ʻILOʻI ʻA SĪSŪ, KO E TĒVITA LAHI ANGE MO E SOLOMONE LAHI ANGE
“Vakai ʻoku ʻi heni ha meʻa ʻoku lahi ʻia Solomone.”—MT. 12:42.
1, 2. Mei ha vakai fakaetangata, ko e hā ne fakaʻohovale ai hono fakahinohinoʻi ʻo Sāmiuela ke ne pani ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻí?
NAʻE ʻikai te ne hangē mai ha tuʻí. ʻI hono kehé, ki he palōfita ko Sāmiuelá, naʻá ne hā mai ko ha tamasiʻi tauhi-sipi pē. ʻIkai ko ia pē, ko hono kolo tupuʻangá, ʻa Pētelihema, naʻe ʻikai ke fuʻu ʻiloa. Naʻe fakamatalaʻi ia ko e “siʻi fau ke lau ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siuta.” (Mai. 5:2) Ka neongo ia, ko e talavou hā ngali taʻemahuʻinga ko eni mei ha kiʻi kolo siʻisiʻí naʻe teu ke pani ia ʻe he palōfita ko Sāmiuelá ke ne hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú.
2 Ko e talavou ko Tēvitá naʻe ʻikai ko e ʻuluaki foha ia naʻe ʻoatu ʻe heʻene tamai ko Sesé kia Sāmiuela ke paní; pea naʻe ʻikai ko ia ʻa ʻene fili hono uá pe tolú. Ko Tēvitá, ko e siʻi taha ia ʻi he tamaiki tangata ʻe toko valu naʻe fanauʻi kia Sesé, naʻe ʻikai foki te ne ʻi ai ʻi he haʻu ʻa Sāmiuela ki he fale ʻo Sesé ke pani ʻa e toko taha ʻi he ngaahi foha ʻo e tangata faitōnunga ko iá ke hoko ko e tuʻi hono hoko ʻo e fonuá. Ka ko Tēvita ʻa e fili ʻa Sihová, pea ko e meʻa ia naʻe laú.—1 Sam. 16:1-10.
3. (a) Ko e hā ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ʻoku mahuʻinga taha ʻi he taimi ʻokú ne sivisiviʻi ai ha toko taha? (e) ʻI he hili hono pani ʻo Tēvitá, ko e hā naʻe ngāue ʻiate iá?
3 Naʻe sio ʻa Sihova ki he meʻa naʻe ʻikai lava ʻo sio ki ai ʻa Sāmiuelá. Naʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tuʻunga ʻo e loto ʻo Tēvitá, pea naʻe fakahōifua ia kiate ia. Ki he ʻOtuá, ʻoku ʻikai ko e fōtunga ʻi tuʻá ʻoku mahuʻingá; ko e meʻa ko ia ʻoku ʻi ai moʻoni ha tokotaha ʻi lotó. (Lau ʻa e 1 Samiuela 16:7.) Ko ia ʻi he ʻiloʻi ʻe Sāmiuela kuo ʻikai fili ʻe Sihova ha taha ʻo e ngaahi foha lalahi ange ʻe toko fitu ʻo Sesé, naʻá ne kole ke ʻomai ʻa e siʻi tahá mei he manafá. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea naʻa ne fekau [ʻe Sese], ʻo ʻomi [ʻa Tēvita]. Pea naʻe pahapaha ia, kaeʻumaʻa naʻe fakaʻofoʻofa hono ongo foʻi fofonga, pea ko e tama hoihoifua. Pea folofola ʻa e ʻEiki, Tuʻu ʻo pani ia; he ko ia ia. Pea toʻo ʻe Samiuela ʻa e ʻainga lolo, ʻo ne pani ia ʻi he lotolotonga ʻo hono kainga: pea naʻe ʻohofia ʻa Tevita [pe ngāue ʻiate ia ʻa e] Laumalie ʻo e ʻEiki mei he ʻaho ko ia.”—1 Sam. 16:12, 13.
Tomuʻa Fakatātaaʻi ʻe Tēvita ʻa Kalaisi
4, 5. (a) Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi faitatau ʻe niʻihi ʻi he vahaʻa ʻo Tēvita mo Sīsuú. (e) Ko e hā ʻoku lava ai ke ui ʻa Sīsū ko e Tēvita Lahi Angé?
