Te ʼu Kupu Mo ʼOna Fakaʼuhiga ʼi Te Tohi-Tapu
A E F G H I K L M N O P S T U V
A
Aga fakalialia.
ʼE haʼu mai te Fakakeleka asélgéïa. ʼE fakaʼuhiga ki te talagataʼa mamafa ʼa he tahi ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, pea ʼe ina fai ʼaki he agapauʼu mo he fehiʼa. ʼE ko he faʼahiga aga ʼe ha ai tana mole fakaʼapaʼapa peʼe ko tana meʼa noaʼi te pule, te ʼu lao mo te ʼu pelesepeto. ʼE mole fakaʼuhiga ia ki ni kiʼi hala.—Kal 5:19; 2Pe 2:7.
(Te ʼu) ʼAho fakamuli.
Ko te kupuʼi palalau ʼaia pea mo ʼihi atu, ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu lea fakapolofeta ʼo te Tohi-Tapu moʼo talanoa ki he temi peʼe ki te ʼu meʼa ka hoko ʼi muʼa ʼo te fakamau ʼa te ʼAtua ʼae neʼe fakakikite. (Esk 38:16; Tan 10:14; Gau 2:17) ʼE feala ke loaloaga te temi ʼaia ʼi he ʼu kiʼi taʼu peʼe fualoa age ʼo mulimuli pe ki te lea fakapolofeta. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe lahi age te fakaʼaogaʼi ʼo te kupuʼi palalau ʼaia moʼo talanoa ki “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo te malama ʼaeni, lolotoga te ʼi heni fakapulipuli ʼa Sesu.—2Ti 3:1; Skp 5:3; 2Pe 3:3.
ʼAho Lahi ʼo Te Fakatapu.
Neʼe fai ʼi te taʼu fuli moʼo fakamanatuʼi te fakamaʼa ʼo te fale lotu ʼae neʼe moamoagaʼi e te tagata ko Atioko Epifano. Neʼe kamata ʼi te ʼaho 25 ʼo Kiseleve pea neʼe ʼaho valu.—Soa 10:22.
ʼAho Lahi ʼo Te Taʼukai, ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Vahaʼa.—
Vakaʼi te kupu PENIKOSITE.
ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Pane Hala Fakatupu.
Ko te ʼuluaki ʼaho lahi ʼi te ʼu ʼaho lalahi maʼuhiga ʼe tolu ʼae neʼe fai e te kau Iselaele ʼi te taʼu fuli. Neʼe kamata ʼi te ʼaho 15 ʼo Nisani, ʼi te ʼaho ake ʼo te Pasikate, pea neʼe ʼaho fitu. Neʼe ko te pane hala fakatupu pe ʼae neʼe tonu ke kai e te kau Iselaele, ke natou manatuʼi ai tanatou mavae mai Esipito.—Eke 23:15; Mko 14:1.
ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Pola.
Neʼe toe fakahigoaʼi ko te “ ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Tapenakulo” peʼe “ ʼAho Lahi ʼo Te Tanaki.” Neʼe fai ʼi te ʼaho 15 ki te 21 ʼo te mahina ʼo Etanime. Neʼe ko he temi fakafiafia ʼo te taʼukai he neʼe ko te fakaʼosi ʼaia ʼo te temi ʼae neʼe gaueʼi ai te kele ʼi Iselaele. Neʼe fakafetaʼi te hahaʼi kia Sehova ʼi tana tapuakina ʼanatou gaueʼaga. Lolotoga te ʼaho lahi ʼaia neʼe nonofo te hahaʼi ʼi ni pola. Neʼe natou manatuʼi ai te mavae ʼa Iselaele mai Esipito. Ko te ʼaho lahi ʼaia ʼi te ʼu ʼaho lalahi ʼe tolu ʼae neʼe tonu ke olo te ʼu tagata Sutea fuli ʼo fai ʼi Selusalemi.—Lev 23:34; Est 3:4.
ʼAho ʼo Te Fakamau.
ʼE ko he ʼaho peʼe ko he temi kua ʼosi fakatuʼutuʼu, ʼe fakamauʼi ai e te ʼAtua he ʼu kutuga, peʼe ko he ʼu puleʼaga, peʼe ko te hahaʼi ʼo te malamanei. ʼI te temi ʼaia, ʼe feala ke pulihi ia natou ʼae kua fakatuʼā ki te mate, peʼe feala ke haofaki ai ʼihi ke natou maʼu te maʼuli heʼe gata. Neʼe talanoa ia Sesu Kilisito mo ʼana apositolo ki he “ ʼAho ʼo Te Fakamau” ka hoko mai, pea ʼe fakamauʼi ai te hahaʼi maʼuʼuli pea mo natou ʼo te temi muʼa ʼae kua mamate.—Mat 12:36.
ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei.
Ko he ʼaho taputapu neʼe maʼuhiga ʼaupito ki te kau Iselaele. Neʼe fai ʼi te ʼaho 10 ʼo Etanime (Tisili). Neʼe toe fakahigoa ko Yom Kippour (ʼi te Fakahepeleo yôm hakkippourim, ko tona fakaʼuhiga “ ʼaho ʼae ʼe ʼaofi ai” te ʼu agahala). Neʼe ko te ʼaho pe ʼaia ʼe tahi ʼi te taʼu neʼe hu ai te pelepitelo lahi ki te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te tapenakulo, pea ki muli age te fale lotu. Neʼe ina momoli ai te toto ʼo te ʼu sakilifisio maʼa ʼana agahala, mo te ʼu agahala ʼa te kau Levite pea mo te hahaʼi. Neʼe ko he ʼaho neʼe fai ai he fakatahi taputapu mo sesunio pea neʼe ko he sapato neʼe mole tonu ke fai ai te ʼu gaue ʼo te ʼaho fuli.—Lev 23:27, 28.
ʼAiʼaga afi.
Neʼe fai ʼaki te aulo, te siliva peʼe ko te kapa. Neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te tapenakulo pea ki muli age ʼi te fale lotu moʼo tutu te iseso peʼe moʼo tae te ʼu lefulefu ʼo te ʼaletale ʼo te ʼu sakilifisio mo te ʼu vavae ʼae kua fakaʼaogaʼi ʼo te tuʼulaga malama. Neʼe toe fakahigoaʼi ko te ʼu tutuʼaga iseso.—Eke 37:23; 2Kk 26:19; Hep 9:4.
ʼAiʼaga vino.
Ko he taga neʼe fai ʼaki te kiliʼi manu, ohage ko te kiliʼi tao peʼe ko te kiliʼi ovi. Neʼe toe feala ke fakaʼaogaʼi ki te vai, te huʼa pipi, te lolo, mo te potilo. Neʼe ʼuʼutu te vino ki he ʼu ʼaiʼaga vino foʼou koteʼuhi, ʼaki te temi, ʼe fakatupu e te vino he kasa ʼo feala ai ke mahae te ʼu ʼaiʼaga vino ʼafeā. Kae ʼe mafao te ʼu ʼaiʼaga vino foʼou pea ʼe mole mahae.—Sos 9:4; Mat 9:17.
Akaia.
ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, neʼe ko he potu fenua neʼe puleʼi e te kau Loma ʼi te potu saute ʼo Keleka. Ko tona kolo muʼa ko Kolonito. Neʼe kau ia Peloponese katoa pea mo he koga ʼi te lotomalie ʼo Keleka ki Akaia. (Gau 18:12)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.13.
ʼAkau ʼamo, ʼakau toho.
Ko he koga ʼakau neʼe hili ki te ʼu fuga ʼuma ʼo he tahi pea neʼe tautau ki ai he ʼu kavega. Peʼe ko he koga ʼakau peʼe ko te koga papa ʼae neʼe ʼai ki te ʼu kia ʼo te ʼu manu ʼe lua (ʼi te agamahani neʼe ko he ʼu pipi) ʼi tanā toho he saliote peʼe ko he tahi meʼa gaue kele. Neʼe tautau fakaʼaogaʼi e te hahaʼi kaugana moʼo ʼamo he ʼu kavega mamafa. Koia neʼe fakata ki te popula peʼe ko te kaugana ki he tahi, ʼo feia pe mo te gaohi koviʼi ʼo he tahi pea mo te mamahi. Ko te toʼo kehe peʼe ko te maumauʼi ʼo te ʼakau ʼamo, neʼe ina fakata te fakaʼateainaʼi ʼo he tahi mai te popula, mo tona gaohi koviʼi pea mo tona fakagaueʼi kinakina.—Lev 26:13; Tgl 3:27, nota; Mat 11:29, 30.
ʼAkau lalaga.
Ko he ʼakau ʼe lalaga ai te filo moʼo fai ni kie.—Tfm 16:14.
ʼAkau masila.
Ko he koga ʼakau loa neʼe fakapipiki ki ai he moʼi ukamea neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi gaue kele moʼo taki he manu. ʼE fakata e te ʼakau masila te ʼu palalau ʼe fai e he tahi ʼe poto moʼo uga ia ia ʼae ʼe fagono ke ina tokagaʼi te tokoni poto ʼae ʼe fai age. Ko te ui ʼae ‘fakatutuʼu ki te ʼakau masila’ ʼe fakaʼuhiga ki te vitulo uigataʼa ʼae ʼe fakatutuʼu ki tona taki ʼaki te ʼakau masila, ʼo tupu ai tona lavea.—Gau 26:14; Tfm 3:31.
(Te) Ala.
Ko he kupu ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu ʼi hona aluʼaga fakata, moʼo fakaʼuhiga ki he faʼahiga fai peʼe ko he faʼahiga aga ʼe leleiʼia peʼe mole leleiʼia e Sehova. Ko natou ʼae neʼe liliu ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito, neʼe ui ʼe natou kau ki “Te Ala,” ko tona fakaʼuhiga neʼe fakatafito tonatou faʼahiga maʼuli ki tanatou tui kia Sesu Kilisito pea neʼe natou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki.—Gau 19:9.
Alamaketone.
ʼE haʼu mai te Fakahepeleo Har Meghiddôn ko tona fakaʼuhiga “Moʼuga ʼo Mekito.” ʼE fakapipiki te kupu ʼaia ki “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua te Mafimafi” ʼae ka fakatahitahi ai “te ʼu hau ʼo te kele katoa” ke natou tauʼi ia Sehova. (Fkh 16:14, 16; 19:11-21)—Vakaʼi te kupu TOE MAMAHI LAHI.
Alame, te kau Alamea.
Ko Alame neʼe ko he foha ʼo Semi. Neʼe maʼuli tafito tona hologa, ia te kau Alamea, ʼi te ʼu potu fenua ʼo te ʼu moʼuga ʼo Lipane ʼae ʼi te potu uesite ʼo kaku ki Mesopotamia ʼi te potu esite pea mo te ʼu moʼuga ʼo Taulusi ʼi te potu noleto ʼo kaku ki Tamaso, ʼo fakalaka atu ʼi te potu saute. Neʼe higoa te fenua ʼaia ʼi te Fakahepeleo ko Alame kae ki muli age neʼe fakahigoaʼi ko Silia pea ko ʼona hahaʼi te kau Silia.—Sen 25:20; Tet 26:5; Ose 12:12.
Alamote.
Ko he kupu ʼe fakaʼaogaʼi e te kau faimaholo pea ko tona fakaʼuhiga ko te ʼu “Taʼahine” peʼe “Fafine Finemui.” ʼE lagi fakamanatu ki te leʼo kikī ʼo te ʼu fafine finemui. Neʼe lagi ko he fakatotonu ke toe kikī feia mo te maholo.—1Kk 15:20; Ps 46:0.
Alapate.
Ko te higoa ʼo te ʼu kiʼi hina lolo magoni. Neʼe faʼu te ʼu kiʼi hina ʼaia ʼaki te maka ʼe maʼu ovi ki te kolo ko Alapatesone, ʼi Esipito. ʼI te agamahani, neʼe veliveli te gutu ʼo te ʼu kiʼi hina maka ke feala ai tona fakamaʼu lelei ke tologa te moʼi lolo maʼugataʼa. ʼAki te temi, neʼe toe fakahigoa feia te maka ʼae ʼe fakaʼaogaʼi moʼo faʼu te ʼu kiʼi hina ʼaia.—Mko 14:3.
Alefa mo Omeka.
