ona atili faalagolago se tasi i le ʻava malosi ma oo ina ʻfaapologaina ai i le uaina.’ (Tito 2:3) Ua faapea mai le tusitala e suafa iā Caroline Knapp e tusa ai ma le faasologa o le pulea o se tasi e le ʻava malosi: “E faasolosolo mālie ona oo i se tagata.” Pagā se mailei mataʻutia o le taumafa tele i le ʻava malosi!
6 Seʻi iloilo foʻi le lapataʻiga a Iesu: “Ia outou, neʻi mafatia o outou loto i le soona ulavale, ma le onā, ma le popole i mea a le olaga nei, neʻi faafuaseʻi mai lea aso iā te outou e pei o se mailei; auā e oo mai ai i ē nonofo uma lava i le fogāeleele uma.” (Luka 21:34, 35) E lē faapea seʻiloga e onā se tasi ona faatoʻā avea lea ma sē matamoe ma paiē i le faaletino ma le faaleagaga. Ae faapefea pe afai e oo mai le aso o Ieova a o loo iai o ia i lea tulaga?
it-1 656
Onā
Taʻusalaina i le Tusi Paia. O le faaaogāina o le ʻava malosi seʻia oo ina onā, e matuā taʻusalaina i le Tusi Paia. Na tusia e le tusitala atamai o le tusi o Faataoto se ata manino ma saʻo lelei i le faasaienitisi, o āuga o le soona inuina o le ʻava malosi. Na ia lapataʻi mai: “O ai ua iai le auega? O ai ua iai le atugalu? O ai ua iai finauga? O ai ua iai faitioga? O ai ua manuʻa fua? O ai ua iai mata mūmū? O i latou ia ua umi ona inu i le uaina; o i latou ia ua saʻili i le uaina ua suia. Aua e te vaai i le lanu mūmū o le uaina, pe a sesega mai i le ipu [pe a sesega mai ma faatosina le uaina], ma pe a manaia tele le tofo [pe a fologofie]. Ae mulimuli ane e taufeū e pei o le gata, ma e faamatuu atu mea oona e pei o le gata uogo [e aafia ai i maʻi o le tino (mo se faataʻitaʻiga, e faaleagaina ai le ate) ma le mafaufau (lē saʻo ai le mafaufau ma galogalo mea), ma e iʻu ai i le oti]. E vaai ou mata i mea uigaese [e pulea e le ʻava malosi vaega o le faiʻai e faatonutonu ai ma lē saʻo ai le mafaufau, faaalia uiga e lē masani ai, sesē le vaai i mea, ua lē manatua mea, faamatala ai ni tala lē saʻo e pei lava e moni, faaalia uiga lē mafaufau], ma e tautala lou loto i mea leaga [o le a faaalia mafaufauga ma faanaunauga e lē masani ai].”—Fat 23:29-33; Ho 4:11; Mat 15:18, 19.
