Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SIULAI 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 21
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakapotopoto ki he Nofo Mali Fiefiá
ʻE Lava Fēfē Ke Ke Fai ha Fili Fakapotopoto?
Ko e ngaahi fili ʻoku fai fakavavé ʻe lavangofua ke hoko ia ʻo taʻefakapotopoto. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Palōveepi 21:5: “Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e faʻa ngaue ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa: ka ko e fakavave kovi ko hono o pe ko e masiva.” Hangē ko ení, ko e kau taʻu hongofulu tupu ʻāvangā ʻoku totonu ke nau tuku ha taimi ki muʻa ke fakapapauʻi ai ʻa e fakahoko ʻo ha vahaʻangatae ʻi he nofo malí. He ka ʻikai, te nau hokosia nai ʻa e moʻoni ʻo e lea ʻa William Congreve, ko e tokotaha hiki-tulama Pilitānia ʻo e konga ki muʻa ʻo e senituli hono 18: “Ko e fakavave ki he malí, te tau fakatomala nai ai ʻi ha taimi fuoloa.”
g 7/08 7 ¶2
Founga ke Langa Hake Ai ha Nofo Mali Lavameʻa
Fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilalo. “ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.” (Filipai 2:3) ʻOku lahi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku hokó koeʻuhi ko e feinga ʻa e ngaahi hoa malí ʻi he pōlepole ke tukuakiʻi honau ngaahi hoá ki he palopalemá kae ʻikai ko e kumi anga-fakatōkilalo ki ha ngaahi founga ke ʻai ke toe lelei ange ʻa e ngaahi meʻá kiate kinaua. Ko e fakakaukau fakatōkilaló, pe anga-fakatōkilaló, ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke taʻotaʻofi ʻa e hehema ke tuʻukāivi ʻokú te tonu ʻi ha taʻefelotoi.
“Ke Maʻu Fiefia mei Ho Uaifi Fakatalavou”
13 Fēfē kapau ʻoku mafasia ʻa e nofo malí koeʻuhi ko e founga ʻo e feangaingaʻaki ʻa e ongo meʻa malí? ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ʻi he kumi ki ha fakaleleiʻanga. Ko e fakatātaá, kuo tōʻongaʻaki nai ʻa e lea taʻeʻofá ia ʻi heʻena nofo malí pea kuo hoko leva ia ko ha tōʻonga anga-maheni. (Palōveepi 12:18) Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻe lava ke hoko ai ha ngaahi nunuʻa fakatupu maumau. ʻOku pehē ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “ʻOku ngutuhuaange ʻete nofo ʻi ha potu lala, ʻi heʻete nofo mo ha fefine faʻa kē, ʻo kai mamahi.” (Palōveepi 21:19) Kapau ko ha uaifi koe ʻi ha nofo mali pehē, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku hanga ʻe hoku ʻulungāangá ʻo ʻai ke faingataʻa ke ofi mai hoku husepānití kiate au?’ ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he ngaahi husepānití: “Mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo ʻoua ʻe kona homou loto kiate kinautolu.” (Kolose 3:19) Kapau ko ha husepāniti koe, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou anga taʻeʻofa, ʻo fakataueleʻi ai hoku uaifí ke ne kumi ki ha fiemālie ʻi ha toe tokotaha kehe?’ Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha kalofanga ki he fehokotaki fakasino taʻetāú. Ka, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e malava ke hoko ha meʻa fakamamahi peheé ko e ʻuhinga lelei ia ke lāulea hangatonu ai ki he ngaahi palopalemá.
Makakoloa Fakalaumālie
Hoko ʻa e Ngaahi Tomuʻa Fakaʻali ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha Meʻa Moʻoni
9 ʻI he ʻikai ke kei hoko ko ha tangata ʻoku heka ki ha ʻuhiki ʻo ha ʻasi, ko Sīsuú ko ha Tuʻi mālohi ia he taimí ni. ʻOku fakahaaʻi mai ia ʻokú ne heka ʻi ha hoosi—ko ha fakaʻilonga Fakatohitapu ia ʻo e tau. (Palōveepi 21:31) “Vakai, pea ta ko e hoosi hinehina,” ko e lau ia ʻa e Fakahā 6:2, “pea ko ia naʻe heka ai naʻa ne toʻo ha kaufana; pea naʻe ʻange kiate ia ha kalauni: pea naʻa ne ʻalu atu, ko e ikuna pea ke ne [fakakakato ʻene] ikuna.” ʻIkai ko ia pē, ʻi he fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “ʻE mafao atu ʻe Sihova mei Saione ʻa e sepita ʻo ho hau, heʻene pehe, ‘ʻI he lotolotonga ʻo ho ngaahi fili, pule pe koe.’”—Sāme 110:2.
SIULAI 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 22
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakapotopoto ki Hono ʻOhake ʻa e Fānaú
Te Nau Tupu Hake ʻo Tauhi ki he ʻOtuá?
7 Kapau ko ha ongo meʻa mali kimoua pea loto ke maʻu fānau, ʻeke hifo: ‘ʻE fili kimaua ʻe Sihova ke tokangaʻi ha kiʻi moʻui foʻou koeʻuhi ʻokú ma anga-fakatōkilalo mo fakakaukau fakalaumālie?’ (Saame 127:3, 4) Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻeke hifo: ‘ʻOku ou akoʻi ʻeku fānaú ki he mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí?’ (Tml. 3:12, 13) ‘ʻOku ou fai hoku lelei tahá ke maluʻi ʻeku fānaú mei he fakatuʻutāmaki fakaesino mo fakaeʻulungaanga ʻi he māmani ʻo Sētané?’ (Pal. 22:3) Heʻikai lava ke ke maluʻi hoʻo fānaú mei he ngaahi faingataʻa kotoa pē te nau fekuki mo iá. ʻOku taʻemalava ia. Ka ʻe lava ke hokohoko atu hoʻo teuʻi anga-ʻofa kinautolu ki he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí ʻaki hono akoʻi ke nau hanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tokoni. (Lau ʻa e Palōveepi 2:1-6.) Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fili ha kāinga ke mavahe mei he lotu moʻoní, tokoniʻi hoʻo fānaú ke ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ke nofoʻaki mateaki kia Sihová. (Saame 31:23) Pe kapau ʻoku mate ha taha ʻofeina, fakahaaʻi ki hoʻo fānaú ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fekuki mo e mamahí pea maʻu ʻa e nonga.—2 Kol. 1:3, 4; 2 Tīm. 3:16.
Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova
17 Kamata tokamuʻa hono akoʻi ʻa e fānaú. Ko e vave ange hono kamata akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú, ko ʻene leleí ange ia. (Pal. 22:6) Fakakaukau kia Tīmote, ʻa ia naʻe faai atu pē ʻo ne fononga mo e ʻapositolo ko Paulá. Ko e faʻē ʻa Tīmoté, ʻa ʻIunisi, pea mo ʻene kui fefiné ʻa Loisi naʻá na akoʻi ia “talu mei [heʻene] kei valevalé.”—2 Tīm. 1:5; 3:15.
18 Ko ha ongo meʻa ʻe taha ʻi Kōtevuā, ko Jean-Claude mo Peace, naʻe malava ke na ʻohake ʻena fānau kotoa ʻe toko onó ke ʻofa mo tauhi kia Sihova. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinaua ke lavameʻá? Naʻá na muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisi mo Loisí. ʻOkú na pehē, “Naʻá ma akonakiʻaki ki heʻema fānaú ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mei heʻenau kei valevalé, taimi nounou pē mei hono fanauʻi kinautolú.”—Teu. 6:6, 7.
19 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “akonakiʻaki” ʻa e Folofola ʻa Sihová ki hoʻo fānaú? Ko e ‘akonakiʻakí’ ʻoku ʻuhinga ia ki he “toutou leaʻaki mo e ʻai ke maongo.” Ke fai peheé, ko e ngaahi mātuʻá ʻoku fiemaʻu ke nau fakamoleki maʻu pē ʻa e taimi mo ʻenau fānaú. ʻE lava ke hoko ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo fakatupu ʻita hono toutou ʻoatu ʻa e fakahinohinó ki he fānaú. Kae kehe, ʻe lava ke feinga ʻa e ngaahi mātuʻá ke vakai ki heni ko ha founga ia ke tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia.
Ngaahi Mātuʻa—Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei ki Hoʻomou Fānaú
ʻOku moʻoni, ko e fānaú ko e fānau, pea ko e niʻihi ʻoku nau hehema ke fusifusiloto, ʻo aʻu ʻo talangataʻa. (Sēnesi 8:21) Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá? “ʻOku tāvani ʻa e vale ʻi he loto ʻo ha tamasiʻi: ko e ʻakau ako te ne vaea ke mavahe,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Palōveepi 22:15) ʻOku vakai ʻa e niʻihi ki heni ko ha tōʻonga anga-fefeka ia kuo ʻosi atu hono taimí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakafepakiʻi ʻe he Tohi Tapú ha faʻahinga founga pē ʻo e fakamālohí mo e ngaohikoviʻí. Neongo ʻoku ʻuhinga ʻa e “ʻakau” ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he tauteaʻi moʻoni, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e mafai fakaemātuʻa ʻoku fakahoko tuʻumaʻu kae anga-ʻofa mo feʻungamālie ʻi he tokanga ki ha lelei taʻengata ʻa e fānaú.—Hepelu 12:7-11.
Makakoloa Fakalaumālie
Fiefia ʻi he Monū ʻOkú Ke Maʻú
11 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke tau fakalahi ʻetau fiefiá ʻaki ʻa e nōfoʻi ʻi ha meʻa pē ʻoku ʻomai ke tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Hoko ʻo “nōfoʻi lahi” ʻi he ngāue fakamalangá, pea kau kakato ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. (Ngā. 18:5; Hep. 10:24, 25) ʻAlu ki he fakatahá ʻokú ke mateuteu ke fai ha tali fakatupu langa hake ʻi he meʻa ʻoku fai ai ʻa e akó. Fai fakamātoato ha konga ʻokú ke maʻu ʻi he fakataha lolotonga e uiké. Kapau ʻoku kole atu ke ke tokoni ʻi ha ngāue pau ʻi he fakatahaʻangá, aʻu taimi tonu ki ai pea alafalalaʻanga. ʻOua te ke vakai ki ha ngāue ʻoku ʻoatu kiate koe ʻoku fakamole taimi. Feinga ke fakaleleiʻi hoʻo pōtoʻí. (Pal. 22:29) Ko e lahi ange hoʻo nōfoʻi ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakalaumālié, ko e vave ange ia hoʻo laka ki muʻá pea ʻe lahi ange ai hoʻo fiefiá. (Kal. 6:4) ʻE toe faingofua ange kiate koe ke fiefia fakataha mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau maʻu ha monū naʻá ke saiʻia ke maʻu.—Loma 12:15; Kal. 5:26.
SIULAI 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 23
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakapotopoto ki Hono Ngāueʻaki ʻo e ʻOlokaholó
Tauhi Maʻu ha Vakai Mafamafatatau ki Hono Ngāueʻaki ʻo e ʻOlokaholó
5 Fēfē kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻa e ʻolokaholó ka ʻokú ne tokanga ke ʻoua ʻe inu ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku hā mahino mai ʻokú ne konā? ʻOku hā mei he faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi ʻa e fakaʻilonga mātuʻaki siʻisiʻi ʻo e konaá naʻa mo e hili hono maʻu ha ngaahi inu lahi. Kae kehe, ko e fakakaukau ʻoku ʻikai hano maumau ʻo e tōʻonga peheé ko e kākaaʻi-kita moʻoni ia. (Selemaia 17:9) ʻE māmālie, ʻo fakalahilahi nai hono fakatupulekina ʻe ha taha ha fakafalala ki he ʻolokaholó pea hoko ai ʻo “popula ki he inu kava [pe uaine] lahi.” (Taitusi 2:3) ʻI he fekauʻaki mo e hoko ko ha ʻolokahōliká, ʻoku pehē ʻe he faʻu-tohi ko Caroline Knapp: “ʻOku hoko māmālie, fakalalahi, fakapulipuli mo ʻilongataʻa ia.” Ko ha tauhele fakamate ē ka ko hono maʻu ʻo fuʻu hulu ʻa e ʻolokaholó!