Ko te ʼu kupu ʼo te ʼu mataʼi tohi ʼuluaki pea mo fakaʼosi ʼo te ʼalafapeti Fakakeleka. Neʼe fakaʼaogaʼi tuʼa tolu ʼi te tohi ʼo Fakaha ohage ko he higoa fakatuʼulaga ʼo te ʼAtua. ʼI te ʼu vaega ʼaia ko te kupuʼi palalau “te Alefa mo te Omeka” ʼe tatau tona fakaʼuhiga mo te ʼu kupuʼi palalau ʼae ko “te ʼuluaki pea mo te fakamuli” pea mo “te Kamataʼaga pea mo te Fakaʼosiʼaga.”—Fkh 1:8; 21:6; 22:13.
Aleka ʼo te Fakamoʼoni.—
Vakaʼi te kupu ALEKA ʼO TE FUAKAVA.
Aleka ʼo te fuakava.
ʼE toe fakahigoaʼi ko te “aleka ʼo te Fakamoʼoni.” Neʼe ko he foʼi puha neʼe faʼu ʼaki te ʼakau ʼae ko te akasia pea neʼe kofu ʼaki te aulo. Neʼe tuku ʼi te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te tapenakulo pea ki muli age ʼi te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te fale lotu ʼae neʼe laga e Salomone. Neʼe ʼi ai tona tapunu aulo pea mo he ʼu kelupimi ʼe lua ʼe fehagaʼaki. Neʼe tuku ʼi loto te ʼu lauʼi maka ʼe lua ʼo te ʼu Folafola ʼe Hogofulu. (Eke 25:22; Tet 31:26; 1Ha 6:19; Hep 9:4)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5 mo te 2.8.
Alekaselo.
Aleopasi.
Ko te kiʼi moʼuga ʼi Ateni, ʼi te potu noleto uesite ʼo Akolopolise. ʼE toe fakahigoa feia mo te fono ʼa te kau tuʼi fakamau ʼae neʼe fakatahitahi ai. Neʼe ʼave ki ai e te kau tagata faifilosofia Setoika mo Epikula ia Paulo ke ina fakamahino te ʼu meʼa ʼae neʼe tui ki ai.—Gau 17:19.
ʼAletale.
Neʼe laga ke maʼoluga feʼauga pea neʼe faʼu ʼaki te kele peʼe ko he ʼu maka, peʼe ko he ʼakau neʼe kofu ʼaki te ukamea pea neʼe momoli ai e te hahaʼi he ʼu sakilifisio pea mo te iseso ʼi tanatou tauhi. ʼI te ʼuluaki koga fale ʼo te tapenakulo pea ki muli age ʼi te fale lotu, neʼe ʼi ai he kiʼi “ ʼaletale aulo” ke momoli ai te iseso. Neʼe faʼu ʼaki te ʼakau neʼe kofu ʼaki te aulo. Neʼe ʼi ai he “ ʼaletale kapa” neʼe lahi age ia pea neʼe tuʼu ʼi te malaʼe ke momoli ai te ʼu holokoseta. (Eke 27:1; 39:38, 39; Sen 8:20; 1Ha 6:20; 2Kk 4:1; Luk 1:11)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5 mo te 2.8.
Ameni.
“Fai pe ki ai,” peʼe “ ʼe mahino papau ia.” ʼE haʼu mai te Fakahepeleo ʼaman, ko tona fakaʼuhiga “ ʼe agatonu, ʼe tuha mo te falala.” Neʼe ui e te hahaʼi “Ameni” mo kapau ʼe natou fakaʼio ki he fakapapau, peʼe ki he faikole, peʼe ki he palalau neʼe fai e he tahi. ʼI te tohi ʼo Fakaha, neʼe fakaʼaogaʼi ohage ko he higoa fakatuʼulaga ʼo Sesu.—Tet 27:26; 1Kk 16:36; Fkh 3:14.
Antikhristos.
ʼE fakaʼuhiga ʼi te Fakakeleka kia faʼahi ʼe lua. ʼE fakaʼuhiga kia ia ʼae ʼe fakafeagai kia Kilisito. Pea ʼe toe fakaʼuhiga ki he Kilisito loi, ko he tahi ʼe ina fia fetogi ia Kilisito. ʼE feala ke fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki ni hahaʼi, peʼe ki ni kautahi, peʼe ki ni kutuga ʼe natou loi ʼo ui ʼe natou fakafofoga ia Kilisito peʼe lau ko natou te Mesia peʼe natou fakafeagai kia Kilisito mo ʼana tisipulo.—1So 2:22.
Apane.
Ko tona loa neʼe ko te vaha ʼo te kauʼi tuhi matuʼa mo te kauʼi tuhi veliveli moka mafola te nima. ʼE satimeta 22,2 te apane ʼe tahi. (Eke 28:16; 1Sa 17:4)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Ape.
Ko te higoa ʼo te 5 mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te 11 mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Sulio ʼo kaku ki te vaelua ʼo ʼAukusito. ʼE mole tuʼu te higoa ʼaia ʼi te Tohi-Tapu. ʼE ui pe ia ko “te nima mahina.” (Num 33:38; Est 7:9)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Apipi.
Ko te higoa ʼo te ʼuluaki mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea (ko te fitu mahina ʼo te kaletalio mahani). Ko tona fakaʼuhiga ko te ʼu “Fuhiga Olose Kei Mumui.” ʼE kamata mai te vaelua ʼo Malesio ʼo kaku ki te vaelua ʼo Apelili. ʼI te hili ʼo te ʼaunofo ʼa te kau Sutea ʼi Papiloni, neʼe higoa leva te mahina ʼaia ko Nisani. (Tet 16:1)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Apiseneto.
Ko ni faʼahiga ʼakau ʼe kovi tona kona pea ʼe magoni. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe toe fakaʼaogaʼi ʼi hona aluʼaga fakata ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua kovi ʼo he aga heʼe ʼaoga, te maʼuli popula, te heʼe faitotonu peʼe ko te agatuʼu ki te ʼAtua (peʼe apositasia). Ia Fakaha 8:11, ʼe fakaʼuhiga te kupu “apiseneto” ki he meʼa kona mo fakatupu mate.—Tet 29:18; Taa 5:4; Sel 9:15; Amo 5:7.
Apositasia.
ʼI te Fakakeleka apostasia, ʼe fakaʼuhiga ki te “fakamamaʼo mai.” ʼE toe fakaʼuhiga ki he tahi ʼe “mavae,” peʼe “liʼaki” peʼe “agatuʼu.” ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe fakaʼaogaʼi tafito moʼo talanoa kia natou ʼae ʼe natou liʼaki te tauhi moʼoni.—Taa 11:9; Gau 21:21; 2Te 2:3.
Apositolo.
Ko tona fakaʼuhiga “ko he tahi ʼe fekauʼi.” Neʼe fakaʼaogaʼi kia Sesu pea mo ʼihi ʼae neʼe fekauʼi moʼo tauhi te hahaʼi. Neʼe tau fakaʼaogaʼi ki te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼae neʼe ina filifili ko he kiʼi kutuga ʼe toko 12 moʼona fakafofoga.—Mko 3:14; Gau 14:14; Hep 3:1.
Asasele.
Asélgéïa.—
Vakaʼi te kupu AGA FAKALIALIA.
ʼAselo.
ʼE haʼu mai te Fakahepeleo malʼakh pea mo te Fakakeleka aggélos. ʼE fakaʼuhiga te ʼu kupu ʼaia ʼe lua “ ʼave logo” kae ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “aselo” moka ʼe fakahagahaga ki he ʼu ʼave logo fakalaumalie. (Sen 16:7; 32:3; Skp 2:25; Fkh 22:8) Ko te kau ʼaselo ʼe ko he ʼu laumalie malolohi neʼe fakatupu e te ʼAtua fualoa ia muʼa ʼo te tagata. ʼE toe fakahigoaʼi natou ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼu “lauʼi miliate,” “te ʼu foha ʼo te ʼAtua,” pea mo “te ʼu fetuʼu ʼo te uhu.” (Tet 33:2; Sop 1:6; 38:7) Neʼe mole fakatupu ia natou ʼaki te fealagia ʼae ke natou maʼu fanau kae neʼe fakatupu takitokotahi ia natou. Pea ko tonatou kaugamalie ʼe ko te toko teau miliona tupu. (Tan 7:10) ʼE fakaha ʼi te Tohi-Tapu ʼe ʼi ai ʼonatou higoa pea ʼe kehekehe ʼonatou ʼuluagaaga, kae ʼaki he agavaivai ʼe natou fakafisi ke fai age he atolasio pea tokolahi ʼe mole natou fia fakaha ʼonatou higoa. (Sen 32:29; Luk 1:26; Fkh 22:8, 9) ʼE kehekehe ʼonatou tuʼulaga pea mo ʼanatou gaue: ʼE natou gaue ia muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova, mo fakaha ʼana logo, mo tokoni ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼae ʼe ʼi te kele, mo fakahoko te ʼu fakamau ʼa te ʼAtua, pea mo lagolago ki te fakamafola ʼo te logo lelei. (2Ha 19:35; Ps 34:7; Luk 1:30, 31; Fkh 5:11; 14:6) ʼI te ka haʼu ʼe natou lagolago anai kia Sesu ʼi te tau ʼo Alamaketone.—Fkh 19:14, 15.
Asetolete.
Ko te ʼatua fafine Kanaane ʼo te tau mo te fanaunau, pea ko te ʼohoana ʼo Paale.—1Sa 7:3.
Asia.
ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, neʼe ko he potu fenua neʼe puleʼi e Loma ʼae neʼe kau ki ai ia te potu uesite ʼo Tulukia ʼo te temi nei, ʼo toe feia aipe ki ʼihi motu ohage la ko Samosi pea mo Patemosi. Ko tona kolo muʼa neʼe ko Efeso. (Gau 20:16; Fkh 1:4)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.13.
Atale.
Ko te higoa ʼo te 12 mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te 6 mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Fepualio ʼo kaku ki te vaelua ʼo Malesio. (Esi 3:7)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
ʼAtu pou ʼo Salomone.
ʼI te fale lotu ʼo te temi ʼo Sesu, neʼe ko he haʼeleʼaga ʼi te potu esite ʼo te malaʼe ʼae ʼi tuʼa pea neʼe ʼaofi. Neʼe ui e ʼihi neʼe ko te toega ʼo te fale lotu ʼa Salomone. ʼI te tahi temi momoko, neʼe haʼele ai ia Sesu. Ki muli age, neʼe ko he agamahani ʼa te kau ʼuluaki Kilisitiano tanatou fakatahi ai moʼo atolasio ki te ʼAtua. (Soa 10:22, 23; Gau 5:12)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.11.
(Te) ʼAtua moʼoni.
Ko te fakaliliu ʼo he kupu Fakahepeleo ko tona fakaʼuhiga ko “te ʼAtua.” ʼI te Fakahepeleo, ka tuʼu te kupu “te” ʼi muʼa ʼo te kupu “ ʼAtua,” ʼe fakaha ai te kehekehe ʼo Sehova, te ʼAtua moʼoni pe ʼe tahi, pea mo te ʼu ʼatua ʼae, ʼe ko ni ʼatua hala. Koia ʼe matou fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau “te ʼAtua moʼoni” (ʼo liufaki ki ai te kupu “moʼoni”) ke katoa ai te manatu ʼi te ʼu vaega ʼaia.—Sen 5:22, 24; 46:3; Tet 4:39.
ʼAve popula.
Ko he tahi neʼe kapu mai tona fenua e natou ʼae neʼe natou maʼu tona fenua. Ko tona fakaʼuhiga ʼi te Fakahepeleo “mavae.” Neʼe tuʼa lua te ʼave popula ʼa te kau Iselaele. Neʼe ʼave popula te ʼu telepi ʼe hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo te potu noleto e te kau Asilia. Pea ki muli age, neʼe ʼave popula te ʼu telepi ʼe lua ʼo te puleʼaga ʼo te potu saute e te kau Papiloni. Neʼe ʼi ai ʼihi ʼi te kau ʼave popula ʼaia neʼe toe liliu ki tonatou fenua ʼi te temi pule ʼo te hau ʼo Pelesia ko Siliusi.—2Ha 17:6; 24:16; Est 6:21.
E
Efa.
Ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe moamoa ohage ko te fulumeto. ʼE toe fakaʼuhiga te kupu ki te meʼa ʼae ʼe fafaʼo ki ai. Ko te efa ʼe tahi ʼe tatau mo he pate ʼe tahi, ʼae ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe huhuʼa. Ko lite ʼe 22. (Eke 16:36; Esk 45:10)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Efalaimi.