Na faapea atili mai le tusitala o le Faataoto e faatatau i le mea e tupu i le tagata pe a onā: “O le a pei oe o lē ua taoto i le ogatotonu o le sami, [e lē mautonu e tai pei o se tagata ua malemo, ma iʻu lava ina lē iloa se mea], e pei foʻi o se tasi ua taoto i le tumutumu o le fanā o le vaa [e pei ona lamatia le ola a o faateteleina le felafoaʻiina o le vaa, e lamatia foʻi le ola o se tagata onā i se faalavelave faafuaseʻi, afāina i se fusuaga, pē o le tino, ma isi lamatiaga]. ʻUa latou tā aʻu, ae ou te leʻi lagonaina. Ua latou fasia aʻu, ae ou te leʻi iloaina. [o le tala lenā a le tagata onā e pei o loo talanoa iā te ia lava; e na te lē lagonaina le mea o loo tupu iā te ia, ma tigā ua oo i ai ona o le onā]. O afea ou te ala ai? Ua ou toe fia inu [atonu ua teʻa le onā, ae ua avea o ia ma pologa a le ʻava malosi, ma e naunau e toe inu pe a maua le ʻava malosi].’” O le a mativa ona e lē gata i le tele o le tupe e faaalu i le ʻava malosi, ae ua lē maufaatuatuaina foʻi ma lē mafai ai ona faigaluega.—Fat 23:20, 21, 34, 35.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Fesili Mai le ʻAufaitau
O se faaaʻoaʻoga, o le tino puta, e ono avea o se faailoga o le ʻai tele, ae e lē o taimi uma e saʻo ai lenā tulaga. O le tino puta, e ono avea o se maʻi. O āuga tuufaasolo e ono saosaolaumea foʻi i le tino puta. E tatau foʻi ona tatou manatua e faapea, o le tino puta, o se tulaga faaletino, a o le ʻai tele, o se uiga faalemafaufau. O le tino puta, ua faamatalaina e faapea, “o se tulaga e māfua mai i le tele o gaʻo i le tino,” a o le ʻai tele o le “matapeʻapeʻa po o le faaloloto.” O lea, e lē fuaina le ʻai tele i le telē o le tino o se tagata, ae o lona uiga agaʻi i meaʻai. E mafai lava ona tino lelei se tagata pe paee foʻi, ae ʻai tele. Ae lē gata i lea, e matuā eseese lava manatu i atunuu uma i le tulaga talafeagai e tatau ona iai le tino o se tagata.
IULAI 28–AOKUSO 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 24
Ia Faamalosia Oe Lava e Fesagaʻia Tulaga Faigatā
it-2 610 ¶8
Sauāga
E talisapaia foʻi e Kerisiano le taui o le a maua e i latou e tumau. Na taʻua e Iesu e faatatau i lenā taui: “E fiafia o ē e sauāina ona o le amiotonu, auā e fai mo i latou le Malo o le lagi.” (Mat 5:10) O le iloa lelei o le faamoemoe o le toetū, ma le Puna po o Lē na saunia mai lenā faamoemoe e faamalosia ai i latou. E uunaʻia ai i latou e faamaoni pea i le Atua, e tusa lava pe e faamataʻuina i le oti e tagata tetee sauā. O lo latou faatuatua i le mea na faataunuuina ona o le maliu o Iesu, ua faasaʻolotoina ai i latou mai i le fefe i le oti ona o sauāga. (Epe 2:14, 15) E tāua foʻi le auala e mafaufau ai se Kerisiano, ina ia tumau faamaoni ai e ui i omiga mai i teteega. “Ia faaauau ona iā te outou le mafaufau o Keriso Iesu, o lē . . . [na] usiusitaʻi e oo i le oti, ioe, o le oti lea i le laau na faapuapuagatia ai o ia.” (Fil 2:5-8) “Ona o le olioli sa i ona luma, na tumau ai [Iesu] e ui ina faapuapuagatia i le laau, na lē amanaʻia e ia le mā.”—Epe 12:2; tagaʻi foʻi i le 2Ko 12:10; 2Te 1:4; 1Pe 2:21-23.
Ia Tumau Ona Olioli i Taimi o Faigatā
12 Ua taʻua i le Faataoto 24:10 e faapea: “Afai e te faavaivai i le aso vale, ua itiiti lava lou malosi.” Ua faapea mai se isi faataoto: “A o le loto faanoanoa e momomo ai le agaga.” (Faata. 15:13) O nisi Kerisiano ua lotovaivai ma oo ai ina lē faaauau ona latou faitauina le Tusi Paia ma manatunatu loloto i le Afioga a le Atua. O a latou tatalo ua na o se mea e tau ina fai, ma atonu ua latou faaesea i latou mai i uso tapuaʻi. E manino mai, e mataʻutia tele le faaumiumi ona iai se tasi i le tulaga lotomafatia.—Faata. 18:1, 14.