4 Ko Sīsū, ʻi heʻene hangē ko Tēvitá, naʻe ʻaloʻi ia ʻi Pētelihema, ʻi he taʻu nai ʻe 1,100 hili ʻa e taimi ʻo Tēvitá. ʻI he vakai ʻa e tokolahi, naʻe ʻikai hangē ʻa Sīsū ko ha tuʻí. ʻA ia, naʻe ʻikai ko e faʻahinga tuʻi ia naʻe ʻamanaki ki ai ʻa e tokolahi ʻi ʻIsilelí. Neongo ia, ʻi he hangē ko Tēvitá, ko e fili ia ʻa Sihova. Ko iá, hangē ko Tēvitá, naʻe ʻofaʻi ʻe Sihova.a (Luke 3:22) ʻI he tuʻunga foki ʻo Sīsuú, ‘naʻe ngāue ʻiate ia ʻa e laumalie ʻo Sihová.’
5 Ko e faitatau ʻi he vahaʻa ʻo e toko uá ʻoku toe lahi ange. Hangē ko ení, naʻe lavakiʻi ʻa Tēvita ʻe hono tokotaha faleʻi ko ʻEhitofelí, pea naʻe lavakiʻi ʻa Sīsū ʻe heʻene ʻapositolo ko Siutasi ʻIsikalioté. (Sāme 41:9; Sione 13:18) Ko Tēvita mo Sīsū fakatouʻosi naʻá na mamahiʻi lahi ʻa e faiʻanga lotu ʻo Sihová. (Sāme 27:4; 69:9; Sione 2:17) Naʻe toe hoko foki ʻa Sīsū ko e ʻea ʻo Tēvita. Ki muʻa ke ʻaloʻi ʻa Sīsuú, naʻe tala ange ʻe ha ʻāngelo ki heʻene faʻeé: “ʻE foaki kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻa e taloni ʻo ʻene kui ko Tevita.” (Luke 1:32; Mt. 1:1) Kae kehe, koeʻuhi ko e ngaahi talaʻofa faka-Mīsaiá kotoa ʻe fakahoko ʻia Sīsū, ʻokú ne lahi mamaʻo ange ʻia Tēvita. Ko ia ʻa e Tēvita Lahi Angé, ko e Tuʻi Faka-Mīsaia naʻe fuoloa ʻa e ʻamanaki ki aí.—Sione 7:42.
Muimui ʻi he Tuʻi ko ha Tauhi-Sipi
6. ʻI he ngaahi founga fē naʻe hoko ai ʻa Tēvita ko ha tauhi-sipi leleí?
6 Ko ha toe tauhi-sipi foki ʻa Sīsū. Ko e hā ʻa e anga ʻo ha tauhi-sipi lelei? Ko e tokotaha ia ʻokú ne tokangaʻi, fafanga mo leʻohi faitōnunga mo loto-toʻa ʻa ʻene tākangá. (Sāme 23:2-4) ʻI heʻene kei talavoú, naʻe hoko ai ʻa Tēvita ko ha tauhi-sipi, pea naʻá ne tokangaʻi lelei ʻaupito ʻa e fanga sipi ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne loto-toʻa ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ʻa e tākangá pea tuku ʻene moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ke maluʻi ʻa e fanga sipí mei ha laione mo ha pea.—1 Sam. 17:34, 35.
7. (a) Ko e hā naʻá ne teuʻi ʻa Tēvita ki hono ngaahi fatongia ko e tuʻí? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ko iá ko e Tauhi Lelei?