Ko te higoa ʼo te lua foha ʼo Sosefo. Ki muli age, neʼe toe toʼo ki he telepi ʼo Iselaele. Ko Efalaimi neʼe ko te telepi ʼae neʼe maʼuhiga. Koia ʼi te ʼosi vaevae ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe ina fakafofoga te puleʼaga katoa ʼo te ʼu telepi ʼe hogofulu.—Sen 41:52; Sel 7:15.
Efalate.
Ko te vai tafe ʼe lahi pea mo maʼuhiga age ʼi te potu saute uesite ʼo Asia, pea ʼe kau ʼi te ʼu vai tafe maʼuhiga ʼe lua ʼo Mesopotamia. ʼE ʼuluaki talanoa ki ai ia Senesi 2:14, neʼe kau ʼi te ʼu vai tafe ʼe fa ʼi Eteni. ʼE tau fakahigoaʼi ko “te Vai Tafe.” (Sen 31:21) Neʼe ko te tuʼakoi ʼi te potu noleto ʼo te telituale ʼae neʼe foaki ki Iselaele. (Sen 15:18; Fkh 9:14; 16:12)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.2.
Efote.
Ko he teu ʼo te pelepitelo. Neʼe tui e te pelepitelo lahi he efote makehe. Neʼe fakapipiki ki te muʼa efote te peketolale ʼae neʼe teuteuʼi ʼaki ni maka maʼuhiga ʼe 12. (Eke 28:4, 6) Neʼe feala ʼi ʼihi temi ke tui e ni hahaʼi neʼe mole pelepitelo. (1Sa 2:18; 2Sa 6:14)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
Elule.
Ko te higoa ʼo te 6 mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te 12 mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo ʼAukusito ʼo kaku ki te vaelua ʼo Sepetepeli. (Nee 6:15)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Enuke.
ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ko he tagata kua toʼo tona koga tapu. ʼI te fale hau, ko te gaue ʼa te enuke neʼe ko te tauhi ʼo he fineʼaliki mo te tahi ʼu fafine ʼo te hau pea mo tokaga kia natou. ʼE toe fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki he tagata neʼe mole ko he enuke moʼoni, kae ko he tagata kaugana maʼuhiga neʼe hinoʼi ki te tahi ʼu gaue ʼo te fale hau. Pea ʼi tona ʼuhiga fakata, ko he tahi ʼe “enuke ʼuhi ko te Puleʼaga” ʼe ko he tahi ʼe lotololomi ke lahi ai tana gaue maʼa te ʼAtua.—Mat 19:12; Esi 2:15; Gau 8:27.
(Tagata faifilosofia) Epikula.
Ko te ʼu tisipulo ʼa te tagata faifilosofia Keleka ko Epikula (341-270 I.M.T.S.). Ko tanatou manatu tafito ko te kumi ʼo te ʼu fakafiafia ʼo te maʼuli.—Gau 17:18.
Epote.
Ko he faʼahiga fulumeto (Triticum spelta) ʼae ʼe pipiki te kili ki te ʼu tegaʼi epote.—Eke 9:32.
Etanime.
Ko te higoa ʼo te 7 mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea (ko te ʼuluaki mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Sepetepeli ʼo kaku ki te vaelua ʼo Oketopeli. ʼI te hili ʼo te ʼaunofo ʼa te kau Sutea ʼi Papiloni, neʼe fakahigoaʼi leva ko Tisili. (1Ha 8:2)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Etiopea.
ʼI te temi muʼa neʼe tuʼu te fenua ʼaia ʼi te potu saute ʼo Esipito. Neʼe kamata mai te taupotu ʼo te potu saute ʼo Esipito ʼi te temi nei ʼo kaku ki te vaelua ʼo te potu noleto ʼo Sutani. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fetogi ʼi ʼihi temi te higoa ʼaia ʼaki te higoa Fakahepeleo ko “Kusi.”—Esi 1:1.
Etome.
Ko te tahi higoa ʼo Esau, te foha ʼo Isaake. Neʼe maʼu e te hologa ʼo Esau (peʼe Etome) te potu moʼugaʼia ʼo Seili ʼae ʼe tuʼu ʼi te vaha ʼo te Tai Mate mo te Tai ʼo Akapa. Ki muli age neʼe fakahigoaʼi te potu fenua ʼaia ko Etome. (Sen 25:30; 36:8)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.3 mo te 2.4.
F
Faʼahi maʼoluga.
Ko he faʼahi ʼe fai ai te tauhi pea ʼe tuʼu tafito ʼi he kiʼi moʼuga, peʼe ko he moʼuga, peʼe ko he meʼa maʼoluga. Neʼe fakaʼaogaʼi ʼihi faʼahi maʼoluga ki te tauhi kia Sehova. Ko te faʼahi maʼoluga ʼae ʼe talanoa ki ai ia 1 Samuele kapite 9, ʼe maʼu ai te fale kai neʼe lagi feala ke kai ai te sakilifisio ʼo te tokalelei. Kae neʼe lahi pe te ʼu faʼahi maʼoluga ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ki te tauhi ʼo te ʼu ʼatua hala.—Num 33:52; 1Ha 3:2; Sel 19:5.
Faʼahiga pipi.
Ko te meʼa gaue aulo peʼe kapa neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te tapenakulo pea ki muli age ʼi te fale lotu. Lagi neʼe ko he faʼahiga pipi neʼe fakaʼaogaʼi moʼo tuʼusi ʼaki te ʼu vavae ʼae neʼe tutu ʼo te ʼu malama.—2Ha 25:14.
Faifakakikite.
Ko he tahi ʼe ina ui ʼe ina maʼu te fealagia ʼae ke ina fakakikite ni aluʼaga. Ohage la, ʼe fakaʼuhiga ki te kau pelepitelo ʼae ʼe gaohi meʼa fakamanamana, te kau faifakakikite mo te kau sivi fetuʼu.—Lev 19:31; Tet 18:11; Gau 16:16.
Faifakalauʼakau.
ʼE pipiki ki te akonaki ʼae ʼe ui, moka mate he tahi, ʼe kei maʼuli tona laumalie, pea ʼe feala ke palalau mo natou ʼae ʼe maʼuʼuli, tafito ʼaki te tokoni ʼa he tahi ʼe felogoi mo natou. ʼI te Tohi-Tapu ʼaeni, ko te kupu “faifakalauʼakau” ʼe ko te kupu Fakakeleka pharmakia. ʼE fakaʼuhiga ki te fakaʼaogaʼi ʼo he ʼu faitoʼo peʼe ko he ʼu toloke. Kae ʼaki te temi, neʼe fakaʼuhiga ki te faifakalauʼakau koteʼuhi ʼi te temi muʼa neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi te ʼu toloke ʼi tanatou kole tokoni ki te ʼu temonio moka natou gaohi meʼa fakatemonio.—Kal 5:20; Fkh 21:8.
Faifakalelei.
ʼE lahi te palalau ʼo te ʼu Tohi Fakahepeleo ki te ʼu sakilifisio ʼae neʼe momoli ke feala ai ki te hahaʼi hanatou felogoi pea mo atolasio ki te ʼAtua. Neʼe fakatotonu ʼi te Lao ʼa Moisese ke momoli ni sakilifisio, tafito ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei ʼae neʼe fai ʼi te taʼu fuli. ʼAki te ʼu sakilifisio ʼaia, neʼe feala ai he fakatokatoka mo te ʼAtua logo la te ʼu agahala ʼae neʼe fai e te tagata takitokotahi peʼe ko te puleʼaga katoa. Neʼe fakata e te ʼu sakilifisio ʼaia te sakilifisio ʼo Sesu ʼae neʼe ina molehi katoa ʼo talu ai te agahala ʼa te tagata, ʼo feala ai ke fakatokatoka te hahaʼi mo Sehova.—Lev 5:10; 23:28; Kol 1:20; Hep 9:12.
Faitoka.
Ka tohi ʼaki he mataʼi tohi lahi, ʼe fakaʼuhiga ki te maloloʼaga ʼo te hahaʼi fuli ʼo te malamanei. ʼI te Fakahepeleo ko “Shéol” pea ʼi te Fakakeleka ko “Hadès.” ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia moʼo talanoa ki he koga meʼa fakata peʼe ko he aluʼaga, ʼe kua gata ai te ʼu gaue ʼa he tahi pea ʼe mole kei ina iloʼi he meʼa.—Ekl 9:10; Gau 2:31.
Faitotonu.
Fakaalamea.
Ko he lea ʼe hage ko te Fakahepeleo pea ʼe tatau ʼonā ʼalafapeti. ʼI te kamata neʼe palalauʼi tafito e te kau Alamea, kae ki muli age neʼe liliu ko te lea ʼae neʼe palalauʼi e te hahaʼi fuli ʼo te ʼu puleʼaga Asilia mo Papiloni ʼi ʼanatou felogoi pea mo tanatou faikoloa. Pea neʼe toe fakaʼaogaʼi te lea ʼaia ʼi te ʼu tohi ʼae neʼe momoli e te Puleʼaga ʼo Pelesia. (Est 4:7) Ko ʼihi koga ʼo te ʼu tohi ʼa Esetalasi, mo Selemia, pea mo Taniela neʼe tohi ʼi te Fakaalamea.—Est 4:8–6:18; 7:12-26; Sel 10:11; Tan 2:4, lua koga–7:28.
Fakahemala.
ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakaʼuhiga ki he tahi ʼe ina fetogi tana manatu pea mo lotomamahi ʼuhi ko tona faʼahiga maʼuli ʼafeā, peʼe ko ʼana agakovi, peʼe ko tana mole lava fai te meʼa ʼae neʼe tonu ke ina fai. Ka fakahemala moʼoni he tahi, ʼe ʼi ai ʼona fua lelei ʼo fetogi ai tana aga.—Mat 3:8; Gau 3:19; 2Pe 3:9.
Fakahepeleo, Hepeleo.
Ko te kupu neʼe fakaʼaogaʼi ʼuluaki kia Apalamo (Apalahamo), ke fakakehekeheʼi ia ia mo te kau Amole, ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi ʼona tafaʼaki. Ki muli age, neʼe fakaʼaogaʼi leva moʼo talanoa ki te hakoga ʼo Sakopo te mokopuna ʼo Apalahamo. Neʼe toe fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki tanatou lea. ʼAki te temi, neʼe lahi te ʼu kupu mai te lea Fakaalamea neʼe hilifaki ki te lea Fakahepeleo. Ko te lea ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu mo ʼana tisipulo.—Sen 14:13; Eke 5:3; Gau 26:14.
Fakailoga taputapu.
Ko he lauʼi ukamea gigila neʼe fai ʼaki te aulo maʼa. Neʼe togi ai ʼi te Fakahepeleo: “Ko te maʼoniʼoni ʼe ʼa Sehova.” Neʼe toe fakahigoaʼi “te pale taputapu.” Neʼe fakapipiki ki te kie neʼe takai ʼaki te ʼulu ʼo te pelepitelo lahi ʼo fakatuʼu ki muʼa. (Eke 39:30)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
Fakailoga, fakamaʼu.
ʼI te agamahani, neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakailoga he meʼa neʼe fai ʼaki te kele peʼe ko te sela ʼae kua huhuʼa ke fakaha te moʼoni ʼo he meʼa, peʼe ʼa ai, peʼe kua tali. Neʼe fai ʼaki te maka, te ivuale peʼe ko te ʼakau. Neʼe togi ai ni mataʼi tohi peʼe ko ni pāki. ʼE tau fakaʼaogaʼi te ʼu kupu “fakailoga,” mo “fakamaʼu” ʼi honā aluʼaga fakata ʼi te Tohi-Tapu moʼo fakaha te moʼoni ʼo he meʼa, peʼe ʼa ai, peʼe fufu, peʼe fakalilo.—Eke 28:11; Nee 9:38; Fkh 5:1; 9:4.
Fakailoga.
Ko he meʼa, peʼe ko he gaue, peʼe ko he aluʼaga, peʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli ʼe hoko, pea ʼe ʼi ai tona fakaʼuhiga ki te temi ʼaeni peʼe ko te temi ka haʼu.—Sen 9:12, 13; 2Ha 20:9; Mat 24:3; Fkh 1:1.
Fakamaʼa, maʼa.