13 I le isi itu, o le iai o se vaaiga saʻo o le a fesoasoani iā i tatou e taulaʻi atu ai i vala o o tatou olaga e maua ai le olioli. Na tusi Tavita e faapea: “Loʻu Atua e, ou te fiafia e fai lou finagalo.” (Sala. 40:8) Pe a faalētonu le tulaga o mea i o tatou olaga, e mautinoa e lē tatau ona taofia la tatou faasologa lelei o gaoioiga faaleagaga. O le mea moni, o le auala lelei e faafetaiaʻia ai le faanoanoa, o le faia lea o gaoioiga e maua ai le fiafia. Ua taʻu mai e Ieova iā i tatou e mafai ona maua le fiafia i le faitauina o lana Afioga ma suʻesuʻe i ai e lē aunoa. (Sala. 1:1, 2; Iako. 1:25) E tatou te maua “upu matagofie” e ala mai i le Tusi Paia ma sauniga faa-Kerisiano, lea e mafai ona faalaeiau ai i tatou ma maua le olioli.—Faata. 12:25; 16:24.
Fesili Mai le ʻAufaitau
Ua faapea mai le Faataoto 24:16: “E faafitu ona paʻū o lē e amiotonu ma o le a toe tulaʻi o ia.” Pe e uiga atu lenei mau i se tagata e paʻū soo ona o le faia o le agasala ma toe faamagalo e le Atua?
E lē o le uiga lenā o le mau. Ae o loo faasino atu i se tagata e paʻū i se uiga e na te fesagaʻia pea faafitauli ma faigatā. Peitaʻi, e toe tulaʻi o ia, o lona uiga e lē faavaivai ona o na faafitauli ma faigatā.
O lea, e lē uiga atu le Faataoto 24:16 i le “paʻū” tauamio i le faia o le agasala. Ae e uiga atu i le fesagaʻia pea o faafitauli ma faigatā. I lenei faiga amioleaga o mea, e ono fesagaʻia e se tagata amiotonu ni faafitauli tau i le soifua mālōlōina po o nisi foʻi faafitauli. E ono avea foʻi o ia ma taulaʻiga o sauāga ogaoga a se malo. Ae e na te maufaatuatuaina pea le lagolagosua a le Atua ma lana fesoasoani e na te onosaia ai na faafitauli ma taulau ai. Ia fesili ifo, ʻPe e te lē o mātauina ea, po o ā lava faafitauli o loo feagai ma tagata o le Atua ae e iʻu lava i sona taunuuga lelei?’ Aiseā? Ona ua faamautinoa mai e lenei mau iā i tatou: “E lagolago e Ieova i latou uma ua paʻuʻū, ma faatulaʻi i latou uma ua faanoʻunoʻu.”—Sala. 41:1-3; 145:14-19.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Fesili Mai le ʻAufaitau
I taimi o le Tusi Paia, afai e manaʻo se alii e ʻfaia sona fale,’ pe fai se aiga e ala i le faaipoipo, e manaʻomia ona ia fesili ifo iā te ia lava, ʻPo ua ou sauni e tausi se avā ma se fanau e maua mulimuli mai?’ A o leʻi amata se aiga, e iai galuega e tatau ona ia faia, o le tausia o laufanua ma faatoʻaga. O lea la, o loo manino ona faaliliuina e le Today’s English Version lenei fuaiupu, e faapea: “Aua le faia sou fale ma amata se aiga seʻia mautū sau faatoʻaga, ma ua e mautinoa ua e maua mea e tausia ai le aiga.” Po o faatatauina foʻi i aso nei lea lava mataupu silisili?
Ioe. O se alii ua manaʻo e faaipoipo, e manaʻomia ona sauniuni lelei mo lenā matafaioi. Afai o loo malosi, e tatau ona faigaluega. O le mea moni, e lē tatau ona tapulaa galuega mamafa a se tane i le tausiaina o le aiga i le itu faaletino. Ua faaalia i le Afioga a le Atua e faapea, o se tane e lē tausi i manaʻoga faaletino, tau faalogona, ma le tulaga faaleagaga o lona aiga, ua sili lona leaga i lo le tagata e lē faatuatua! (1 Timo. 5:8) O lea la, a o sauni e faaipoipo ma ola i se olaga ua fai se aiga, e tatau i se alii talavou ona fesili ifo iā te ia lava i fesili e pei o fesili nei: ʻPo ua ou sauniuni lelei e saunia manaʻoga faaletino mo se aiga? Po ua ou nofosauni e taʻimua i mea faaleagaga i totonu o le aiga? Po o le a ou faataunuu le tiute tauave o le faia e lē aunoa o suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma laʻu avā ma le fanau?’ E mautinoa o loo faamamafa mai e le Afioga a le Atua na tiute tauave tāua.—Teu. 6:6-8; Efe. 6:4.