6 Toe fakakaukau angé ki he fakatokanga ʻa Sīsuú: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna: he te ne hoko ki he kakai kotoa pe ʻi heʻenau nofo pe ʻi he funga ʻo māmani kotoa.” (Luke 21:34, 35) ʻOku ʻikai fiemaʻu ke aʻu ʻa e inú ia ki he tuʻunga ʻo e konaá ki muʻa ke ne ʻai ha taha ke fetūleaki mo fakapikopiko—fakaesino pea pehē ki he fakalaumālie. Fēfē ka hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová ʻo maʻu ia ʻi ha tuʻunga pehē?
it-1 656
Konā
Fakahalaiaʻi ʻi he Tohi Tapú. ʻOku mātuʻaki fakahalaki ʻe he Tohi Tapú ʻa hono inu ʻo e kava mālohí ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e konaá. ʻOku ʻomai ʻe he tokotaha hiki-tohi poto ʻo e Palōvēpí ha fakatātā maeʻeeʻa mo tonu fakasaienisi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo hono inu ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa e ʻolokaholó. ʻOkú ne fakatokanga mai: “Ko hai ʻoku ʻoiaueé? Ko hai ʻoku taʻemanongá? Ko hai ʻoku faʻa keé? Ko hai ʻoku faʻa lāungá? Ko hai ʻoku lavea taʻeʻuhingá? Ko hai ʻoku nenefu ʻene sió? Ko kinautolu ia ʻoku nofo fuoloa ke inu uainé; ʻa kinautolu ʻoku kumi ki he uaine kuo huʻí. ʻOua ʻe sio ki he kulokula mai ʻa e lanu ʻo e uainé ʻi heʻene fetapaki mai ʻi he ipú [ʻi he taimi ʻoku hā fakaʻofoʻofa mo fetapaki ai ʻa e uainé] pea lele momole hifó [ʻi he taimi ʻoku inungofua aí], he ʻi he ikuʻangá ʻoku huhu ia ʻo hangē ha ngatá, pea ʻokú ne tuku mai ha kona ʻo hangē ha ngata huhu koná [ʻe lava ke ne fakatupunga ha taha ke puke fakaesino (ko e fakatātaá, maumauʻi ʻa e ʻaté) mo fakaʻatamai (tetetete mo valelau pe delirium tremens), pea ʻoku lava ke fakatupu mate]. ʻE sio ho matá ki he ngaahi meʻa faikehe [ʻoku uesia ʻe he ʻolokaholó ʻa e malava ʻa e ʻutó ke mapuleʻi ʻa e sinó; ko e ngaahi tōʻonga ʻoku faʻa pulipuliá ʻoku eʻa; ko e sio ki ha meʻa ʻoku fotu mai ka ʻoku ʻikai ke moʻoni; ʻoku fai ʻe he tokotahá ha ngaahi talanoa mālie ke fakafonuʻaki ʻa e ngaahi manatu kuo molé; ʻoku fakahāhā ʻe he tokotahá ha ngaahi tōʻonga taʻemapuleʻi], pea ʻe leaʻaki ʻe ho lotó ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi [ko e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻoku faʻa mapukepuké ʻe tuku ange atu ia].”—Pal. 23:29-33; Hōs. 4:11; Māt. 15:18, 19.
Ko e hokosia ʻa e tokotaha konaá ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he hoko atu ʻa e tokotaha-tohí: “Pea te ke hangē ko ha taha ʻoku tokoto ʻi he loto tahí [ʻokú ne ninimo ʻo hangē ha taha ʻoku melemó, pea faai atu pē ʻoku ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa], hangē ha taha ʻoku tokoto ʻi he funga fanā ʻo ha vaká [koeʻuhi ko e feituʻu eni ʻokú te ongoʻi lahi ange ai ʻa e sēlue ʻa e vaká, ʻoku pehē pē ʻa e tuʻu laveangofua ʻa e moʻui ʻa e tokotaha konaá ki ha fakatamaki, pā kālava, fuhu, mo e alā meʻa peheé]. Te ke pehē: ‘Kuo nau taaʻi au, ka naʻe ʻikai te u ongoʻi. ʻOku nau haha au, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi [ko e lea ia ʻa e tokotaha konaá, ʻo hangē haʻane lea pē kiate iá; naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hoko takatakai ʻiate iá pea naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻa e faingataʻa naʻá ne hokosiá]. Ko ʻafē te u ʻā hake aí? ʻE toe fiemaʻu ke u inu [kuo pau ke ne mohe he taimí ni ke ne malele koeʻuhi ko e inu tōtuʻá, ka ʻoku maʻunimā ia ʻe he ʻolokaholó pea ʻokú ne fakatuʻotuʻa atu ki he taimi hono hoko te ne toe inu aí].’” Te ne hoko ʻo masiva, ʻi heʻene fakamoleki ʻa e paʻanga lahi ʻi he ʻolokaholó pea te ne hoko foki ʻo taʻefalalaʻanga ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fai ha ngāué.—Pal. 23:20, 21, 34, 35.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e fakatātaá, ko e sino ngeʻengeʻé ko ha fakaʻilonga nai ia ʻo e kai fakaputá, ka ʻoku ʻikai ke pehē maʻu pē ʻa e tuʻungá ia. ʻOku tupu nai ʻa e fuʻu mamafa ia ʻa ha taha mei ha mahaki. ʻOku toe lava nai ke hoko ʻa e sino ngeʻengeʻé ia ʻi he laine fakafāmilí. ʻOku toe totonu foki ke tau manatuʻi ko e sino ngeʻengeʻé ko ha tuʻunga fakasino ia, lolotonga iá ko e kai fakaputá ko ha tuʻunga fakaeʻatamai ia. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e sino ngeʻengeʻé “ko ha tuʻunga ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻa e tōtuʻa ʻa e ngako ʻi he sinó,” lolotonga iá ko e kai fakaputá ko hono “maʻu mānumanu pe fuʻu tōtuʻa.” Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi ʻa e kai fakaputá ia mei he lahi ʻo e sino ʻo ha taha ka ʻi he anga ʻo ʻene vakai ki he meʻakaí. ʻOku sino lelei pē nai ha taha ia pe naʻa mo tutue ka ko ha taha kai fakaputa ia. ʻIkai ngata aí, ko e meʻa ʻoku vakai ki ai ko e mamafa pe fuo totonú ia ʻoku kehekehe lahi ia ʻi he feituʻu ki he feituʻu.