ʼI te Tohi-Tapu ʼe mole fakahagahaga pe ki te maʼa ʼi te faʼahi fakasino. Kae ʼe toe fakaʼuhiga ki te aga peʼe ki te aluʼaga fakalaumalie ʼo he tahi peʼe ki te aluʼaga taputapu ʼo he meʼa: te taupau peʼe ko te toe maʼu ʼo te ʼuhiga haohaoa, mo ʼateaina mai te ʼu meʼa fuli ʼe ʼuli peʼe kaka. ʼI te Lao ʼa Moisese ʼe fakaʼuhiga ki te mulimuli ʼa he tahi ki te ʼu fakatotonu ke feala ai hana kau ki te ʼu toʼotoʼoga fakalotu.—Lev 10:10; Ps 51:7; Mat 8:2; 1Ko 6:11.
Fakamalaʼia, faitutuku.
Ko he fakamataku peʼe ko he laukovi ki he tahi, peʼe ki he meʼa. ʼI te agamahani, ʼe ko he fakaʼamu ke hoko he malaʼia ki he tahi peʼe ko tona fakaha ki he tahi. Pea kapau leva ko te ʼAtua ʼae ʼe ina tala peʼe ina hinoʼi ki ai he tahi, ʼe ko he lea fakapolofeta ia pea ʼe hoko moʼoni anai.—Sen 12:3; Num 22:12; Kal 3:10.
Fakamaʼoniʼoniʼi.
ʼE ko he fakaliliu ʼo he meʼa ke taputapu peʼe ko he tahi ke maʼoniʼoni, peʼe tuku keheʼi maʼa Sehova. ʼE feala ke fakaʼuhiga ki he tahi ka ina fakahoko he gaue maʼa Sehova, peʼe ki he meʼa ʼe fakaʼaogaʼi ʼateaina pe kia te ia. Ka tala e Sehova ʼe ina fakamaʼoniʼoniʼi anai ia ia totonu, ko tona fakaʼuhiga ʼe ina fakaha anai tona ʼuhiga maʼoniʼoni ia muʼa ʼo tana fakatupu katoa.—Esk 38:23; Mat 6:9, nota; Soa 17:17; 1Ko 1:2.
Fakamauʼaga.
ʼI te agamahani, neʼe ko he faiakonakiʼaga neʼe tuʼu ʼi tuʼa, neʼe maʼoluga, pea neʼe ʼi ai he ʼu mata tuʼuga. Neʼe feala ke palalau mai ai te kau pule, ʼi ʼonatou hekaʼaga, ki te hahaʼi kaugamalie pea mo fakaha te ʼu tonu ʼae neʼe natou fai. Ko “te fakamauʼaga ʼa te ʼAtua” pea mo “te fakamauʼaga ʼa Kilisito” ʼe nā fakata te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova moʼo fakamauʼi te malamanei.—Lom 14:10; 2Ko 5:10; Soa 19:13.
(Te) Fakamoʼoni.
ʼE tau fakaʼuhiga “te Fakamoʼoni” ki te ʼu Folafola ʼe Hogofulu ʼae neʼe tohi ʼi te ʼu lauʼi maka ʼe lua ʼae neʼe foaki kia Moisese. ʼE fakaʼuhiga te kupu “fale la ʼo te Fakamoʼoni” ki te tapenakulo. (Eke 31:18; Num 17:7)—Vakaʼi te kupu ALEKA ʼO TE FUAKAVA.
Fakamoʼoni.
Ka tuʼu maʼua he tahi, pea ina tuku he meʼa kia ia ʼae neʼe toʼo maʼua ai moʼo fakamoʼoni ʼe ina huʼi anai tona maʼua. Neʼe ui ko te “fakamoʼoni.” Neʼe ʼi ai te ʼu fakatotonu ʼi te Lao ʼa Moisese ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamoʼoni moʼo puipui te ʼu koloa ʼa te kau Iselaele masisiva mo vaivavai.—Eke 22:26.
Fakanofo.
ʼI te Fakahepeleo ko tona fakaʼuhiga ʼe “tākai” he tahi peʼe ko he meʼa ʼaki te lolo. Neʼe fai te faʼahi ʼaia moʼo fakaha tona kua foaki katoa ki he gaue makehe. Ko tona tahi fakaʼuhiga ko te “filifili” ʼo he tahi ki he gaue makehe. ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe toe fakaʼuhiga ki te foaki ʼae ʼo te laumalie maʼoniʼoni kia natou ʼae neʼe filifili ki te maʼuli ʼi selo.—Eke 28:41; 1Sa 16:13; 2Ko 1:21.
Fakapapau.
ʼE fakaʼuhiga ki he fakapapau ʼe fai e he tahi ki te ʼAtua ʼe ina fakahoko anai he meʼa, peʼe ina momoli hona molaga peʼe ko he meʼa ʼofa, peʼe ina fai he gaue makehe, peʼe ʼe mole ina fai he ʼu meʼa logo la ʼe mole kovi tona fai. ʼE toe fakaʼuhiga ki he ʼu palalau ʼe fai e he tahi moʼo fakamoʼoni ki he meʼa, peʼe moʼo fakaha ʼe ina fai anai peʼe kailoa he meʼa. ʼI te agamahani, ʼe fai ki he tahi ʼe maʼoluga, tafito ki te ʼAtua. Neʼe fakamoʼoni e Sehova te fuakava ʼae neʼe ina fai mo Apalahamo ʼaki tana fai he fakapapau.—Sen 14:22; Num 6:2; Ekl 5:4; Mat 5:33; Hep 6:16, 17.
Fakatagi pupuhi.
Ko he meʼa maholo ukamea pea neʼe toe fakaʼaogaʼi moʼo fai he ʼu fakatokaga. Ia Numelo 10:2, neʼe kole e Sehova ke faʼu ni fakatagi pupuhi siliva ʼe lua moʼo fakatahiʼi te hahaʼi, moʼo fakaha te temi ʼae ʼe tonu ke natou mavae ai, peʼe moʼo fakaha he tau. Lagi neʼe ko he ʼu fakatagi pupuhi neʼe faʼu ke totonu, ʼo kehe ia mo te ʼu fakatagi pupuhi ʼae ʼe piko, ʼae neʼe faʼu ʼaki ni talaʼi manu. Neʼe toe fakaʼaogaʼi ʼi te fale lotu, kae ʼe mole iloʼi papau ʼonatou agaaga. ʼI hona aluʼaga fakata, ʼe tautau pupuhi te ʼu fakatagi pupuhi moka tala te ʼu fakamau ʼa Sehova peʼe ko he tahi ʼu aluʼaga makehe ʼe fakahoko e te ʼAtua.—2Kk 29:26; Est 3:10; 1Ko 15:52; Fkh 8:7–11:15.
Fakatokatoka.—
Vakaʼi te kupu FAIFAKALELEI.
Fakatuʼuake.
Ko te fakatuʼuake mai te mate. ʼE fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka anastasis ki he tahi ʼe “tuʼu ake.” ʼE talanoa te Tohi-Tapu ki he toko hiva neʼe fakatuʼuake, ohage la ko Sesu ʼae neʼe fakatuʼuake e Sehova. Neʼe toe fakatuʼuake ʼihi e Elia, mo Eliseo, mo Sesu, mo Petelo pea mo Paulo, kae ʼe fakaha lelei ʼi te Tohi-Tapu neʼe hoko pe te ʼu milakulo ʼaia ʼaki te malohi ʼo te ʼAtua. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakatuʼuake anai “te kau faitotonu mo te kau heʼe faitotonu” ʼi te kele. ʼE maʼuhiga te aluʼaga ʼaia ki te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. (Gau 24:15) ʼE toe talanoa te Tohi-Tapu ki he fakatuʼuake ki selo. ʼE ko “te ʼuluaki fakatuʼuake,” ʼae ʼe kau ai te ʼu tehina ʼo Sesu neʼe fakanofo ʼaki te laumalie maʼoniʼoni.—Flp 3:11; Fkh 20:5, 6; Soa 5:28, 29; 11:25.
Falaone.
Ko te higoa fakatuʼulaga ʼo te ʼu hau ʼo Esipito. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakaha te ʼu higoa ʼo te ʼu falaone ʼe toko nima (ko Sisake, mo So, mo Tilaka, mo Neko pea mo Ofala). Kae ʼe mole fakaha te ʼu higoa ʼo ʼihi ʼatu, ohage la ko natou ʼae neʼe felogoi mo Apalahamo, mo Moisese pea mo Sosefo.—Eke 15:4; Lom 9:17.
Fale la ʼo te fono.
Fale lotu.
Ko te fale ʼae neʼe tuʼu ʼi Selusalemi ke tauhi ai te kau Iselaele ki te ʼAtua, ʼo fetogi ia te tapenakulo fehikitaki. Neʼe laga te ʼuluaki fale lotu e Salomone pea neʼe maumauʼi e te kau Papiloni. Neʼe laga te lua fale lotu e Solopapele ʼi te ʼosi liliu mai ʼa te kau Iselaele mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni. Ki muli age neʼe toe laga e Helote Lahi. ʼI te temi muʼa, ʼi te agamahani neʼe fakahigoaʼi pe ia e te hahaʼi “fale ʼo Sehova” moka palalau ki te fale lotu. (Est 1:3; 6:14, 15; 1Kk 29:1; 2Kk 2:4; Mat 24:1)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.8 mo te 2.11.
Fale maka fakamanatu.
ʼE ko te fale maka ʼae neʼe tuku ki ai te sino ʼo he tahi kua mate. ʼI te Fakakeleka, ʼe ko te kupu mnêméïon, pea ʼe haʼu mai te kupu ko tona fakaʼuhiga “manatuʼi.” ʼE ha mai ai ʼe toe manatuʼi anai ia ia ʼae kua mate.—Soa 5:28, 29.
Faliseo.
Ko he magaʼi lotu maʼuhiga ʼo te Lotu Sutea ʼi te temi ʼo te ʼu ʼuluaki Kilisitiano. Neʼe mole kau te kau Faliseo ʼi te hologa fakapelepitelo, kae neʼe natou mulimuli fakalelei ki te Lao, ʼi te ʼu kiʼi meʼa liliki fuli, pea mo natou toe fakamaʼuhigaʼi mo te ʼu talatisio ʼae neʼe ʼave gutu. (Mat 23:23) Neʼe mole he meʼa neʼe natou tali mai te kau Keleka, pea ʼi tanatou iloʼi lelei te Lao mo te ʼu talatisio, neʼe natou puleʼi te hahaʼi. (Mat 23:2-6) Neʼe toe kau ʼihi ʼi te Sanetualio. Neʼe natou tautau fakafihiʼi ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te mulimuli ki te Sapato, mo te ʼu talatisio pea mo tana fakatahi mo te kau agahala mo te kau tanaki tukuhau. Neʼe liliu ʼihi ko he kau Kilisitiano, ohage la ko Saulo mai Talesi.—Mat 9:11; 12:14; Mko 7:5; Luk 6:2; Gau 26:5.
Fasiga nima.
Neʼe kamata tona loa mai te tuli nima ki te kauʼi tuhi lotomalie ʼo te nima. Neʼe fakaʼaogaʼi mahani e te kau Iselaele ia he fasiga nima neʼe satimeta 44,5. Kae neʼe natou toe fakaʼaogaʼi foki he tahi fasiga nima neʼe loa age, neʼe satimeta 51,8. (Sen 6:15; Fkh 21:17)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga.
ʼE haʼu mai te kupu Fakakeleka pornéïa, pea ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga ʼae ʼe tapuʼi e te ʼAtua. ʼE kau ki ai te tono, te faiaga, te ʼu felaveʼi fakasino ʼo ni hahaʼi ʼe heʼeki ʼohoana, te faitagata peʼe faifafine pea mo te ʼu felaveʼi fakasino mo te ʼu manu. ʼI te tohi ʼo Fakaha, ʼe fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau ʼaia ʼi hona aluʼaga fakata ki te ʼu lotu ʼe higoa ko “Papiloni Lahi.” ʼE natou hage ko he fafine ʼe faiaga he ʼe natou fakatahi tuʼumaʼu mo te kau takitaki ʼo te malamanei, ʼo natou lagolago kia natou ke natou maʼu mai ai te malohi pea mo ni koloa. (Fkh 14:8; 17:2; 18:3; Mat 5:32; Gau 15:29; Kal 5:19)—Vakaʼi te kupu PAOMUTU.
Feo.