O lea la, e tatau i se alii talavou o loo saʻilia se avā, ona mafaufau lelei i le mataupu silisili o loo i le Faataoto 24:27. I se tulaga tutusa, e lelei foʻi mo se tamaʻitaʻi talavou ona fesili ifo iā te ia lava, po ua nofosauni mo tiute tauave i le avea o se avā ma se tinā i le aiga. E ono fesili ifo foʻi faapena se ulugalii talavou pe a mafaufau i le ono faia o se fanau. (Luka 14:28) O le ola e tusa ai ma lenā taʻiala faagaeeina, e mafai ona fesoasoani i tagata o le Atua e ʻalofia ai le tele o faanoanoaga, ae olioli i se olaga faaleaiga e faamanuiaina.
AOKUSO 4-10
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 25
Mataupu Silisili Aogā i le Auala e Tautala Ai
Ia Faaaogā Lelei Lou Laulaufaiva
6 Ua faaalia i le Faataoto 25:11 le tāua o le filifilia o le taimi talafeagai e tautala ai. “O le upu e fai atu i le taimi tatau, e pei o apu auro i totonu o mea siliva ua togitogiina.” E ese le matagofie o apu auro. Ae e atili ona matagofie pe a tuu i se mea siliva ua togitogiina. I se tulaga talitutusa, o le filifilia o se taimi talafeagai e tautala ai, o le a logolelei ma aogā ai a tatou faamatalaga. E faapefea?
7 Atonu o loo fia faalogo mai tagata i a tatou upu, peitaʻi o le a lē aogā pe afai e tatou te lē iloa le taimi sili e tautala atu ai. (Faitau le Faataoto 15:23.) O se faataʻitaʻiga, iā Mati i le 2011, na faaleagaina ai e se mafuiʻe ma le sunami le tele o aai i le itu i sasaʻe o Iapani. E silia ma le 15,000 soifua na maumau ai. E ui na mafatia Molimau a Ieova i lenā vaipanoa, ae sa latou faaaogā le Tusi Paia e faamāfanafana ai i latou sa mafatia. O le toʻatele o tagata i inā sa mauaa ai talitonuga a le lotu Puta ma e lē malamalama i aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Na iloa lelei e uso o lea faatoʻā uma le sunami, e lē o se taimi talafeagai la lea e taʻu atu ai i tagata faavauvau le faamoemoe o le toetū. Nai lo o lea, na latou faaaogā le meaalofa o le tautala, e faamāfanafana ai ma faamatala atu mai i le Tusi Paia le māfuaaga ua tutupu ai na mea leaga i tagata lelei.
Ia Faaaogā Lelei Lou Laulaufaiva
15 O le auala e tatou te tautatala ai e tāua e pei foʻi o upu tatou te tautatala ai. A o talanoa atu Iesu i le sunako i lona aai o Nasareta, na matuā ofo tagata “i le logolelei o ana fetalaiga.” (Luka 4:22) Pe a tatou tautatala i se auala logolelei, o le a fiafia tagata e faalogologo iā i tatou ma talia mea o tatou talanoa atu ai. (Faata. 25:15) E mafai ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu e ala i le agalelei, faaaloalo ma le manatu mamafa i faalogona o isi. Ina ua ia silasila atu i le motu o tagata o faia taumafaiga e faalogologo iā te ia, na uunaʻia o ia e le alofa ma amata ai ona ʻia aʻoaʻo atu iā i latou i le tele o mea.’ (Mare. 6:34) E oo lava i le taimi na upuleagaina ai o ia, e leʻi tautala atu o ia i ni upu malolosi.—1 Pete. 2:23.