SIULAI 28–ʻAOKOSI 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 24
ʻAi Koe Ke Ke Mālohi ki he Taimi Faingataʻá
it-2 610 ¶8
Fakatanga
ʻOku toe houngaʻia ʻa e kau Kalisitiané ʻi he pale ʻoku fakatatali mai ki he faʻahinga ʻoku kātakí. ʻI he fekauʻaki mo e pale ko ení, naʻe talaki ʻe Sīsū: “Fiefia ē ko kinautolu kuo fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoní, he ʻoku ʻonautolu ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní.” (Māt. 5:10) ʻOku fakaivimālohiʻi kinautolu ʻe he ʻilo fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú fakataha mo e ʻilo ki he Tokotaha ʻa ia ko e Matavai ʻo e tokonaki ko iá. Ko e ʻilo ko iá ʻokú ne fakaivimālohiʻi kinautolu ke nau hoko ʻo mateaki ki he ʻOtuá neongo kapau te nau fehangahangai mo e maté ʻi he nima ʻo e kau fakatanga kakahá. Koeʻuhi ko ʻenau tui ki he meʻa naʻe fakahoko ʻe he pekia ʻa Sīsuú, kuo fakatauʻatāinaʻi ai kinautolu mei he manavahē ki ha mate fakamamahi pehē. (Hep. 2:14, 15) ʻOku mahuʻinga ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ʻo ha Kalisitiane ʻo kapau ʻokú ne loto ke tauhi maʻu ʻene faitōnungá ʻi he malumalu ʻo e fakafepakí. “Tauhi ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ʻení ʻiate kimoutolu ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú, ʻa ia, . . . naʻá ne fakatōkilaloʻi ia peá ne hoko ʻo talangofua ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e maté, ʻio, ko e mate ʻi ha ʻakau fakamamahi.” (Fil. 2:5-8) “He ko e meʻa ʻi he fiefia ko ia naʻe fokotuʻu ʻi muʻa [ʻia Sīsuú] naʻá ne kātakiʻi ai ha ʻakau fakamamahi, ʻo tukunoaʻi hono fakamāʻí.”—Hep. 12:2; sio foki ki he 2 Kol. 12:10; 2 Tes. 1:4; 1 Pita 2:21-23.
Tauhi Maʻu ʻa e Fiefiá ʻi he Ngaahi Taimi Faingataʻá
12 ʻOku fakahaaʻi ʻi he Palōveepi 24:10 (NW): “Kuó ke fakahaaʻi ʻa koe tonu ʻokú ke loto-siʻi ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻá? ʻE hoko ʻo siʻisiʻi ai ho mālohí.” ʻOku pehē ʻe ha toe palōveepi ʻe taha: “ʻOku ō mo e mamahi ʻa e loto ʻo e laumalie maumau.” (Pal. 15:13) Kuo hoko ʻo loto-siʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e ʻikai toe hoko atu ʻenau lau Tohi Tapu fakafoʻituituí mo ʻenau fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo hoko ʻenau lotú ʻo fai fakafatongia, pea ʻoku nau fakamavaheʻi nai kinautolu mei honau kaungālotú. ʻOku hā mahino, ko e ʻi ha tuʻunga ai pē ʻo e siva ʻa e ʻamanakí ʻe lava ke hoko ia ʻo fakatupu maumau.—Pal. 18:1, 14.
13 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha fakakaukau lelei ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau tokangataha ki he ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau moʻuí ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e mavava mo e fiefiá. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “E hoku Otua, oku ou fiefia ke fai ho finagalo.” (Sāme 40:8, PM) ʻI he taimi ʻoku fehālaaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí, ko e meʻa fakaʻosi ʻoku totonu ke tau faí ke ʻoua ʻe tuku e hokohoko atu ʻa ʻetau founga-tuʻumaʻu lelei ʻo e lotú. Ko hono moʻoní, ko ha founga lelei ke tauʻiʻaki ʻa e loto-mamahí ko e kau ʻi he ngaahi ngāue ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefiá. ʻOku tala mai ʻe Sihova ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefia mo e mavava ʻi hono lau ʻa ʻene Folofolá pea ʻi he fakasio fakaʻaho ki aí. (Sāme 1:1, 2; Sēm. 1:25) ʻOku tau maʻu fakatouʻosi mei he Tohi Tapú pea mei he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻa e “lea malie” ʻa ia ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi kitautolu pea ʻai ke fiefia ʻa hotau lotó.—Pal. 12:25; 16:24, PM.
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 24:16: “ʻE tō tuʻo fitu nai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, pea te ne toe tuʻu hake.” ʻOku ʻuhinga eni ki ha taha ʻoku toutou tō ʻi he angahalá ka ʻoku fakamolemoleʻi pē ia ʻe he ʻOtuá?
Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko e ʻuhinga ia ʻo e veesi ko ení. ʻI hono kehé, ʻoku lave ia ki ha taha ʻokú ne tō ʻi ha ʻuhinga ʻokú ne toutou fehangahangai mo e ngaahi palopalema pe faingataʻa pea toe tuʻu hake ʻi ha ʻuhinga ʻoku malava ke ne kātekina ia.
ʻIo, ʻi he ʻikai lave ki he “tō” ʻi ha ʻuhinga ko e tō ʻi he angahalá, ʻoku ʻuhinga ʻa e Palōveepi 24:16 ki hono toutou hokosia ʻa e ngaahi palopalemá pe faingataʻá. ʻI he fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá, ko ha tokotaha māʻoniʻoni te ne fehangahangai nai mo e mahamahakí pe ko ha palopalema kehe. ʻE aʻu nai ʻo ne fehangahangai mo ha fakatanga kakaha mei he puleʻangá. Ka ʻe lava ke ne falala ʻe poupouʻi ia ʻe he ʻOtuá pea te ne tokoniʻi ia ke ne fekuki lavameʻa mo ia. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻIkai ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻoku faʻa iku lelei ʻa e ngaahi meʻá ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?’ Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tau fakapapauʻi “ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku toó pea langaʻi hake ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku punoú.”—Saame 41:1-3; 145:14-19.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, kapau naʻe loto ha tangata ke “langa [hano] fale,” pe faʻu ha fāmili ʻaki haʻane mali, naʻe fiemaʻu ke ne ʻeke hifo kiate ia, ‘ʻOku ou mateuteu ke tokangaʻi mo tokoniʻi ha uaifi mo ha fānau pē nai te ma maʻu ʻamui?’ Ki muʻa ke kamata ha fāmilí, naʻe ʻi ai ʻa e ngāue ke ne fai, ko hono tokangaʻi ʻene ngoué pe ko e fua ʻene ngoué. Ko ia ai, naʻe liliu mahino ʻe he Today’s English Version ʻa e foʻi vēsí ʻo peheni: “ʻOua ʻe langa ho falé pe faʻu ha fāmili kae ʻoua kuo maau hoʻo ngoué, pea ʻokú ke fakapapauʻi ʻe lava ke ke ngāue ke maʻu ha moʻui.” ʻOku ngāueʻaki he ʻahó ni ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau?