7 Ko e ngaahi taʻu naʻe fakamoleki ʻe Tēvita ʻi he manafá pea ʻi he moʻungá ʻi hono tokangaʻi ʻo e fanga sipí naʻe teuʻi ai ia ki he ngaahi ngafa mo e fatongia naʻe fiemaʻu ki hono tauhi ʻo e puleʻanga ʻIsilelí.b (Sāme 78:70, 71) Kuo fakamoʻoniʻi foki ʻe Sīsū ʻa ʻene hoko ko ha tauhi-sipi alafaʻifaʻitakiʻanga. Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi mo e tataki meia Sihova ʻi heʻene tauhi ʻa ʻene “fanga sipi toko siʻi” mo e “fanga sipi kehe.” (Luke 12:32; Sione 10:16) Ko ia ai, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ʻene hoko ko e Tauhi Lelei. ʻOkú ne ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻene fanga sipí ʻo ne ui kinautolu ʻi honau hingoa taki taha. ʻOkú ne ʻofa lahi ʻaupito ʻi heʻene fanga sipí he ʻi he lolotonga ʻene ʻi he māmaní naʻá ne foaki loto-lelei ai ʻa ia tonu ki haʻanau lelei. (Sione 10:3, 11, 14, 15) ʻI hono tuʻunga ko e Tauhi Leleí, ʻoku lavaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa heʻikai ʻaupito lava ke fai ia ʻe Tēvita. Ko ʻene feilaulau huhuʻí naʻe fakaʻatā ai ʻa e hala ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahaofi ai kinautolu mei he maté. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ia mei heʻene tataki ʻene “fanga sipi toko siʻi” ki he moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvani, pea tataki ʻa ʻene “fanga sipi kehe” ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani foʻou māʻoniʻoni ʻoku ʻatā mei he ngaahi fili hangē ha ulofí.—Lau ʻa e Sione 10:27-29.
Muimui ʻi he Tuʻi Ikuna
8. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ko ha tuʻi ikuna ʻa Tēvita?
8 ʻI hono tuʻunga ko e tuʻí, ko Tēvitá ko e tokotaha tau loto-toʻa ʻa ia naʻá ne maluʻi ʻa e fonua ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá pea “nae fakahaofi a Tevita e Jihova i he botu kotoabe naa ne alu ki ai.” ʻI he malumalu ʻo e taki ʻa Tēvitá, naʻe fakalahi ai ʻa e ngaahi kauʻā ʻo e fonuá mei he vaitafe ʻo ʻIsipité ki he vaitafe ʻIufaletesí. (2 Sam. 8:1-14, PM) ʻI he mālohinga ʻo Sihová, naʻá ne hoko ai ko ha pule mālohi ʻaupito. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Nae mafola atu ae ogoogo o Tevita ki he gaahi fonua kotoabe; bea nae fakahoko e Jihova ae manavahe kiate ia ki he gaahi buleaga kotoabe.”—1 Kal. 14:17, PM.
9. Fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi-Fakanofó ko ha tokotaha ikuna.
9 ʻI he hangē ko Tuʻi Tēvitá, ko e tangata ko Sīsuú naʻá ne taʻemanavahē. ʻI hono tuʻunga ko e Tuʻi-Fakanofó, naʻá ne fakahaaʻi ʻa hono mafai ki he kau tēmenioó, ʻo fakahaofi ʻa e faʻahinga ne maʻukovia ʻi heʻenau tākiekiná. (Mk. 5:2, 6-13; Luke 4:36) Naʻa mo e fili lahí, ʻa Sētane ko e Tēvoló, naʻe ʻikai te ne tākiekina ia. ʻI he poupou ʻa Sihová, naʻe ikunaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e māmaní, ʻa ia ʻoku tokoto ʻi he mālohi ʻo Sētané.—Sione 14:30; 16:33; 1 Sione 5:19.
10, 11. Ko e hā e ngafa ʻo Sīsū ʻi heʻene hoko ko e Tuʻi-Faitau ʻi hēvaní?
10 ʻI he taʻu nai ʻe 60 hili e pekia ʻa Sīsū pea toetuʻu ki hēvaní, naʻe maʻu ai ʻe he ʻapositolo ko Sioné ha vīsone fakaekikite kia Sīsū ʻi Hono ngafa ko e Tuʻi-Faitau ʻi hēvaní. ʻOku tohi ʻe Sione: “Pea u vakai, pea ta ko e hoosi hinehina: pea ko ia naʻe heka ai naʻa ne toʻo ha kaufana; pea naʻe ʻange kiate ia ha kalauni: pea naʻa ne ʻalu atu, ko e ikuna pea ke ne ikuna.” (Fkh. 6:2) Ko e tokotaha heka ʻi he hoosi hinehiná ko Sīsū ia. “Naʻe ʻange kiate ia ha kalauni” ʻi he 1914 ʻi hono fakanofo ko e Tuʻi ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. Hili iá, “naʻa ne ʻalu atu, ko e ikuna.” ʻIo, ʻi he hangē ko Tēvitá, ko Sīsuú ko ha tuʻi ikuna. Taimi nounou mei hono fakanofo ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ikunaʻi ʻa Sētane ʻi he faitaú pea lī hifo ia mo ʻene kau tēmenioó ki he māmaní. (Fkh. 12:7-9) Ko ʻene heka ʻi he ikuná ʻe hokohoko atu ia kae ʻoua “ke ne ikuna” kakato, ʻo fakaʻauha fakaʻaufuli ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané.—Lau ʻa e Fakahā 19:11, 19-21.