ʼE fefeka ohage ko te maka pea ʼe maʼu ʼi te tai. ʼE faʼufaʼu te feo ʼaki te ʼu hui ʼo te ʼu kiʼi manu ʼo te tai. ʼE maʼu ia lanu kehekehe, ohage la ko te kula, te hina mo te ʼuli. Neʼe lahi tona maʼu ʼi te Tai Kula. ʼI te temi muʼa, neʼe totogi kovi ʼosi te feo kula. Neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai ni lopa pea mo te tahi ʼu meʼa fakateuteu.—Taa 8:11.
Fetuʼu ʼaho.
Ko te fetuʼu fakamuli ʼaia ʼe ha ʼi te potu esite ʼi muʼa ʼo te hopo ake ʼa te laʼa pea ʼe ina toe fakaha foki he ʼaho foʼou.—Fkh 22:16; 2Pe 1:19.
Filisitini, te kau Filisitini.
Neʼe tuʼu ia Filisitini ʼi te matafenua ʼo te tai Metitelanea, ʼi te potu saute ʼo te fenua ʼo Iselaele. Neʼe ʼomai te hahaʼi ʼo Filisitini mai te motu ko Kelete. Neʼe malo ia Tavite ʼi te kau Filisitini. Kae neʼe maʼuli faʼitaliha pe natou pea neʼe ko te ʼu fili pe ia ʼo Iselaele. (Eke 13:17; 1Sa 17:4; Amo 9:7)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.4.
Fineʼaliki ʼo Te Lagi.
Ko te higoa fakatuʼulaga ʼo te ʼatua fafine neʼe atolasio ki ai te kau Iselaele ʼae neʼe mole agatonu kia Sehova ʼi te temi ʼo Selemia. ʼI te manatu ʼa ʼihi kau poto, ʼe ko te ʼatua fafine Papiloni ʼae ko Ishtar (peʼe Asetolete). ʼE fakaʼuhiga ki te ʼatua fafine ʼae neʼe atolasio ki ai te kau Sumelia kua hili ki ai he temi loaloaga pea neʼe higoa ko Inanna, ʼae ko tona fakaʼuhiga “Fineʼaliki ʼo Te Lagi.” Ko Inanna neʼe ko te tahi pe ʼatua fafine ʼo te fanaunau. Neʼe maʼu ʼi Esipito te meʼa ʼe tohi ai ko Asetolete ko te “Fafine ʼo Te Lagi.”—Sel 44:19.
(Te ʼu) Foha ʼo Alone.
Ko te hologa ʼo Alone, te mokopuna ʼo Levi ʼae neʼe filifili ke liliu ko te ʼuluaki pelepitelo lahi ʼae neʼe fakatuʼutuʼu ʼi te Lao ʼa Moisese. Neʼe fakahoko e te ʼu foha ʼo Alone te ʼu gaue ʼa te kau pelepitelo ʼi te tapenakulo pea ki muli age ʼi te fale lotu.—1Kk 23:28.
Foha ʼo Tavite.
Neʼe tau fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau ʼaia ʼo ʼuhiga mo Sesu. Neʼe iloga ai ʼe ko Ia ʼae ʼe ina maʼu te tofiʼa ʼo te fuakava ʼo te Puleʼaga ʼae ʼe tonu ke maʼu e he tahi ʼe hifo mai ia Tavite.—Mat 12:23; 21:9.
Foha ʼo te tagata.
ʼE maʼu tuʼa 80 ʼape te kupuʼi palalau ʼaia ʼi te ʼu Evaselio. ʼE fakaʼuhiga kia Sesu Kilisito pea ʼe fakaha ai ʼi tana tupu kakano, neʼe liliu ko he tagata kae mole ko he ʼaselo neʼe ina kofuʼi pe he sinoʼi tagata. ʼE toe fakaha ai ʼe fakahoko anai e Sesu te lea fakapolofeta ʼae ʼe tuʼu ia Taniela 7:13, 14. ʼI te ʼu Tohi Fakahepeleo, neʼe toe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia kia Esekiele mo Taniela. ʼE ha lelei ai ʼe mamate te ʼu tagata ʼave logo ʼaia, ʼi te ʼAtua ʼae neʼe ina foaki age te logo ke nā tala.—Esk 3:17; Tan 8:17; Mat 19:28; 20:28.
Foʼi Solia ʼo Te Hau Loma.
Neʼe natou leʼohi te hau ʼo Loma. Neʼe natou liliu ʼaki te temi ko he kutuga solia malohi ʼi te faʼahi fakapolitike, neʼe feala ke natou lagolago peʼe fakahifo he hau.—Flp 1:13.
Fuakava.
Ko he fakapapau ʼe fai ke kita fakahoko peʼe mole fakahoko he meʼa. ʼE talanoa te Tohi-Tapu ki te ʼu fuakava neʼe fai e te ʼAtua mo te tagata, pe neʼe fai e te tagata, peʼe ko ni telepi, peʼe ko ni puleʼaga peʼe ko ni kutuga. ʼI ʼihi temi neʼe ko he tokotahi pe ʼae neʼe tonu ke ina fakahoko te fuakava (neʼe hage pe ko he fakapapau). Pea ʼi ʼihi temi neʼe ko he foʼi toko lua ʼae neʼe tonu ke nā fakahoko te fuakava. Ko ʼihi fuakava neʼe hoko ʼi he temi loaloaga ohage la ko te ʼu fuakava ʼae neʼe fai e te ʼAtua mo Apalahamo, mo Tavite, mo te puleʼaga ʼo Iselaele (te fuakava ʼo te Lao), pea mo te “Iselaele ʼa te ʼAtua” (te fuakava foʼou).—Sen 9:11; 15:18; 21:27; Eke 24:7; 2Kk 21:7.
Fuʼu ʼakau ʼo te iloʼi ʼo te meʼa ʼae ʼe lelei pea mo te meʼa ʼae ʼe kovi.
Fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli.
G
Gafa.
Ko he faʼahiga fua ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fua te loloto ʼo te vai. ʼE meta 1,80 te gafa ʼe tahi. (Gau 27:28, te ʼu nota)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Gutuʼumu.
ʼE ʼi ai te ʼu gutuʼumu kehekehe: te gutuʼumu ʼae ʼe haka ai ni maka peʼe ko te ukamea, peʼe ko ʼae ʼe taʼo ai te ʼu ipu kele, peʼe ko ʼae ʼe tutu ai te lahe. ʼI te temi muʼa, neʼe fai te ʼu gutuʼumu ʼaia ʼaki te piliki peʼe ko te maka. ʼE toe fakaʼuhiga ki te “gutuʼumu” ʼae ʼe fakamoho peʼe taʼo ai te ʼu meʼa kai.—Sen 15:17; Tan 3:17; Fkh 9:2.
H
Hadès.
ʼE ko te kupu Fakakeleka ʼaia, pea ʼe tatau mo te kupu Fakahepeleo “Shéol.” Pea ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “Faitoka” (ʼaki he mataʼi tohi lahi) moʼo fakaha lelei ʼe fakaʼuhiga ki te maloloʼaga ʼo te hahaʼi fuli.—Vakaʼi te kupu FAITOKA.
Hahaʼaga fulumeto.
Ko te potu ʼae ʼe haha ai te fulumeto moʼo toʼo kehe te tegaʼi fulumeto mai tona kili. Pea ʼi ʼihi temi neʼe haha ai te olose pea mo ʼihi atu meʼa. Neʼe fai nima ʼaki te koga ʼakau mo kapau neʼe mole lahi, kae ka lahi leva te fulumeto neʼe fai ʼaki he ʼu saliote peʼe ko he tahi meʼa neʼe toho e te ʼu manu. Neʼe molomoloki e te saliote te fulumeto ʼae neʼe folahi ʼi te hahaʼaga, neʼe folahi ʼi he koga kele lapa mo maʼoluga pea neʼe agi ai te matagi.—Lev 26:5; Esa 41:15; Mat 3:12.
(Te ʼu) Heʼe.
ʼE ko he ʼu kiʼi manu ʼe feoloʼaki fakapupuga. ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe ko he ʼu manu neʼe maʼa pea neʼe feala hona kai. Neʼe ui ʼe ko he tautea, he ʼe kai e te ʼu kiʼi manu ʼaia ia meʼa fuli ʼae ʼe natou maʼu, ʼo lahi ai te maumau.—Eke 10:14; Mat 3:4.
Heʼe maʼa.
ʼE feala ke fakaʼuhiga ki te ʼuli ʼi te faʼahi fakasino peʼe ko te maumauʼi ʼo te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke fai. Kae ʼi te Tohi-Tapu, ʼe tautau fakaʼuhiga ki te meʼa ʼae ʼe mole lelei peʼe ʼe mole maʼa, ʼo mulimuli ki te Lao ʼa Moisese. (Lev 5:2; 13:45; Gau 10:14; Efe 5:5)—Vakaʼi te kupu FAKAMAʼA, MAʼA.
Helemesi.
Ko te ʼatua Keleka, pea ʼe ko te foha ʼo te ʼatua ko Seusi. ʼI Lisitia, neʼe fakahigoaʼi hala e te hahaʼi ia Paulo ko Helemesi, he neʼe ui ko te ʼatua ʼaia ʼe ko te tagata ʼave logo ʼo te ʼu ʼatua pea ko te ʼatua ʼo te poto palalau.—Gau 14:12.
Helote.
Ko te higoa fakafamili ʼo te ʼu hau ʼae neʼe pule ki te kau Sutea pea neʼe fakanofo natou e te puleʼaga ʼo Loma. Neʼe ko Helote Lahi te ʼuluaki hau. ʼE iloa te hau ʼaia he neʼe ina toe laga te fale lotu ʼi Selusalemi pea neʼe ina fakatotonu ke tamateʼi te tamaliki ʼi tana kumi ʼae ke matehi ia Sesu. (Mat 2:16; Luk 1:5) Ko Helote Akelausi pea mo Helote Atipasi, te ʼu foha ʼo Helote Lahi, neʼe fakanofo naua ke nā puleʼi he ʼu koga fenua ʼo te puleʼaga ʼo tanā tamai. (Mat 2:22) Ko Atipasi neʼe higoaʼi ko te “Hau,” pea ʼe ko ia ʼae neʼe pule lolotoga te ʼu taʼu ʼe tolu vaelua ʼo te minisitelio ʼa Kilisito, ʼo kaku ki te temi ʼae ʼe talanoa ki ai ia Gaue kapite 12. (Mko 6:14-17; Luk 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Gau 4:27; 13:1) Hili ʼaia, ko Helote Akilipa 1, mokopuna ʼo Helote Lahi, neʼe matehi ia ia e te ʼaselo ʼa te ʼAtua, ʼi tana ʼosi pule ʼi he kiʼi temi pe. (Gau 12:1-6, 18-23) Neʼe ko tona foha leva, ia Helote Akilipa 2, ʼae neʼe pule ʼo kaku ki te temi ʼae neʼe agatuʼu ai te kau Sutea ki Loma.—Gau 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.
(Natou ʼae ʼe lagolago kia) Helote.
Neʼe toe higoaʼi natou ko te hahaʼi ʼa Helote. Neʼe natou faʼufaʼu te faʼahi fakapolitike neʼe lagolago ki te ʼu fakatuʼutuʼu fakapolitike ʼa te kau Helote ʼae neʼe pule kae neʼe natou fakalogo ki te Puleʼaga Loma. Neʼe lagi kau ʼihi Satuseo ki te faʼahi fakapolitike ʼaia. Neʼe fakatahi te hahaʼi ʼa Helote pea mo te kau Faliseo moʼo fakafeagai kia Sesu.—Mko 3:6.
Hili te ʼu nima ki.
Neʼe hili te ʼu nima ki he tahi moʼo fakanofo ia ia ki he gaue makehe peʼe ke tapuakiʼi, peʼe ke fakamalolo ia ia peʼe ke ina maʼu he fealagia mai te laumalie maʼoniʼoni. Pea ʼi ʼihi temi, neʼe hili te ʼu nima ki te ʼu manu ʼi muʼa ʼo tonatou sakilifisioʼi.—Eke 29:15; Num 27:18; Gau 19:6; 1Ti 5:22.
Hine.
Ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe huhuʼa. ʼE feala ke toe fakaʼuhiga ki te meʼa ʼae ʼe ʼai ki ai te vai. Neʼe ko lite ʼe 3,67. (Eke 29:40)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Hiva mate.
Hiva ʼo Te Faifagona.