16 O se luʻi le tautala atu i se auala agamalu ma le faautauta pe afai e tatou te iloa lelei le tagata. E tatou te ono manatu ai e lē manaʻomia ona faaeteete i le auala e tautala atu ai iā i latou, aemaise pe afai o se tagata o lo tatou aiga po o se uō mamae foʻi i le faapotopotoga. Pe na manatu Iesu e mafai ona soona lafo ana faamatalaga i ona soo ona e māfana la latou faiā? E leai. Ina ua faaauau ona finau ona soo po o ai e sili, na faasaʻo e Iesu ē na pele iā te ia i se auala agalelei ma faaaogā se tamaitiiti e fai ma faaaʻoaʻoga. (Mare. 9:33-37) E mafai e toeaina ona faaaʻoaʻo iā Iesu e ala i le avatu o fautuaga “i le agaga o le agamalu.”—Kala. 6:1.
Ia Taufaatupu i le Alofa ma Galuega Lelei—E Faapefea?
8 I le auauna atu i lo tatou Atua, e mafai ai e i tatou uma ona taufaatupu le tasi i le isi e ala i faaaʻoaʻoga. E mautinoa sa faatupuina lelei e Iesu lana ʻau faalogologo. Sa naunau tele o ia i le galuega o le faiva faa-Kerisiano ma sa ia faasilisilia le faiva. Na fetalai o ia sa pei o sana meaai. (Ioane 4:34; Roma 11:13) O na lagona aasa e mafai ona aafia ai isi. Pe e mafai ea ona e faaalia atu foi faapena i isi lou olioli i le faiva? Ia faamatala atu i isi i le faapotopotoga ni mea lelei na oo ia te oe, a e ia faaeteete ina neʻi fai atu i se uiga gugutu. Pe a e valaauliaina isi ina ia tou galulue faatasi, ia vaai pe mafai ona e fesoasoani ia i latou i le mauaina o se fiafiaga moni i le talanoa atu i isi e uiga i Lē Sili na Foafoaina i tatou, o Ieova lea.—Faataoto 25:25.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 399
Agamalu
O le tagata agamalu, e iā te ia le faatuatua ma e iai le puna o lona malosi. E toʻafilemu pea ma e lē vave ona ita. O le leai o se agamalu, e māfua mai i le lē mautonu, faalogona lē fiafia, leai o se faatuatua ma se faamoemoe, po o le lē iloa foʻi o le mea e fai. Ua faamatalaina i lenei faataoto le tagata e lē agamalu: “O le tagata e na te lē pulea lona ita, ua pei o se aai ua osofaʻia, e aunoa ma se pā.” (Fat 25:28) E faigofie ona aafia o ia i mafaufauga sesē uma, ma uunaʻia ai e faia gaoioiga sesē.
AOKUSO 11-17
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 26
Ia ʻAloese Mai i le “Tagata Valea”
it-2 729 ¶6
Timu
Tau. O tau masani e lua i le Nuu Folafolaina, o le tau māfanafana ma le tau mālūlū, ma e uiga atu foʻi i le tau mugālā ma le tau o timuga. (Faatusatusa i le Sl 32:4; Pe 2:11, fpl.) E tau leai se timu e paʻū i le ogatotonu o Aperila seʻia oo i le ogatotonu o Oketopa, ma o le taimi lenā o le seleselega. Ua faailoa mai i le Faataoto 26:1, e lē o se mea masani le timu i le taimi o le seleselega. (Faatusatusa i le 1Sa 12:17-19.) Pe a oo i tau o timuga, e lē o aso uma e timu ai, ae e iai aso e lagi lelei ai. Talu ai o le vaitaimi foʻi lea o le tau mālūlū, o le timuia la o se tasi e matuā maalili ai lava. (Esr 10:9, 13) E matuā tāua lava la le iai o se mea e malu ai.—Isa 4:6; 25:4; 32:2; Iop 24:8.