11 Kae kehe, ʻi he hangē ko Tēvitá, ko Sīsuú ko ha tuʻi manavaʻofa ia, pea te ne maluʻi ʻa e “fuʻu kakai lahi” ʻi ʻĀmaketone. (Fkh. 7:9, 14) ʻIkai ko ia pē, ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sīsū mo hono ngaahi kaungāʻeá, ʻa e toko 144,000 kuo toetuʻú, ʻe ʻi ai “ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi.” (Ng. 24:15) Ko e faʻahinga ʻoku toetuʻu ʻi he māmaní te nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata. Ko ha kahaʻu fakaofo moʻoni ē ʻoku tatali mai kia kinautolú! ʻOfa ke tau fakapapauʻi kotoa ke hokohoko atu ʻa e “fai lelei,” koeʻuhi ke tau moʻui ʻi he taimi ʻe fonu ai ʻa e māmaní ʻi he faʻahinga māʻoniʻoni mo fiefia ʻe pule ki ai ʻa Tēvita Lahi Angé.—Sāme 37:27-29.
Tali e Lotu ʻa Solomone ki ha Potó
12. Ko e hā naʻe lotu ʻa Solomone ʻo kolé?
12 Ko e foha ʻo Tēvita ko Solomoné naʻá ne toe tomuʻa fakatātaaʻi ʻa Sīsū.c ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Solomone ko e tuʻí, naʻe hā ʻa Sihova kiate ia ʻi ha misi ʻo pehē te Ne ʻoange kiate ia ha meʻa pē te ne kole. Naʻe mei lava ke kole ʻe Solomone ha koloa lahi ange, mālohi, pe ko ha moʻui fuoloa ange. ʻI hono kehé, naʻá ne kole taʻesiokita kia Sihova: “Ke ke foaki mai ha poto mo ha mohu fakakaukau, ke u mafai ke ʻalu atu mo hū mai ʻi he ʻao ʻo e kakai ni: he kohai te ne mafakamaau ʻa e kakai ni kuo fuʻu lahi pehe?” (2 Kal. 1:7-10) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Solomoné.—Lau ʻa e 2 Kalonikali 1:11, 12.
13. Naʻe anga-fēfē ʻa e taʻehanotatau ʻo e poto ʻo Solomoné, pea ko e hā hono Matavaí?
13 ʻI he lolotonga ʻa e faitōnunga ʻa Solomone kia Sihová, ko ʻene ngaahi lea ʻo e potó naʻe taʻehanotatau ʻi he lotolotonga ʻo hono toʻumeʻá. Naʻe leaʻaki ʻe Solomone ʻa e “palovepi ʻe tolu afe.” (1 Tuʻi 4:30, 32, 34) Ko e lahi ʻo e ngaahi palōveepi ko ení naʻe hiki ia pea ʻoku kei koloaʻaki ʻe he faʻahinga ʻoku kumi ki he potó. Ko e kuini ʻo Sipá naʻá ne fononga ʻi he kilomita nai ʻe 2,400 ke ʻahiʻahiʻi ʻa e poto ʻo Solomoné ʻaki ʻa e “gaahi fehuʻi ilogataa.” (1 Tuʻi 10:1-9, PM) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e Matavai ʻo e poto ʻo Solomoné ʻaki ʻene pehē: “Naʻe haʻu ʻa e ngaahi fonua kotoa pe ko e fie feʻiloaki mo Solomone, ke fanongo ki he poto kuo ʻai ʻe he ʻOtua ki hono loto.”—1 Tuʻi 10:24.
Muimui ʻi he Tuʻi Potó
14. ʻI he ngaahi founga fē naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko “ha meʻa ʻoku lahi ʻia Solomone”?