ʻIo. Ko ha tangata ʻoku loto ke mali ʻoku fiemaʻu ke ne teuteu lelei ki he fatongia ko iá. Kapau ʻokú ne malava fakaesino, kuo pau ke ne ngāue. Ko e moʻoni, ko e ngāue mālohi ʻa ha tangata ʻi hono tokangaʻi ʻa hono fāmilí ʻoku ʻikai totonu ke fakangatangata pē ia ki hono tokonaki mai ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tangata ʻoku ʻikai tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālie ʻa hono fāmilí ʻoku kovi ange ia ʻi he tokotaha taʻetuí! (1 Tim. 5:8) Ko ia ai, ʻi he teuteu ki he nofo malí mo e moʻui fakafāmilí, ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe ha talavou kiate ia ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻOku ou mateuteu lelei ke tokonaki fakamatelie ki ha fāmili? ʻOku ou mateuteu ke hoko ko e ʻulu fakalaumālie ʻo ha fāmili? Te u fakahoko ʻa e fatongia ʻo hono fai ha ako Tohi Tapu tuʻumaʻu mo hoku uaifí mo e fānaú?’ Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakamamafaʻi moʻoni ai ʻa e ngaahi fatongia mātuʻaki mahuʻinga ko iá.—Teu. 6:6-8; ʻEf. 6:4.
Ko ia ai, ko ha talavou ʻoku kumi ki ha uaifi ʻoku totonu ke ne fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Palōveepi 24:27. ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku lelei ki ha finemui ke ne ʻeke hifo kiate ia pe ʻoku mateuteu ki he ngaahi fatongia ʻo e hoko ko ha uaifi mo ha faʻē. ʻE ʻeke nai ʻe ha ongo meʻa mali kei siʻi ʻa e ngaahi fehuʻi meimei tatau ʻi he taimi ʻokú na fakakaukau ai fekauʻaki mo e malava ke tauhi hake ha fānau. (Luke 14:28) Ko e moʻuiʻaki ʻa e tataki fakamānavaʻi peheé ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau fakaʻehiʻehi mei he loto-mamahi lahi pea ke nau maʻu ai ha moʻui fakafāmili fakafiemālie.
ʻAOKOSI 4-10
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 25
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakapotopoto ki he Anga ʻEtau Leá
Ngāueleleiʻaki ʻa e Mālohi Ho ʻEleló
6 Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fili ʻa e taimi totonu ke lea aí? ʻI he Palōveepi 25:11 ʻoku pehē ai: “Koni apele koula ʻi he ainga siliva, ko e lea ia ʻoku tautaungamalie hono leaʻaki.” ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e ʻāpele koulá, ka ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ʻi he taimi ʻoku tuku ai ia ʻi ha ʻaiʻanga siliva. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku tau maʻu nai ha meʻa lelei ke leaʻaki ki ha taha. Ka ʻo kapau ʻoku tau fili ʻa e taimi totonu ke lea aí, ʻoku lava ke tau tokoniʻi lahi ange ai ʻa e tokotaha ko iá. ʻE lava fēfē ke tau fai eni?
7 Kapau ʻoku tau lea taimi hala, heʻikai mahino nai ki he kakaí pe ʻikai tali ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí. (Lau ʻa e Palōveepi 15:23.) Ko e fakatātaá, ʻi Maʻasi 2011 naʻe fakaʻauha ai ʻe ha mofuike mo ha sūnami ʻa e ngaahi kolo ʻi he fakahahake ʻo Siapaní. Naʻe mate ai ʻa e kakai ʻe toko 15,000 tupu. Neongo ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi aí naʻe mole honau ngaahi fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, naʻa nau loto ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ko ia ne nau ʻi he tuʻunga tataú. Ka naʻa nau ʻiloʻi ko e tokolahi ʻi he kakai ko ení naʻa nau lotu Puta pea siʻi ʻaupito ʻenau ʻilo ki he Tohi Tapú. ʻI he ʻikai fakamatala kia kinautolu ʻa e toetuʻú ʻi he taimi pē ko iá, naʻe ʻoatu ʻe he fanga tokouá ʻa e fakafiemālie pea fakamatalaʻi kia kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē peheé ki he kakai leleí.
Ngāueleleiʻaki ʻa e Mālohi Ho ʻEleló
15 Ko e founga ʻo ʻetau lea ki he niʻihi kehé ʻe lava ke mahuʻinga tatau pē mo e meʻa ʻoku tau leaʻakí. Naʻe saiʻia ʻa e kakaí ʻi heʻenau fanongo kia Sīsuú koeʻuhí naʻá ne lea ʻi ha founga naʻe “mālie” pe anga-ʻofa. (Luke 4:22) ʻI he taimi ʻoku tau lea anga-ʻofa aí, ngalingali ʻe saiʻia ange ʻa e kakaí ke nau fanongo kia kitautolu mo tali ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí. (Pal. 25:15) ʻE malava ke tau lea anga-ʻofa ki he niʻihi kehé kapau ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu pea tokanga fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ongoʻí. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Sīsuú. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻá ne sio ai ki he fuʻu kakaí ʻi heʻenau feinga lahi ke fanongo kiate iá, naʻá ne fiefia ʻaupito ke fakamoleki ha taimi mo kinautolu pea akoʻi kinautolu. (Mk. 6:34) Naʻa mo e taimi naʻe leakovia ai iá, naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha lea kovi.—1 Pita 2:23.
16 Neongo ʻetau ʻofa ʻi hotau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá, te tau leaʻaki nai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei kia kinautolu koeʻuhí ko ʻetau ʻiloʻi lelei kinautolú. Te tau fakakaukau nai ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau tokanga fekauʻaki mo e founga ʻoku tau talanoa ai kia kinautolú. Ka naʻe ʻikai ʻaupito anga-kovi ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki hono ngaahi kaumeʻá. ʻI he taimi naʻe fakakikihi ai ha niʻihi ʻo kinautolu pe ko hai naʻe lahi angé, naʻá ne fakatonutonu kinautolu ʻi he founga anga-ʻofa pea ngāueʻaki ha kiʻi leka ke tokoniʻi kinautolu ke liliu ʻenau fakakaukaú. (Mk. 9:33-37) ʻE lava ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi heʻenau akonakiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha founga fakaalaala.—Kal. 6:1.