w87-E 10/1 19 ¶12
O Aʻoaʻiga e Fua Mai ai Fua o le Filemu
12 O nisi tagata e manaʻomia ni aʻoaʻiga malolosi, e pei ona taʻua i le Faataoto 26:3: “O le sasa e mo le solofanua, o le faagutu e mo le asini, ma le laau e mo papatua o tagata vālea.” E iai taimi na faataga ai e Ieova le nuu o Isaraelu e tofo i iʻuga lē lelei o a latou gaoioiga: “Auā ua latou fouvale i afioga a le Atua; ua latou lē faaaloalo foʻi i fautuaga a Lē e Silisili Ese. O le mea lea ua ia faamaulaloina ai o latou loto i mea faigatā; ua tautevateva i latou, ma ua leai se tasi e fesoasoani iā i latou. Na latou alalaga atu iā Ieova mo se fesoasoani i o latou puapuaga; na ia faaola iā i latou mai i o latou mafatiaga.” (Salamo 107:11-13) Peitaʻi, o nisi tagata vālea na faamaaa o latou loto ma latou lē maua ai aogā mai i aʻoaʻiga: “O le tagata e faauamaaa ina ua uma ona aʻoaʻia soo, e faafuaseʻi ona nutimomoia o ia, ae e leai se fofō.”—Faataoto 29:1.
it-2 191 ¶4
Pipili, Faapipili
Faaaogāina faafaatusa. Ua faapea mai le tupu atamai o Solomona: “E pei o lē e na te faapipili ona lava vae ma faatigā iā te ia lava, e faapena le tagata ua ia tuuina atu mataupu i le tagata valea.” O le mea moni, o le tagata e na te faaaogā se tagata valea e faia se galuega mo ia, e tai pei ua faapipili pe faaleaga e ia lava mea e lelei ai. E mautinoa o le a lē taulau lenā galuega ma o le a faaleagaina ai o ia lava.—Fat 26:6.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 846
Valea
O le tali atu i le tagata valea “e tusa ma lona faavalevalea,” o lona uiga o le toe tali atu e pei o le auala lē taupulea o loo finau mai ai lenā tagata. O le faia faapea, ua ioe ai lē o loo tali atu i manatu ma uiga lē talafeagai o le tagata valea. Ina ia aua neʻi pei o le tagata valea, ua fautuaina ai i tatou e le faataoto: “Aua e te tali atu i se tagata valea e tusa ma lona faavalevalea.” Peitaʻi i le Faataoto 26:4, 5, o le tali atu i le tagata valea “e tusa ma lona faavalevalea,” e uiga atu i le iloiloina o ona uiga faamisa, ma faailoa atu ai lona valea, ma o ona manatu ma uiga e lē iʻu lelei. E fesoasoani foʻi i isi e latou te iloa ai le lē aogā o finauga a le tagata valea.
AOKUSO 18-24
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 27
Auala e Tatou te Maua ai Aogā Mai i Uō Moni
E Tāua iā Ieova Ana Auauna Lotomaulalo
12 O se tagata lotomaulalo e talisapaia aʻoaʻiga. Seʻi fai se faataʻitaʻiga: Seʻi faapea o loo e i ai i se sauniga faa-Kerisiano. Ina ua uma ona outou talanoa ma uso ma tuafāfine, ua musumusu atu se isi iā te oe ma faapea atu o loo pipii se fasi meaʻai i ou nifo. E mautinoa e te mā. Ae e te talisapaia le fai atu o lenā tagata iā te oe. O le mea moni, e te ono mafaufau e maʻimau pe ana vave fai atu se isi iā te oe! I se tulaga talitutusa, e tatau ona tatou lotomaulalo e talia se aʻoaʻiga mai i se uso e lototele, e aumai i le taimi e tatou te manaʻomia ai. E tatou te vaai i lenā uso o se uō, ae e lē o se fili.—Faitau le Faataoto 27:5, 6; Kala. 4:16.