14 Ko e tangata pē taha ʻoku hā mahino naʻe fakalaka ʻi he poto ʻo Solomoné. Ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻa ia tonu ko “ha meʻa ʻoku lahi ʻia Solomone.” (Mt. 12:42) Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū “ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengata.” (Sione 6:68) Ko e fakatātaá, ko e Malanga ʻi he Moʻungá ʻoku toe fakalahi atu ai ʻa e fakaikiiki ki he niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he palōveepi ʻa Solomoné. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Solomone ha ngaahi meʻa ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefiá ki ha tokotaha lotu ʻa Sihova. (Pal. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ko e fiefia moʻoní ʻoku tupu ia mei he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e lotu ʻa Sihová pea mo e fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Fiefia ē ka ko kinautolu ʻoku nau fiekaia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo hēvaní.” (Mt. 5:3, NW) Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ʻoku tohoakiʻi kinautolu ʻo nau ofi ange ai kia Sihova, “ko e matavai ʻo e moʻui.” (Sāme 36:9; Pal. 22:11; Mt. 5:8) ʻOku fakafofongaʻi ʻe Kalaisi ʻa e “Poto ʻo e ʻOtua.” (1 Kol. 1:24, 30) ʻI he tuʻunga ko e Tuʻi Faka-Mīsaiá, ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi “ʻa e laumalie ʻo e poto.”—Ai. 11:2.
15. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he poto fakaʻotuá?
15 ʻE lava fēfē ke tau hoko, ʻi he tuʻunga ko e kau muimui ʻo e Solomone Lahi Angé, ʻo maʻu ʻaonga mei he poto fakaʻotuá? Koeʻuhi ko e poto ʻo Sihová ʻoku fakaeʻa ia ʻi heʻene Folofolá, kuo pau ke tau fai ha feinga ke maʻu ia ʻaki hono ako fakalelei ʻa e Tohi Tapú, tautefito ki he ngaahi lea ʻa Sīsū kuo hikí, pea ʻi he fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú. (Pal. 2:1-5) ʻIkai ko ia pē, ʻoku fiemaʻu ke tau kītaki ʻi he kole ki he ʻOtuá ki ha potó. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoni ʻo kole tokoní ʻe tali ia. (Sem. 1:5) ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, te tau maʻu ai ʻa e poto mahuʻinga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki ai mo e ngaahi palopalemá pea fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. (Luke 11:13) Naʻe toe ui ʻa Solomone “ko e tokotaha fakatahatahaʻi” ʻa ia “naʻá ne akoʻi hokohoko ki he kakaí ʻa e ʻiló.” (Koh. 12:9, 10, NW) Ko Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ko ha toe tokotaha fakatahatahaʻi ia ʻo hono kakaí. (Sione 10:16; Kol. 1:18) Ko ia ai, ʻoku lelei ke tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻa ia ʻoku “akoʻi hokohoko” ai kitautolu.
16. Ko e hā ʻa e faitatau ʻi he vahaʻa ʻo Solomone mo Sīsuú?
16 Ko Solomoné ko ha tuʻi ngāue lahi ia. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ha polokalama langa ʻi he kotoa ʻo hono puleʻangá, ʻo ne tokangaʻi ʻa e langa ʻo e ngaahi palasi, ngaahi hala, ngaahi fakatafenga vai, ngaahi kolo tukuʻanga koloa, ngaahi kolo ki he ngaahi salioté mo e ngaahi kolo maʻá e kau tangata heka hōsí. (1 Tuʻi 9:17-19) Naʻe maʻu ʻaonga ʻa e puleʻangá kotoa mei heʻene ngaahi ngāue langá. Ko Sīsuú foki ko e tokotaha langa. Naʻá ne langa ʻa ʻene fakatahaʻangá ʻi he “fuga maka.” (Mt. 16:18) Te ne toe tokangaʻi ʻa e ngāue langa ʻe fakahoko ʻi he māmani foʻoú.—Ai. 65:21, 22.
Muimui ʻi he Tuʻi ʻo e Melinó
17. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻo e pule ʻa Solomoné? (e) Ko e hā ne ʻikai lava ke fakahoko ʻe Solomoné?