Ko te ʼu palalau ʼae ʼe kamata ʼaki te ʼu pesalemo 120 ki te 134. ʼE lahi te ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te kupusiga palalau ʼaia. Neʼe faifagona te kau Iselaele ki Selusalemi ʼi te taʼu fuli moʼo fai te ʼu ʼaho lalahi ʼe tolu. ʼI te manatu ʼa te tokolahi, neʼe natou hiva fakafiafia te ʼu pesalemo ʼaia ʼe 15 ʼi tanatou ‘faifagona’ ki te kolo ʼae ʼe tuʼu ʼi te ʼu moʼuga ʼo Suta.
Holokoseta.
Ko he sakilifisio manu (vitulo, ovi tagata, tao tagata, kulukulu, lupe mui) neʼe tutu katoa ʼi te ʼaletale ko he molaga maʼa te ʼAtua. Pea neʼe mole taupau he koga ʼo te manu ʼe ia ʼae ʼe ina momoli.—Eke 29:18; Lev 6:9.
Homele.
Ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe moamoa. ʼE tatau ia mo te faʼahiga fua ʼo te kole. Ko te kole ʼe tahi ʼe ko lite ʼe 220 ʼo mulimuli pe ki te fakafuafua ʼae ʼe fakaʼuhiga ki he fua pate ʼe tahi. (Lev 27:16)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
I
ʼI heni.
ʼI ʼihi vaega ʼo te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki te ʼi heni ʼa Sesu Kilisito ʼi tona ʼuhiga hau. Neʼe kamata mai te temi ʼae neʼe fakanofo fakapulipuli ai ko te Hau Fakamesia lolotoga te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo te malama ʼaeni. ʼE mole fakaʼuhiga te ʼi heni ʼa Kilisito ki tana haʼu pea mavae fakavilivili atu aipe. Kae ʼe fakaʼuhiga ia ki he temi loaloaga mo makehe.—Mat 24:3.
Ia ia ʼae ʼe ina totogi.
Ko he kaiga ʼe feala ke ina totogi. ʼI te Lao ʼa Moisese, ka tau he Iselaele mo he faigataʼaʼia, neʼe feala ki hona kaiga totonu ke tokoni ki ai, pea ʼi ʼihi temi neʼe fakamaʼua ki ai. Ohage la, kapau neʼe liliu he tahi ko he kaugana, neʼe feala ke totogi ia ia e tona kaiga moʼona fakaʼateaina. Neʼe toe feala pe ke ina totogi he kele, he ʼapi, peʼe ko he tofiʼa neʼe fakatau e hona kaiga ʼuhi ko ʼona fihifihia fakapaʼaga. (Lev 25:25-27, 47-54) Pea neʼe toe feala pe ki he fafine vitua ke ina maʼu te tokoni ʼaia. Neʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼo te Lao ʼe fakahigoaʼi ko te “ ʼohoana fakaholotua.” (Lut 4:7-10)—Vakaʼi te kupu ʼOHOANA FAKAHOLOTUA.
Ikaione.
Ko he kupu ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakaha te faʼahiga ta ʼo he fasi. ʼE tuʼu ia Pesalemo 9:16, pea ʼe tou iloʼi ʼaki te ʼu vaega ʼae ki muʼa atu mo ʼae ʼe hoa mai ʼe fakaʼuhiga ki he kiʼi tuʼu ʼe ta ai he ʼu nota malalo ʼaki te alepa, peʼe ko he kiʼi tuʼu ʼe uga ai tatou ki te metitasio.
Ilikume.
Ko he potu fenua ʼi te noleto uesite ʼo Keleka, neʼe puleʼi e Loma. Neʼe faifolau pea mo faifakamafola ia Paulo ʼo kaku ki ai, kae ʼe mole fakaha mai pe neʼe faifakamafola ʼi Ilikume peʼe ʼi te ʼu tafaʼaki. (Lom 15:19)—Vakaʼi Te Fakamahino 2.13.
Iselaele.
Ko te higoa ʼaia neʼe foaki age e te ʼAtua kia Sakopo. Neʼe fakaʼuhiga leva ki tona hologa katoa, ʼi he temi pe. Neʼe tautau fakahigoaʼi te hologa ʼo te ʼu foha ʼe toko 12 ʼo Sakopo ko te ʼu foha ʼo Iselaele, peʼe ko te ʼapi ʼo Iselaele, peʼe ko te hahaʼi (tagata) ʼo Iselaele, peʼe ko te kau Iselaele. Neʼe toe higoaʼi te ʼu telepi ʼe hogofulu ʼo te puleʼaga noleto ko Iselaele, ʼae neʼe mavae kehe mai te puleʼaga saute. Ki muli age leva, neʼe fakaʼaogaʼi te higoa ʼaia ki te kau Kilisitiano fakanofo, “te Iselaele ʼa te ʼAtua.”—Kal 6:16; Sen 32:28; Gau 4:10; Lom 9:6.
Iseso.
Neʼe fai te iseso ʼaki te ʼu meʼa magoni. Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa magoni ʼe fa moʼo fai te iseso ʼae neʼe tutu ʼi te tapenakulo pea mo te fale lotu. Neʼe tutu ʼi te uhu mo te poʼuli ʼi te ʼaletale ʼo te iseso ʼae neʼe ʼi te Potu Taputapu. Pea ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei, neʼe tutu ʼi te Potu Taputapu ʼAupito. Neʼe fakata e te iseso te ʼu faikole ʼa te ʼu kaugana agatonu, ʼae neʼe tali e te ʼAtua. Neʼe mole fakamaʼua ke fakaʼaogaʼi e te kau Kilisitiano ia te iseso.—Eke 30:34, 35; Lev 16:13; Fkh 5:8.
Iseso hina.
ʼE fakaʼuhiga ki te toʼi ʼo ʼihi fuʼu ʼakau ʼae ʼe ko te faʼahiga ʼakau Boswellia. Moka tutu te toʼi ʼaia ʼe magoni. Pea neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te teuteuʼi ʼo te iseso taputapu ʼae neʼe tutu ʼi te tapenakulo pea mo te fale lotu. Neʼe toe momoli te iseso hina fakatahi mo ʼihi ʼatu molaga pea neʼe hili ki te ʼu pane ʼae neʼe molagaʼi ʼi te Potu Taputapu.—Eke 30:34-36; Lev 2:1; 24:7; Mat 2:11.
Isope.
Ko he ʼakau ʼe manifi ʼona vaʼa pea ʼe ʼi ai ʼona lau, neʼe fakaʼaogaʼi moʼo afuhi te toto peʼe ko te vai moka fai te ʼu toʼotoʼoga ʼo te fakamaʼa. Ia Soane 19:29, ʼe lagi ko te ʼakau ʼae ʼe higoa ko te marjolaine ʼae neʼe ʼai ki he vaʼa peʼe ko te ʼakau ʼae ko te doura, koteʼuhi ʼe loa ʼona kauʼi ʼakau ʼo feala ai ke aʼu ki te gutu ʼo Sesu te kana ʼae neʼe palapalaʼi ʼaki te vino.—Eke 12:22; Ps 51:7.
K
Kaho.
ʼE fakaʼuhiga ki ni ʼakau ʼe homo ʼi te ʼu koga meʼa ʼae ʼe palapala. Pea ko te faʼahiga kaho ʼae ʼe tau talanoa ki ai ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko te Arundo donax. (Sop 8:11; Esa 42:3; Mat 27:29; Fkh 11:1)—Vakaʼi te kupu KAHO MOʼO FAKAFUAFUA.
Kaho moʼo fakafuafua.
Ko he ʼakau moʼo fakafuafua. ʼE fasiga nima ono tona loa, ko tona fakaʼuhiga ʼe meta 2,67 mo kapau ʼe fakatafito ki te fasiga nima mahani. Peʼe meta 3,11 mo kapau ʼe fakatafito ki te fasiga nima ʼae ʼe lahi. (Esk 40:3, 5; Fkh 11:1)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Kaletea, te kau Kaletea.
Neʼe ko te fenua mo te hahaʼi ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te ʼu vai tafe ko Tikeli mo Efalate. ʼAki te temi, neʼe fakaʼuhiga ki Papilonia katoa mo ʼona hahaʼi. Neʼe toe fakaʼuhiga ki he hahaʼi popoto neʼe natou ako te sienesia, te hisitolia, te ʼu lea, mo te ʼu fetuʼu. Neʼe natou toe gaohi meʼa fakamanamana mo sivi te ʼu fetuʼu moʼo fakakikite te ka haʼu.—Est 5:12; Tan 4:7; Gau 7:4.
Kanaane.
Ko he mokopuna ʼo Noe pea ko te foha tuʼulaga fa ʼo Kami. Neʼe telepi 11 tona hologa pea ʼaki te temi neʼe natou nofoʼi te matafenua ʼi te potu esite ʼo te Metitelanea, ʼi te vaha ʼo Esipito mo Silia. Neʼe fakahigoaʼi te potu fenua ʼaia ko “te fenua ʼo Kanaane.” (Lev 18:3; Sen 9:18; Gau 13:19)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.4.
Kasia.
ʼE fai ʼaki te kili ʼo te fuʼu ʼakau ʼaia (Cinnamomum cassia), ʼae ʼe hage pe ko te fuʼu sinamome. Ko he meʼa fakamagoni. Neʼe toe fakaʼaogaʼi ki te fai ʼo te lolo taputapu.—Eke 30:24; Ps 45:8; Esk 27:19.
Kaugana.
Ia ʼaho nei, ʼe fakaʼuhiga te kaugana ki he tahi neʼe totogi e he pule pea ʼi te agamahani ʼe gaue ʼi he ʼu aluʼaga fakamamahi. ʼI te Tohi-Tapu ʼe lahi te ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te kupu “kaugana.” ʼE feala ke toe fakaʼaogaʼi ki he tagata faifekau ʼe falala mo fakaʼapaʼapa ki ai he famili. ʼI te temi muʼa neʼe ko he agamahani te totogi peʼe fakatau ʼo ni kaugana kae neʼe puipui natou e te Lao ʼa Moisese mai te ʼu agamalohi. Ko te tagata Iselaele ʼae neʼe liliu ʼo masiva neʼe feala pe hana fakatau ia ia totonu peʼe ko ʼana fanau ohage ko ni kaugana moʼo huʼi ʼo ʼonatou maʼua. ʼE fakahigoaʼi te kau Kilisitiano ko ni “kaugana” he neʼe totogi natou ʼaki te taʼataʼa maʼuhiga ʼo Sesu. Ko he tahi ʼe papitema ʼe ina filifili totonu ke gaue kia Sehova mo Sesu pea nā liliu ai ko ʼona Pule.—Eke 21:2; Lom 1:1; 1Pe 2:16.
Kela.
ʼE kalame 0,57 tona mamafa. ʼE tatau mo te vahe 1 ki te 20 ʼo te sikele ʼe tahi. (Lev 27:25)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
(Te kau) Keleka.
ʼE fakaʼuhiga ki te hahaʼi ʼae neʼe tutupu ʼi Keleka pe neʼe ʼomai ʼonatou famili mai ai. ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe toe fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki te hahaʼi fuli ʼae ʼe mole Sutea, peʼe kia natou ʼae neʼe palalau ʼi te lea Fakakeleka pea mo mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua Keleka.—Soe 3:6; Soa 12:20.
Kelenate.
Ko te fuaʼi ʼakau ʼe hage ko he foʼi pome. ʼE ʼi ai te meʼa ʼe hage ko he kiʼi kolona ʼi te ʼuluʼi kelenate. ʼE fefeka tona kili pea ʼi loto, ʼe maʼu ai he ʼu kiʼi tegaʼi ʼakau huʼalisi peʼe kula ʼe huhuʼa. Neʼe teuteuʼi te lalo tapaʼi kofu ’u’ui ʼo te pelepitelo lahi ʼaki ni kelenate. Neʼe toe feia pe mo te ʼu ʼuluʼi pou ʼo te ʼu pou ʼae neʼe fakahigoaʼi ko Sakine mo Poase, neʼe fakatuʼu ʼi te muʼa fale lotu.—Eke 28:34; Num 13:23; 1Ha 7:18.
Kelupimi.
Ko he ʼaselo ʼe maʼoluga tona tuʼulaga pea ʼe makehe te ʼu gaue ʼae ʼe ina fai. ʼE kehe ia mo te selafimi.—Sen 3:24; Eke 25:20; Esa 37:16; Hep 9:5.
Kemosi.
Ko te ʼatua tafito ʼo te kau Moape.—1Ha 11:33.
Kie ʼae ʼe takai ʼaki te ʼulu.