it-2 491 ¶3
Tuaoi
Peitaʻi, ua fautuaina i le tusi o Faataoto le faatuatuaina o se uō ma le atamai o le saʻili atu i se uō i taimi e manaʻomia ai le fesoasoani: “Aua e te tuulafoaʻia lau uō po o le uō a lou tamā, aua foʻi e te ulu atu i le fale o lou lava uso i le aso o lou puapuaga; e sili le tuaoi [sha·khenʹ] e lata mai, nai lo o le uso e nofo i se mea mamao.” (Fat 27:10) O loo faapea mai le tusitala i inei, e sili atu ona tāua le saʻili o le fesoasoani i se uō mamae a le aiga nai lo o se tauaiga vavalalata e pei o se uso. Auā pe afai e mamao le mea e nofo ai lenā uso, atonu e lē o nofosauni pe lē o iai foʻi i se tulaga talafeagai e fesoasoani mai ai.
Talavou—Po o le a Iʻu Lelei o Outou Olaga?
7 O se tasi o lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le filifiliga lē lelei a Ioasa, e manaʻomia ona tatou filifilia ni uō e avea o ni taaʻiga lelei iā i tatou, o ni uō e alolofa iā Ieova ma mananaʻo e faafiafia o ia. E mafai foʻi ona tatou faauō atu iā i latou e matutua iā i tatou. Ia manatua, e laʻitiiti mamao Ioasa i lana uō o Ioiata. Pe a filifili au uō, ia fesili ifo: ʻPe e latou te fesoasoani iā te aʻu e faamalosia loʻu faatuatua iā Ieova? Pe e latou te faalaeiauina aʻu e ola i tapulaa a le Atua? Pe e latou te talanoa e faatatau iā Ieova ma ana upu moni tautele? Pe e latou te faaaloalo i tapulaa a le Atua? Pe e latou te lototetele e faasaʻo aʻu pe a ou faia se mea sesē, pe e na o le faailoa mai o mea ou te fia faalogo i ai?’ (Faata. 27:5, 6, 17) O le mea moni, pe a lē alolofa au uō iā Ieova, e lē manaʻomia la ona e faauō iā i latou. Ae pe a iai ni au uō e alolofa iā Ieova, ia faifaimea pea ma i latou, auā o le a avea i latou o ni taaʻiga lelei iā te oe.—Faata. 13:20.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Faataoto
27:21. O viiviiga e mafai ona faaalialia ai le tagata moni e iai i tatou. E iloa lo tatou lotomaulalo pe a avea viiga ma uunaʻiga tatou te amanaʻia ai lo tatou nofo aitalafu iā Ieova, ma atili ai ona naunau e auauna pea iā te ia. E iloa le leai o se lotomaulalo pe a avea viiga ma itu e atili ai ona iā i tatou lagona fia mata muamua.
AOKUSO 25-31
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA FAATAOTO 28
Eseesega o le Tagata Amioleaga ma le Tagata Amiotonu
Po o E Mulimuli Atoatoa ia Ieova?
“A O E amiotonu, e pei o le leona taanoa i latou ona lē mataʻu.” (Faataoto 28:1) Ua latou faatuatua, ma faalagolago ma le mautinoa i le Afioga a le Atua, ma agaʻi ma le faamalosi i luma i le auaunaga a Ieova a o feagai ai ma so o se lamatiaga.
it-2 1139 ¶3
Malamalama
O i latou e liliuese mai i le Puna. O se tasi e liliu atu i le faia o le agasala, e na te lē amanaʻia le Atua o sē e tatau ona faaaofia pe a faia ana filifiliga ma fuafuaga. (Iop 34:27) E faataga e lenā tagata lona loto e faatauasoina o ia i le sesē o ona ala ma ua leai foʻi se tofā mamao iā te ia. (Sl 36:1-4) E ui e faapea mai o loo tapuaʻi i le Atua, ae e na te faatāuaina manatu o tagata nai lo o tulafono ma mataupu silisili a le Atua. (Isa 29:13, 14) E na te taʻutonuina ma faia faamolemolega o ana amioga leaga ma manatu i ai o se “taaloga” (Fat 10:23) ma e matuā leaga, lē aogā, ma valea ona manatu, ma oo lava ina faapea ifo e lē o silafia e le Atua ana agasala ona e lē vaaia o Ia, e pei ua leai se mana o le Atua e iloa ai mea. (Sl 94:4-10; Isa 29:15, 16; Ie 10:21) Ua ia faapea mai e ala i ona ala ma ana gaoioiga, “E leai se Ieova” (Sl 14:1-3) ma ua lē toe tāua Ieova i lenā tagata. Talu ai e lē o toe taʻitaʻia o ia i mataupu silisili a le Atua, ua lē mafai ai ona ia toe faia ni filifiliga saʻo, malamalama lelei i se mataupu, iloilo mea moni e aofia ai, ma faia se faaiʻuga saʻo.—Fat 28:5.