Fakaʻaiʻai ki he ʻOfá mo e Ngaahi Ngāue Leleí—ʻo Anga-Fēfē?
8 ʻI he tauhi ki hotau ʻOtuá, ko kitautolu hono kotoa pē ʻoku lava ke tau fefakaʻaiʻaiʻaki ʻi he faʻifaʻitakiʻangá. Naʻe fakaʻaiʻai moʻoni ʻe Sīsū ʻa ʻene kau fanongó. Naʻá ne ʻofa ki he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané mo fakahīkihikiʻi ʻa e ngāue fakamalangá. Naʻá ne pehē naʻe hangē ko ha meʻakai ia kiate ia. (Sione 4:34; Loma 11:13) Ko e faivelenga peheé ʻoku lava ke pipihi. ʻOku lava ke ke pehē ʻo fakahā ʻa hoʻo fiefia ʻi he ngāue fakamalangá? Fakahā ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻá ke hokosiá ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, kae fakaʻehiʻehi mei he lea pōlepolé. ʻI hoʻo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke mou ngāué, vakai ange pē ʻe lava ke ke tokoni kiate kinautolu ke nau maʻu ʻa e fiefia moʻoní ʻi he talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻonga, ko Sihová.—Palōvepi 25:25.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2 399
Anga-Malū
ʻOku hoko ha tokotaha ʻo anga-malū koeʻuhi ʻokú ne maʻu ʻa e tuí pea mo ha matavai ʻo e mālohi. ʻOku ʻikai ke molengofua ʻene fakakaukau leleí pe ko ʻene mafamafatataú. Ko e ʻikai ha anga-maluú ʻoku tupu ia mei he ongoʻi ʻikai malu, feifeitamaki, mole ʻa e tuí mo e ʻamanakí, pea naʻa mo e ongoʻi feifeingavalé. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he palōvēpí ha tokotaha ʻoku ʻikai ke anga-malū: “Hangē ko ha kolo kuo holo, ʻo ʻikai hano ʻaá, ʻoku pehē ʻa e tangata ʻoku ʻikai lava ke ne mapuleʻi ʻa ʻene ʻitá.” (Pal. 25:28) ʻOkú ne tuʻu laveangofua ke hū kiate ia ʻa e fakakaukau taʻetotonu kotoa pē, ʻa ia te ne ueʻi nai ia ke ne fai ʻa e ngaahi tōʻonga taʻetotonú.
ʻAOKOSI 11-17
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 26
Fakamamaʻo mei ha “Tokotaha Vale”
it-2 729 ¶6
ʻUha
Ngaahi Faʻahitaʻu. Ko e faʻahitaʻu tefito ʻe ua ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, ʻa e faʻahitaʻu māfaná mo e momokó, ʻe lava ke toe fakamatalaʻi lelei ia ko e faʻahitaʻu ʻafua mo e faʻahitaʻu ʻuhoʻuha. (Fakafehoanaki mo e Saame 32:4; Kal. 2:11, fkm. ʻi lalo) Mei he vaeuaʻanga ʻo ʻEpelelí ki he vaeuaʻanga ʻo ʻOkatopá ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻa e ʻuha ʻoku tō aí. ʻOku tātātaha ke ʻuha ʻa e vahaʻa taimi ko ení ʻa ia ʻoku fai ai ʻa e utu-taʻú. ʻI he Palōveepi 26:1, ʻoku fakahaaʻi ai ko e ʻuha ʻi he taimi utu-taʻú naʻe taʻengali ia. (Fakafehoanaki mo e 1 Sām. 12:17-19.) ʻOku ʻikai ke ʻuha maʻu pē lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ʻuhoʻuhá; ʻoku ʻi ai mo e ngaahi ʻaho ʻoku ʻafua. Koeʻuhi ko e taimi momokó foki ʻeni, ko e tuʻu ʻi tuʻa ʻi he ʻuhá ʻoku momoko fakaʻulia. (ʻĒsela 10:9, 13) Ko ia ai, ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ha feituʻu toitoiʻanga.—ʻAi. 4:6; 25:4; 32:2; Siope 24:8.
w87 10/1 19 ¶12
Fakatupu Mai ʻe he Akonakí ʻa e Fua Fakamelino
12 ʻE fiemaʻu nai ki he faʻahinga ʻe niʻihi ha founga ʻoku toe fefeka ange ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Palōveepi 26:3: “Ko e uipí ki he hōsí, ko e pití ki he ʻasí, pea ko e vaʻakaú ki he tuʻa ʻo e kakai valé.” ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ke lōmekina ʻe he ngaahi faingataʻa naʻa nau ʻomai kiate kinautolú: “Naʻa nau angatuʻu ki he folofola ʻa e ʻOtuá; naʻa nau taʻefakaʻapaʻapa ki he akonaki ʻa e Fungani Māʻolungá. Ko ia naʻá ne fakavaivaiʻi ʻa honau lotó fakafou ʻi he faingataʻa; naʻa nau humu, pea naʻe ʻikai ha taha ke ne tokoniʻi kinautolu. Naʻa nau ui kia Sihova ki ha tokoni ʻi heʻenau mamahí; naʻá ne fakahaofi kinautolu mei heʻenau tuʻutāmakí.” (Saame 107:11-13) Kae kehe, ko e kakai vale ʻe niʻihi ʻoku nau loto-fefeka ʻo ʻikai lava ke faitoʻo kinautolu ʻe ha faʻahinga founga pē ʻo e akonakí: “Ko ha tangata ʻoku fakakekeva hono kiá ʻi he hili hono valokiʻi lahi iá ʻe fakafokifā pē hono laiki iá ʻo ʻikai lava hano faitoʻo.”—Palōveepi 29:1.