Neʼe takai te ʼulu ʼo te pelepitelo lahi ʼaki he kie lino lelei. Neʼe tuʼu ʼi muʼa he lauʼi aulo neʼe haʼi ʼaki he kave ʼuʼui (te “fakailoga taputapu”). Neʼe takai te ʼulu ʼo te hau ʼaki te kie ʼi tona lalo kolona. Neʼe ui e Sopo ʼe hage tana faitotonu ko he kie ʼe takai ʼaki tona ʼulu.—Eke 28:36, 37; Sop 29:14; Esk 21:26, nota.
Kileate.
ʼE fakaʼuhiga ʼi te agamahani ki he potu fenua ʼe maʼuli lelei ʼe tuʼu ʼi te potu esite ʼo te Solotane. ʼE kaku ki te potu noleto mo te potu saute ʼo te potu fenua laulelei ʼo Sapoke. Kae ʼe toe fakaʼuhiga ʼi ʼihi temi ki te fenua katoa ʼo Iselaele ʼae ʼi te potu esite ʼo te Solotane. Neʼe maʼuʼuli ai te ʼu telepi ʼo Lupeni mo Kate, ʼo toe feia pe ki te vaelua ʼo te telepi ʼo Manase. (Num 32:1; Sos 12:2; 2Ha 10:33)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.4.
Kilia, tagata kilia.
Ko te mahaki kovi ʼo te kili. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe mole gata pe ki te mahaki ʼae ʼe iloʼi ia ʼaho nei, kae ko te faʼahiga kilia ʼae neʼe feala ke pikisia ai te tagata, mo te ʼu mutuʼi meʼa pea mo te ʼu ʼapi. ʼE toe fakahigoa ia ia ʼae ʼe kau ʼi te mahaki ʼaia ko he tahi ʼe kilia.—Lev 14:54; Luk 5:12.
Kiliʼi fulumeto.
Kilisitiano.
ʼE haʼu mai te kupu “Kilisito.” Ko he higoa neʼe foaki e te ʼAtua ki te ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito.—Gau 11:26; 26:28.
Kilisito.
Kiseleve.
Ko te higoa ʼo te hiva mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te tolu mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Novepeli ʼo kaku ki te vaelua ʼo Tesepeli. (Nee 1:1; Skl 7:1)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Kitite.
Ko he kupu ʼe fakaʼaogaʼi e te kau faimaholo pea ʼe mole iloʼi lelei tona fakaʼuhiga. Kae lagi ʼe haʼu te kupu ʼaia mai te Fakahepeleo gath ʼe fakaʼuhiga “lomiʼaga vite.” Koia ʼe manatu ʼihi ʼe fakaʼuhiga ki he fasi ʼo he ʼu hiva ʼo ʼuhiga mo te temi toli vite.—Ps 81:0.
Kokelekasio.
Ko he kutuga ʼe fakatahitahi ʼaki he fakatuʼutuʼu ʼe tahi peʼe ki he gaue makehe. ʼI te ʼu Tohi Fakahepeleo ʼe tau fakaʼuhiga ki te kau Iselaele. ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano ʼe fakaʼuhiga ki he kutuga Kilisitiano ʼi he kolo peʼe ko he potu fenua, kae ʼe tautau fakaʼuhiga ki te kau Kilisitiano fuli.—1Ha 8:22; Gau 9:31; Lom 16:5.
Kole.
Ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe moamoa peʼe huhuʼa. Ko te kole ʼe tahi ʼe ko lite ʼe 220, ʼo mulimuli ki te faʼahiga fua ʼo te pate. (1Ha 5:11)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Kolo ʼo Tavite.
Neʼe foaki te higoa ʼaia ki te kolo ko Sepusi ʼi tona ʼosi maʼu e Tavite pea neʼe ina laga ai tona fale hau. ʼE toe higoa ko Sione. Ko te potu ʼafeā ʼaia ʼo Selusalemi pea ʼe tuʼu ʼi te potu saute esite. (2Sa 5:7; 1Kk 11:4, 5)—Vakaʼi te kupu SIONE, MOʼUGA ʼO SIONE.
Kolo ʼo te haofaki.
Ko he kolo neʼe feala ke hola ki ai te tagata ʼae neʼe ina matehi he tahi kae neʼe mole loto ki ai. Neʼe hao ai mai te tagata lagavaka. Neʼe ʼa te kau Levite te ʼu kolo ʼo te haofaki. Neʼe ko kolo ʼe ono ʼi te Kele ʼo Te Fakapapau katoa. Neʼe filifili e Moisese pea ki muli age e Sosue ʼi te takitaki ʼa Sehova. ʼI te tau ʼa te tagata ki te kolo ʼo te haofaki, neʼe ina fakamahino tona aluʼaga ki te kau takitaki ʼae neʼe nonofo ʼi te matapa ʼo te kolo. Pea neʼe natou tali ai. Neʼe tonu ke fakamauʼi ia ia ʼi te kolo ʼae neʼe hoko ai te mate ke ina fakamoʼoni neʼe mole lakahala. Pea ke mole fakaʼaogaʼi te fakatuʼutuʼu ʼaia e te kau faifakapo (ʼae neʼe natou fakatuʼutuʼu ke natou matehi moʼoni). Kapau neʼe mole lakahala, neʼe toe liliu ki te kolo ʼo te haofaki. Neʼe mole tonu ke fakalaka ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te kolo ʼi tona maʼuli katoa, peʼe ʼo kaku ki te mate ʼo te pelepitelo lahi.—Num 35:6, 11-15, 22-29; Sos 20:2-8.
Kovana.
L
Laape.
Ko he kupu fakata ʼe maʼu ʼi te ʼu tohi ʼo Sopo, mo Pesalemo pea mo Esaia (ʼe mole tatau ia mo te fafine ʼae ʼe talanoa ki ai te tohi ʼo Sosue). Ka tou lau ʼi te tohi ʼo Sopo te kapite ʼae ʼe talanoa ki ai, ʼe ha mai ai ko Laape ko he manu lahi ʼo te tai. ʼI ʼihi vaega Tohi-Tapu, ʼe fakata e te manu lahi ʼaia ia Esipito.—Sop 9:13; Ps 87:4; Esa 30:7; 51:9, 10.
Lao.
Ka tohi ʼaki he mataʼi tohi lahi, ʼe fakaʼuhiga ki te Lao ʼa Moisese peʼe ki te ʼu ʼuluaki tohi ʼe nima ʼo te Tohi-Tapu. Ka tohi ʼaki he mataʼi tohi veliveli, ʼe feala ke fakaʼuhiga ki he lao ʼo te Lao ʼa Moisese peʼe ki he pelesepeto ʼe haʼu mai he lao.—Num 15:16; Tet 4:8; Mat 7:12; Kal 3:24.
Lao ʼa Moisese.
Laumalie maʼoniʼoni.
Lea fakapolofeta.
ʼE ko he logo ʼe haʼu mai te ʼAtua. ʼE ko he lea fakapolofeta moka fakaha e te ʼAtua tona finegalo ki he tagata, peʼe moka tala e he tahi te finegalo ʼaia. ʼE toe fakaʼuhiga ki he akonaki ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he aga ʼe tonu ke fai, peʼe ko he fakatotonu, peʼe ko he tautea, peʼe ko te tala ʼo he aluʼaga ki te ka haʼu.—Esk 37:9, 10; Tan 9:24; Mat 13:14; 2Pe 1:20, 21.
Lepetone.
ʼI te temi ʼae neʼe tohi ai te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, neʼe ko te foʼi piesi Sutea neʼe mole faʼa maʼuhiga pea neʼe fai ʼaki te kapa. (Mko 12:42; Luk 21:2; te ʼu nota)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Levi, Levite.
Ko te tolu foha ʼo Sakopo ʼae neʼe ina maʼu ʼaki ia tona ʼohoana ko Lea. Neʼe toe higoa feia mo te telepi. Neʼe liliu ʼona foha ʼe toko tolu, ia Kelesone, mo Koate pea mo Melali ʼo faʼufaʼu te ʼu kalasi tafito ʼe tolu ʼo te telepi ʼo Levi. Neʼe toe kau ki te telepi ʼaia te kau pelepitelo. ʼI ʼihi temi, ko te kupu “Levite” ʼe fakaʼuhiga ki te telepi katoa, kae ʼi te agamahani ʼe mole kau ai te famili pelepitelo ʼo Alone. Neʼe mole foaki ki te telepi ʼo Levi honatou moʼi kele ʼi te Kele ʼo Te Fakapapau, kae neʼe foaki age ki ai te ʼu kolo ʼe 48 ʼo te tahi atu ʼu telepi.—Tet 10:8; 1Kk 6:1; Hep 7:11.
Leviatane.
ʼE lagi fakaʼuhiga ki he manu ʼe lahi pe tana nofo ʼi te vai. ʼE lahi te ʼu vaega ʼe talanoa ki te manu ʼaia ʼe toe talanoa ai ki te vai. Ia Sopo 3:8 mo te 41:1, ʼe hage ia ʼe fakaʼuhiga ki te kolokotile peʼe ko he manu ʼe maʼuli tafito ʼi te vai, ʼe lahi mo malohi. Ia Pesalemo 104:26, ʼe lagi fakaʼuhiga ki te faʼahiga ika ʼae ko te tuʼapuhi. Pea ʼi ʼihi vaega ʼe fakaʼaogaʼi ai te kupu ʼi hona aluʼaga fakata. ʼE mole feala he iloʼi pe ʼe ko te manu fea ʼae ʼe talanoa ki ai.—Ps 74:14; Esa 27:1.
Lino.
Ko he kie totogi kovi neʼe faʼu ʼaki te fuʼu ʼakau ʼae ʼe higoa ko te fuʼu lino.
(Potu moʼugaʼia ʼo) Lipane.
Ko te potu ʼaia ʼo te ʼu potu moʼugaʼia ʼe lua ʼae ʼe nā faʼufaʼu te ʼu moʼuga ʼo Lipane. ʼE tuʼu te potu moʼugaʼia ʼo Lipane ʼi te uesite pea ko ʼae ʼo Amana ʼi te esite. ʼE fakavaha e he toe potu fenua laulelei te ʼu potu moʼugaʼia ʼaia ʼe lua. ʼE tuʼu te potu moʼugaʼia ʼo Lipane ia tafa ʼo te matafenua ʼo te Metitelanea. Pea ʼe teitei meta 3 100 te moʼuga ʼae ʼe maʼoluga age. ʼI te temi muʼa, neʼe lahi te ʼu fuʼu sete matalelei neʼe maʼu ʼi Lipane. Pea neʼe ko he ʼakau ia neʼe fia fai ai te ʼu puleʼaga ʼae ʼi te ʼu tafaʼaki. (Tet 1:7; Ps 29:6; 92:12)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.7.
Lito.
Ko he kie matalelei neʼe tui fakailoga ai te ʼu kelupimi pea neʼe ina vaheʼi te Potu Taputapu mai te Potu Taputapu ʼAupito ʼi te tapenakulo. Pea ki muli age ʼi te fale lotu. (Eke 26:31; 2Kk 3:14; Mat 27:51; Hep 9:3)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
(Te) Logo lelei.
Loke.
Ko te faʼahiga fua ʼae ʼe veliveli ʼosi ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe huhuʼa ʼi te Tohi-Tapu. ʼE ui ʼi te tohi Fakasutea Talmud, ko he fua loke ʼe tahi ʼe ko he hine ʼe tahi ki te 12. Ko he fua loke ʼe tahi neʼe ko lite ʼe 0,31. (Lev 14:10)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Lolo magoni.
Ko he moʼi lolo ʼe totogi kovi mo lanu kula pea neʼe fai ʼaki te kiʼi ʼakau magoni. ʼUhi ko tona totogi kovi, neʼe tautau fio ʼaki ni lolo neʼe mole faʼa lelei, pea ʼi ʼihi temi neʼe ko he lolo neʼe kakaʼi. ʼE feala ke tou tokagaʼi, ʼe ui e Maleko pea mo Soane neʼe fakaʼaogaʼi kia Sesu te moʼi lolo magoni “heʼeki hui.”—Mko 14:3; Soa 12:3.
Lomiʼaga vite.
ʼI te agamahani, neʼe ko he ʼu luo ʼe lua neʼe keli ʼi te maka pea neʼe maʼoluga te tahi. Neʼe molomoloki ai te ʼu fuhiga vite, pea neʼe hali ʼi he haliʼaga te huʼa vite ki te luo ʼae neʼe malalo. ʼE toe fakaʼaogaʼi ʼi hona aluʼaga fakata moʼo talanoa ki te ʼu fakamau ʼa te ʼAtua.—Esa 5:2; Fkh 19:15.