it-1 1211 ¶4
Faamaoni
O le faatumauina o lenā faamaoni, e lē faalagolago i le malosi o le tagata lava ia, ae o le faatuatua malosi ma maufaatuatuaina Ieova ma Lona mana laveaʻi. (Sl 25:21) Ua folafola mai e le Atua o le a avea o ia ma “talita” ma o le “malosi,” e taʻitaʻia ai i latou e savavali i le faamaoni. (Fat 2:6-8; 10:29; Sl 41:12) O lo latou taulaʻi pea i le mauaina o le finagalo malie o Ieova, ua latou maua ai ni olaga saogalemu, ma mafai ai ona latou uia le ala saʻo e ausia ai lo latou sini. (Sl 26:1-3; Fat 11:5; 28:18) E ui na manatu Iopu e ono mafatia le tagata lē sala ona o le tagata amioleaga ma e ono faaumatia faatasi foʻi ma le tagata amioleaga, ae na faamautinoa atu e Ieova, e na te silafia lelei mea e oo i le tagata lē ponā. Na ia faamautinoa mai foʻi o le a faavavau le tofi o lenā tagata, o le a filemu lona lumanaʻi, ma o le a fai ma ona tofi mea lelei. (Iop 9:20-22; Sl 37:18, 19, 37; 84:11; Fat 28:10) I le pei o Iopu, o le faamaoni e mafai ona avea ai se tasi ma tagata tāua ma faaaloalogia, ae lē o ana ʻoa. (Fat 19:1; 28:6) E fiafia fanau pe a avea o latou mātua ma na ituaiga tagata (Fat 20:7), e latou te maua se faaaʻoaʻoga lelei e mulimuli i ai, ma e latou te maua foʻi se igoa lelei ma faaaloalogia e pei o mātua.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
E Mafai Ona E ʻAlofia le Pē Faafuaseʻi o le Fatu Faaleagaga
Soona mautinoa naʻuā. O le toʻatele o tagata na aafia i le pē faafuaseʻi o le fatu, sa matuā mautinoa i le lelei o lo latou soifua mālōlōina, peitaʻi e leʻi leva lava ae taia loa i le pē faafuaseʻi o le fatu. Sa masani ona lē ō i le fomaʻi e siaki i latou pe oo lava foʻi ina faifai tala i ai faapea, e matuā lē manaʻomia lava na mea. Ua faapena foʻi ona manatu nisi faapea, talu ai ua leva ona avea i latou ma Kerisiano, e leai la se mea e mafai ona toe tupu iā i latou. Atonu e latou te lafoaʻia le siakiina o i latou faaleagaga pe iloiloina e le tagata o ia lava, seʻia oo ina tupu faafuaseʻi se mea. E matuā tāua ona teu i mafaufau le fautuaga lelei e faatatau i le soona mautinoa naʻuā, e pei ona tuuina mai e le aposetolo o Paulo: “O lē manatu o loo o tu ia, ina faaeteete ia neʻi paū.” O se gaoioiga atamai pe a tatou amanaʻiaina lo tatou tulaga lē lelei atoatoa, ma ia faia se iloiloga faaleagaga o i tatou lava mai lea taimi i lea taimi.—1 Korinito 10:12; Faataoto 28:14.