17 Ko e haʻu ʻa e hingoa Solomoné mei ha tupuʻi lea ʻoku ʻuhingá ko e “melino.” Naʻe pule ʻa Tuʻi Solomone mei Selusalema, ko e ʻuhinga ʻo e hingoa ko iá ko e “Maʻu ʻa e Melino Lōua.” Ko ʻene pule taʻu 40 naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ia ʻa e melino taʻehanotatau ʻi he puleʻanga ʻIsilelí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi taʻu ko iá: “Toki nofo fiemalie ʻa Siuta mo Isileli taki taha ʻi hono lolo vaine mo lolo fiki, mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa, lolotonga ʻa e moʻui ʻa Solomone.” (1 Tuʻi 4:25) Kae kehe, ko Solomone ʻi he kotoa ʻo hono potó, naʻe ʻikai lava ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kakaí mei he pōpula ki he mahamahakí, angahalá mo e maté. Neongo ia, ko e Solomone Lahi Angé, te ne fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kakaí mei he meʻa kotoa ko iá.—Lau ʻa e Loma 8:19-21.
18. ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané, ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau fiefia aí?
18 Naʻa mo e taimí ni ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga melino. Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ha palataisi fakalaumālie moʻoni. ʻOku tau maʻu ʻa e melino mo e ʻOtuá pea mo hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. Fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻoku tau hokosia he ʻaho ní: “Te nau tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao: ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau.” (Ai. 2:3, 4) ʻI he ngāue ʻo fehoanaki mo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ki he fakaʻofoʻofa ʻo e palataisi fakalaumālié.
19, 20. Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fiefia ai?
19 Kae kehe, ko e kahaʻú ʻe toe lelei ange ia. ʻI he maʻu ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻa e melino ʻi he tuʻunga taʻehanotatau ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sīsuú, ʻe māmālie ai honau ‘fakaʻataʻatā mei heʻenau popula ki he ʻauhá’ kae ʻoua ke nau aʻu ki he haohaoa fakaetangatá. (Loma 8:21) Hili ʻenau lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi fakaʻosí ʻi he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afé, “ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.” (Sāme 37:11; Fkh. 20:7-10) Ko e moʻoni, ko e pule ʻa Kalaisi Sīsuú ʻe fakalaka ia ʻi he pule ʻa Solomoné ʻi he ngaahi founga heʻikai lava ke tau fakaʻuta atu ki ai!
20 ʻI he hangē ko e fiefia ʻa ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Mōsese, Tēvita mo Solomoné, te tau fiefia ʻo toe lahi ange ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí. (1 Tuʻi 8:66) ʻOku tau fakamālō kotoa kia Sihova ʻi hono tokonaki mai kia kitautolu ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú—ʻa e Mōsese, Tēvita mo e Solomone Lahi Angé!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e hingoa Tēvitá ngalingali ʻoku ʻuhinga iá ko e “ʻOfaʻanga.” ʻI he taimi ʻo e papitaiso ʻo Sīsuú pea toe hoko ʻi heʻene fakasinokehé, naʻe lea ai ʻa Sihova mei hēvani ʻo ui ia “ko hoku Alo ofaaga.”—Mt. 3:17, PM; 17:5.
b ʻI he taimi tatau, naʻe hoko ʻa Tēvita ʻo hangē ha lami naʻe falala ki hono tauhí. Naʻá ne hanga ki he Tauhi Lahí, ʻa Sihova, ki ha maluʻi mo e tataki. “Ko hoku tauhi ʻa Sihova,” ko ʻene leá ia fakataha mo e falala kakato. “ʻE ʻikai te u masiva.” (Sāme 23:1) Naʻe fakahaaʻi ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū ko e “Lami ʻa e ʻOtua.”—Sione 1:29.
c ʻOku mālié, ko ha hingoa ʻe taha ʻo Solomoné ko Setitaia, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “ʻOfaʻanga ʻo Iā.”—2 Sam. 12:24, 25.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e Tēvita Lahi Angé?
• ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hoko ai ʻa Sīsū ko e Solomone Lahi Angé?
• Ko e hā ʻokú ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e Tēvita Lahi Angé, ʻa ia ko ia foki ʻa e Solomone Lahi Angé?
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko e poto ʻo Solomone ne ʻoange ʻe he ʻOtuá naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ai ʻa e poto ʻo e Solomone Lahi Angé
[Fakatātā ʻi he peesi 32]
Ko e pule ʻa Sīsuú ʻe fakalaka ia ʻi he pule ʻa Solomone mo Tēvitá ʻi he ngaahi founga heʻikai lava ke tau fakaʻuta atu ki ai!