it-2 191 ¶4
Heke
Ngāueʻaki fakaefakatātā. Naʻe pehē ʻe he tuʻi poto ko Solomoné, “Hangē ha taha ʻokú ne tuʻusi ʻa hono ongo vaʻé [ʻa ia te ne ʻai ia ke heke], ʻo hoko ai ha kovi kiate iá ʻoku pehē ʻa e tokotaha ʻokú ne tuku atu ʻa e ngaahi meʻá ki he tokotaha valé.” Ko e moʻoni, ko e tangata ʻokú ne fakangāueʻi ha tokotaha vale ke ne fai haʻane faʻahinga ngāue, ʻokú ne fakatupunga pē ha kovi kiate ia. Kuo pau ke ne sio tonu ʻi he holofa ʻene ngāué pea fakatupu maumau kiate ia.—Pal. 26:6.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1 846
Vale
Ko hono fai ha tali ki he tokotaha valé ʻo “fakatatau ki heʻene seselé” ʻa ia ko hono ngāueʻaki ʻene ngaahi founga fakakikihi ololaló, ʻokú ne ʻai koe ke ke tatau mo ia ʻo maʻu ʻene ngaahi fakaʻuhinga halá. Koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau hoko ʻo hangē ko e tokotaha valé ʻi he tuʻunga ko ení, ʻoku ʻomai ai ʻe he Palōveepi 26:4 ʻa e faleʻi: “ʻOua ʻe fai ha tali ki he tokotaha valé ʻo fakatatau ki heʻene seselé.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Palōveepi 26:5 ʻoku lava ke ʻaonga ʻa hono fai ha tali kiate ia ʻo “fakatatau ki heʻene seselé” kapau ʻoku tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne taukaveʻí, fakaeʻa ʻa e taʻeʻuhinga ʻa ʻene ngaahi taukavé, pea fakahaaʻi ko ʻene ngaahi fakakikihí ʻoku iku ia ki ha ngaahi fakamulituku hala.
ʻAOKOSI 18-24
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 27
Founga ʻOku Tau Maʻu ʻAonga Ai mei he Ngaahi Kaumeʻa Moʻoní
Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻEne Kau Sevāniti Anga-Fakatōkilaló
12 Ko ha tokotaha anga-fakatōkilalo ʻokú ne houngaʻia ʻi he akonakí. Ke fakatātaaʻí: Sioloto atu ʻokú ke ʻi ha fakataha faka-Kalisitiane. Hili ʻa e talanoa ki he niʻihi ho kaungātuí, ʻoku ui koe ʻe ha taha ʻo kinautolu ki he tafaʻakí ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi fakapotopoto atu ʻoku fihia ha meʻi meʻakai ho nifó. ʻOku ʻikai ha veiveiua, te ke ongoʻi fakamāʻia. Ka ʻikai te ke houngaʻia foki ʻi heʻene tala atu iá? Ko hono moʻoní, ʻokú ke fakaʻamu nai naʻe fai mo tala atu ia ʻe ha taha! Pehē pē, ʻoku totonu ke tau anga-fakatōkilalo ʻo houngaʻia ʻi ha kaungātui ʻokú ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke ʻomai kiate kitautolu ʻa e akonakí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. ʻOku tau vakai ki he tokotaha ko iá ko hotau kaumeʻa, ʻo ʻikai ko hotau fili.—Lau ʻa e Palōveepi 27:5, 6; Kal. 4:16.
it-2 491 ¶3
Kaungāʻapi
Kae kehe, ʻoku faleʻi mai ʻe he Palōvēpí ke tau tui mo falala ki ha kaumeʻa pea kumi ki heʻene tokoní ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí: “ʻOua naʻá ke fakasītuʻaʻi ho kaumeʻá pe ko e kaumeʻa ʻa hoʻo tamaí, pea ʻoua naʻá ke tuʻu ki he fale ʻo ho tokouá tonu ʻi he ʻaho te ke tuʻutāmaki aí; ʻoku lelei ange ha kaungāʻapi [sha·khenʹ] ʻoku ofi mai ʻi ha tokoua ʻoku nofo mamaʻo.” (Pal. 27:10) ʻI hení, ʻoku hā ngali ʻoku pehē ʻe he tokotaha-tohí ko ha kaumeʻa ofi ʻo e fāmilí ʻoku totonu ke fakamahuʻingaʻi pea hanga ki ai ki ha tokoni kae ʻikai ko ha kāinga ofi ʻoku nofo mamaʻo naʻa mo ha tokoua moʻoni, koeʻuhí heʻikai nai ke ne mateuteu pe heʻikai nai ke ne ʻi ha tuʻunga lelei ange ke fai ha tokoni ʻo hangē ko e kaumeʻa ʻo e fāmilí.
Fānau—ʻE Iku ki he Hā Hoʻomou Moʻuí?
7 Ko e lēsoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he fili kovi ʻa Sihoasí ko e fiemaʻu ke tau fili ʻa e ngaahi kaumeʻa te nau tākiekina lelei kitautolu—ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihova pea loto ke ʻai ia ke fiefia. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fakangatangata ʻetau feohí ki he faʻahinga pē ʻi hotau toʻú. Manatuʻi, naʻe kei siʻi ange ʻa Sihoasi ʻi hono kaumeʻa ko Sihoiatá. ʻI he fekauʻaki mo hoʻo fili ʻo e ngaahi kaumeʻá, ʻeke hifo: ‘ʻOku nau tokoniʻi au ke fakaivimālohiʻi ʻeku tui kia Sihová? ʻOku nau fakalototoʻaʻi au ke u moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOku nau talanoa fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi moʻoni mahuʻingá? ʻOku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOku nau tala mai pē ʻa e meʻa ʻoku ou loto nai ke fanongo ki aí, pe ʻoku nau maʻu ʻa e loto-toʻa ke fakatonutonu au kapau te u hē?’ (Pal. 27:5, 6, 17) Ko e moʻoni, kapau ʻoku ʻikai ke ʻofa ho ngaahi kaumeʻá kia Sihova, tuku ange kinautolu. Ka ʻo kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihova, pīkitai kiate kinautolu—te nau tākiekina lelei koe!—Pal. 13:20.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Palovepí
27:21. Ko e fakahīkihikí ʻe lava ke fakahāhaaʻi atu ai pe ko hai kitautolu. ʻOku fakahaaʻi ʻa e anga-fakatōkilaló kapau ʻe ueʻi kitautolu ʻe he fakahīkihikí ke tau lāuʻilo ki heʻetau moʻua kia Sihová pea fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke tau hokohoko atu ʻa e tauhi kiate iá. Ko ha ʻikai ke maʻu ʻa e anga-fakatōkilaló ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he taimi ʻoku pouaki ai ʻe he fakahīkihikí ha ongoʻi māʻolunga ange.
ʻAOKOSI 25-31
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ PALŌVEEPI 28
Faikehekehe ʻi he Vahaʻa ʻo ha Tokotaha Fulikivanu mo ha Tokotaha Māʻoniʻoni
w93 5/15 26 ¶2
ʻOkú Ke Muimui Kakato kia Sihova?
“KO E kau māʻoniʻoní ʻoku nau loto-maʻu ʻo hangē ha laioné.” (Palōveepi 28:1) ʻOku nau ngāueʻi ʻa e tuí, falala ʻi he tuipau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea loto-toʻa ʻo hokohoko atu ʻi he ngāue kia Sihová ʻi he fehangahangai mo ha fakatuʻutāmaki pē.
it-2 1139 ¶3
Mahino
Faʻahinga ʻoku nau tafoki mei he Matavaí. Ko e tokotaha ʻokú ne fai ha laka hala, ʻoku kamata ke ne tukunoaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ha fili mo ha palani. (Siope 34:27) Ko ha tokotaha pehē ʻokú ne fakaʻatā hono lotó ke fakakuihi ia mei hono ʻalunga halá pea ʻoku mole ʻa ʻene vavanga fakaefakakaukaú. (Saame 36:1-4) Neongo kapau ʻokú ne taukaveʻi ʻokú ne lotu ki he ʻOtuá, ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻe ia ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e tangatá ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá; ʻokú ne saiʻia ange ai. (ʻAi. 29:13, 14) ʻOkú ne fakatonuhiaʻi ʻene faikovi taʻemīngaó mo kumi kalofanga ʻo pehē ko ha “vaʻinga” pē (Pal. 10:23) pea ko ʻene fakaʻuhingá ʻoku mioʻi, taʻefeʻunga mo fakavalevale ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻokú ne fakahuʻunga ʻoku ʻikai ke ʻafioʻi pe ʻiloʻi ʻe he ʻOtua taʻehāmaí ʻene faihalá, ʻo hangē ia kuo mole mei he ʻOtuá ʻa e malava ke fai peheé. (Saame 94:4-10; ʻAi. 29:15, 16; Sel. 10:21) Fakafou ʻi hono ʻalungá mo e tōʻongá ʻoku hangē ia haʻane pehē, “ʻOku ʻikai ha Sihova” (Saame 14:1-3) pea ʻikai fakakau ia ʻi he ‘ngaahi meʻá.’ ʻOku ʻikai ke ne lava ʻo fakamāuʻi totonu ʻa e ngaahi meʻá, mahinoʻi māʻalaʻala ʻa e ngaahi ʻīsiu, fakafuofuaʻi lelei ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku kau ki aí, pea fai ʻa e ngaahi fili totonú, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tataki ia ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá.—Pal. 28:5.
it-1 1211 ¶4
Anga-tonu
ʻOku malava ʻa e ʻalunga tauhi anga-tonu peheé ʻo ʻikai koeʻuhí ko e mālohi ʻo ha tokotaha ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ʻi he tui mālohi mo e falala kia Sihova mo Hono mālohi faifakahaofí. (Saame 25:21) ʻOku talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne hoko ko ha “fakaū” mo ha “maluʻanga,” ʻo leʻohi ʻa e ʻalunga ʻo e faʻahinga ʻoku ʻaʻeva ʻi he anga-tonú. (Pal. 2:6-8; 10:29; Saame 41:12) ʻOku ʻi ha tuʻunga fakafiemālie ʻenau moʻuí ʻi heʻenau feinga hokohoko ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová, ʻo fakaʻatā ai ha hala ke nau taloa hangatonu ki heʻenau taumuʻá. (Saame 26:1-3; Pal. 11:5; 28:18) Hangē ko e meʻa naʻe fifili ki ai ʻa Siopé, neongo ʻe faingataʻaʻia nai ʻa e faʻahinga taʻemelé koeʻuhi ko e pule ʻa e fulikivanú pea te nau mate fakataha nai mo kinautolu, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e moʻui ʻa ha tokotaha taʻemele pea ʻokú ne fakapapauʻi ko e tofiʻa ʻo e tokotaha peheé ʻe kei tuʻu, te ne maʻu ha kahaʻu melino, pea te ne maʻu ʻa e meʻa lelei. (Siope 9:20-22; Saame 37:18, 19, 37; 84:11; Pal. 28:10) Hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo Siopé, ko e meʻa ʻokú ne ʻai ha tangata ke mahuʻinga moʻoni pea tuha mo e fakaʻapaʻapá ko ʻene anga-tonú kae ʻikai ko ʻene koloaʻiá. (Pal. 19:1; 28:6) ʻOku fiefia ʻa e fānau ʻoku nau maʻu ha ongo mātuʻa pehē (Pal. 20:7), ʻo maʻu tukufakaholo ha koloa mahuʻinga ʻa ia ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he moʻuí ʻa ʻenau tamaí, pea maʻu ʻaonga mei he hingoa lelei mo e fakaʻapaʻapa naʻá ne maʻú.
Makakoloa Fakalaumālie
ʻE Lava Ke Ke Kalofi ha Uʻu e Tā ʻo e Mafu Fakalaumālié
Loto-falala tōtuʻa. Ko e tokolahi naʻe maʻu ʻe ha tuʻu e tā ʻo e mafú naʻa nau fuʻu mātuʻaki falala ki honau tuʻunga moʻuileleí ki muʻa pē ia pea hoko ʻa e tuʻu e tā honau mafú. Naʻe faʻa liʻaki ʻa e ngaahi vakaiʻi pe ngaahi sivi fakafaitoʻó ia pe naʻa mo e fakakataʻaki ʻoku ʻikai ʻaupito ke fiemaʻu ia. ʻI he tuʻunga tatau, ʻe ongoʻi nai ʻe he niʻihi koeʻuhi kuo nau hoko ko e kau Kalisitiane ʻi ha vahaʻa taimi, ʻe ʻikai ha meʻa ʻe ala hoko kiate kinautolu. Te nau taʻetokanga nai ke fakamoʻulaloa ki he ngaahi vakaiʻi pe sivisiviʻi-kita fakalaumālié kae ʻoua kuo hoko ʻa e fakatamakí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke hanganaki tauhi ʻi he fakakaukaú ʻa e akonaki lelei fekauʻaki mo e falala tōtuʻá hangē ko ia naʻe ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.” ʻOku fakapotopoto ke lāuʻilo ki hotau natula taʻehaohaoá pea ke sivisiviʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he taimi ki he taimi.—1 Kolinito 10:12; Palōveepi 28:14.