M
Magaʼi lotu.
Ko he kutuga ʼe mulimuli ki he ʼu akonaki peʼe ki he tagata ʼe natou fakaʼuhiga ko honatou takitaki fakalaumalie, pea ʼe natou maʼuli ʼo mulimuli pe ki tanatou tui. ʼE palalau te Tohi-Tapu ki te ʼu kutuga peʼe magaʼi lotu maʼuhiga ʼe lua ʼo te Lotu Sutea, ia te kau Faliseo pea mo te kau Satuseo. Ko te hahaʼi ʼae neʼe mole kau ki te Lotu Kilisitiano, neʼe natou ui ko he “magaʼi lotu” peʼe ko “te magaʼi lotu ʼa te kau Nasaleti,” lagi neʼe natou manatu neʼe mavae te kau Kilisitiano mai te Lotu Sutea. ʼAki te temi neʼe mafola te ʼu magaʼi lotu ʼi te ʼu kokelekasio Fakakilisitiano. ʼI te tohi ʼo Fakaha, ʼe talanoa ai ki “te magaʼi lotu ʼa Nikola.”—Gau 5:17; 15:5; 24:5; 28:22; 2Pe 2:1; Fkh 2:6.
Mahalate.
ʼE maʼu te kupu ʼi te ʼu palalau ʼae ʼe kamata ʼaki te ʼu Pesalemo 53 mo 88. ʼE lagi ko he fakatotonu ki te faʼahiga fasi. Pea ʼe lagi ʼi ai hona pikipikiga mo he kupu Fakahepeleo ko tona fakaʼuhiga “liliu ʼo vaivai,” peʼe “mahaki.” Koia ʼe feala ke ha mai ai ko he fasi ʼe fakaʼofaʼofa, pea ʼe alu tahi mo te ʼu kupu fakalotomamahi ʼo te ʼu hiva ʼaia ʼe lua.
Maka agele.
Ko he foʼi maka ʼe ʼai ʼi te agele ʼo he fale ke pipiki ai he ʼu kaupa ʼe lua ke ʼaua naʼa holo. Ko te maka agele ʼo te fakatafito. Neʼe filifili he foʼi maka malohi moʼo laga ʼaki he ʼu fale lalahi peʼe ko he ʼu kaupa ʼo he kolo. ʼE toe fakaʼaogaʼi ʼi hona aluʼaga fakata ki te fakatuʼu ʼo te kele. Pea ʼe toe ui ko Sesu ʼe ko “te maka agele ʼo te fakatafito” ʼo te kokelekasio Fakakilisitiano, ʼae ʼe fakatatau ki he fale.—Efe 2:20; Sop 38:6.
Maka momosi fulumeto.
Ko he maka ʼe takafuafua, neʼe hili ki he tahi maka ʼe nā tatau pea neʼe mio leva moʼo momosi te fulumeto ke maʼu ai te falena. ʼI te temi muʼa, neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu loto fale pea neʼe mio e te hahaʼi fafine. Mai tona aluʼaga ʼae neʼe maʼu e he famili tana moʼi pane mai te maka momosi fulumeto, koia neʼe tapuʼi ai ʼi te Lao ʼa Moisese ke toʼo e he tahi te meʼa gaue ʼaia peʼe ko te maka ʼae neʼe hili ʼi ʼoluga, ohage ko he fakamoʼoni ʼe toe huʼi age anai ʼona maʼua. Ko te ʼu maka momosi fulumeto ʼae neʼe lalahi age, neʼe mio e te ʼu manu.—Tet 24:6; Mko 9:42.
Makamaka.
Neʼe fai ʼaki te kiliʼi manu, pe neʼe fi ʼaki te iviʼi manu, te kaho peʼe ko te fuluʼi manu. ʼI te agamahani neʼe ko he foʼi maka neʼe ʼai ki tona faʼahi laulahi. Neʼe haʼi te tahi muliʼi makamaka ki te nima kae puke ʼaki te ʼu kauʼi tuhi te tahi muliʼi makamaka, he ʼe tuku age leva foki ʼi tona ʼosi fakatakaminomino. ʼI te temi muʼa, neʼe kau ʼi te ʼu foʼi tau ʼa te ʼu puleʼaga ni kau solia neʼe ʼi ai ʼanatou makamaka.—Tfm 20:16; 1Sa 17:50.
Malaʼe.
Ko he potu lauʼatea ʼe fakatuʼakoi ʼaki he ʼa ʼi te takafoli ʼo te tapenakulo. Ki muli mai, neʼe lahi te ʼu malaʼe neʼe fai ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te fale lotu. Neʼe tuʼu te ʼaletale ʼo te ʼu holokoseta ʼi te malaʼe ʼo te tapenakulo, pea ki muli mai ʼi te malaʼe ʼae ʼi loto ʼo te fale lotu. (Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5, 2.8, 2.11.) ʼE toe palalau ʼi te Tohi-Tapu ki ni fale peʼe ki ni fale hau ʼe maʼu ai he malaʼe ʼe tahi peʼe lahi age.—Eke 8:13; 27:9; 1Ha 7:12; Esi 4:11; Mat 26:3.
Malaʼia.—
Vakaʼi te kupu TAUTEA.
Malekame.
Mama fakailoga.
Mane.
Neʼe ko te meʼa kai tafito ʼa te kau Iselaele lolotoga te ʼu taʼu ʼe 40 ʼae neʼe natou nonofo ai ʼi te toafa. Neʼe ko Sehova ʼae neʼe ina foaki age te mane. ʼI te uhu fuli, neʼe hoko ai te milakulo ʼo ha te mane ʼi te kele, gata pe ʼi te ʼaho ʼo te Sapato. ʼI te ʼuluaki sisio ʼa te kau Iselaele ki ai, neʼe natou ui fenei: “Kotea te meʼa ʼaeni?” peʼe ʼi te Fakahepeleo “man houʼ?” (Eke 16:13-15, 35) ʼE fakahigoa te mane ʼi te tahi ʼu vaega “te fulumeto ʼo te lagi” (Ps 78:24), “te pane mai te lagi” (Ps 105:40) mo “te pane ʼa te kau malolohi” (Ps 78:25). Neʼe toe talanoa ia Sesu ki te mane ʼi hona aluʼaga fakata.—Soa 6:49, 50.
Maʼoniʼoni, tapu, taputapu.
ʼE ko he kalitate ʼe maʼu e Sehova, ʼe maʼa katoa ʼi tana aga. (Eke 28:36; 1Sa 2:2; Taa 9:10; Esa 6:3) Ka fakaʼuhiga ki te hahaʼi (Eke 19:6), ki te ʼu manu (Num 18:17), ki he ʼu meʼa (Eke 28:38; 30:25; Lev 27:14), ki he ʼu koga meʼa (Eke 3:5; Esa 27:13), ki he ʼu temi (Eke 16:23; Lev 25:12) pea ki ni gaue (Eke 36:4), ʼe maʼu ʼi te kupu Fakahepeleo te manatu ʼae ʼe tuku keheʼi, peʼe fakamaʼoniʼoniʼi, peʼe fakatapuʼi maʼa te ʼAtua maʼoniʼoni. Ko te aluʼaga ʼaia ʼo te meʼa ʼae ʼe tuku keheʼi ki te tauhi kia Sehova. ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe toe maʼu ʼi te kupu “maʼoniʼoni” te manatu ʼae ʼe tuku keheʼi maʼa te ʼAtua. ʼE toe fakaʼaogaʼi te ʼu kupu ʼaia moʼo talanoa ki te agamaʼa ʼa he tahi.—Mko 6:20; 2Ko 7:1; 1Pe 1:15, 16.
Masetonia.
Ko he fenua ʼi te potu noleto ʼo Keleka, neʼe liliu ʼo iloa ʼuhi ko te hau ko Alesatelo Lahi, pea neʼe puleʼaga faʼitaliha ʼo kaku ki tona ʼohofi e te kau Loma. Ko Masetonia neʼe ko he koga fenua neʼe puleʼi e te kau Loma, ʼi te temi ʼae neʼe ʼuluaki alu ai ia te apositolo ko Paulo ki te Eulopa. Neʼe ʼaʼahi tuʼa tolu e Paulo te koga meʼa ʼaia. (Gau 16:9)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.13.
Masikile.
Ko he kupu Fakahepeleo ʼe ha ʼi te ʼu palalau ʼae ʼe kamata ʼaki te ʼu kapite ʼe 13 ʼo Pesalemo. ʼE mole iloʼi ia tona fakaʼuhiga totonu. ʼE lagi fakaʼuhiga ki ni palalau fakatuketuke ʼe ha ai he metitasio. ʼE hage te kupu ʼaia ko te kupu Fakahepeleo ʼae ko tona fakaliliu ‘tauhi ʼaki he aga fakapotopoto.’ Pea ʼe ui e he ʼu tagata poto, ʼe teitei tatau pe te manatu ʼo te kupu ʼaia mo te kupu masikile.—2Kk 30:22; Ps 32:0.
Meʼa fakalilo tapu.
Meʼa fakatupu.
ʼE ko he meʼa ʼe ʼai ki he meʼa ʼe huhuʼa ke liliu ko he kava peʼe natu ʼaki te falena ke tuputupu, peʼe ko he koga falena neʼe taupau ʼi tona ʼosi natu. ʼE tau fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu moʼo fakata te agahala pea mo te kaka, pea ʼe toe fakaʼaogaʼi moʼo talanoa ki he meʼa ʼe tuputupu ʼe mole kita sio ki ai kae ʼe hoko katoa.—Eke 12:20; Mat 13:33; Kal 5:9.
Meʼa ʼofa ki te kau masiva.
Melotake.
Ko te ʼatua tafito ʼo te kolo ko Papiloni. Neʼe ʼaʼasili maʼuhiga te tauhi ʼae kia Melotake (peʼe Maletuke) ʼi te fakaliliu e te hau ko Hammourabi (neʼe iloa ʼuhi ko te lao ʼae neʼe ina tohi) ia Papiloni ko te kolo muʼa ʼo Papilonia. Neʼe liliu ai ia Melotake ko te ʼatua ʼae neʼe maʼuhiga age ʼi te lotu ʼo Papilonia he neʼe lahi te ʼu ʼatua neʼe mole kei natou tauhi ki ai. Ki muli age, neʼe fetogi leva te higoa ʼo Melotake ʼaki te higoa fakatuʼulaga “Pelu” (“he tahi ʼe ina maʼu ni meʼa”). Koia neʼe higoaʼi ai leva ko Pele.—Sel 50:2.
Mesia.
Metia, te kau Metia.
Ko te hahaʼi neʼe natou hihifo mai te foha ʼo Safeti ko Matai. Neʼe natou maʼuʼuli ʼi te ʼu koga meʼa moʼugaʼia ʼo Ilania, ʼae neʼe liliu ko te fenua ko Metia. Neʼe fakatahi te kau Metia mo te kau Papiloni ke natou malo ʼi Asilia. ʼI te temi ʼaia, ko Asilia neʼe ko he potu fenua neʼe puleʼi e Metia. Hili te agatuʼu ʼa Siliusi, neʼe liliu leva ia Pelesia mo Metia ko he puleʼaga ʼe tahi, ʼo malo ai ʼi te puleʼaga ʼo Papiloni ʼi te taʼu 539 I.M.T.S. Neʼe ʼi ai ʼihi kau Metia ʼi Selusalemi ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S. (Tan 5:28, 31; Gau 2:9)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.9.
Mikitame.
Mila.
ʼE ko he meʼa magoni ʼe haʼu mai he ʼu kiʼi fuʼu ʼakau, neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai ʼo te lolo taputapu ʼae neʼe tākai ʼaki he tahi neʼe fakanofo ki he tuʼulaga makehe. Neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakamagoni he ʼu mutuʼi meʼa peʼe ko he ʼu moeʼaga, pea neʼe ʼai ki te ʼu moʼi lolo faifaitoʼo pea mo ʼae neʼe vali ki te sino. Neʼe toe fakaʼaogaʼi te mila moʼo teuteuʼi te ʼu sino ʼae neʼe ʼavaifo.—Eke 30:23; Taa 7:17; Soa 19:39.
Milakulo, gaue malohi.
Ko he ʼu gaue peʼe ko he ʼu meʼa ʼe hoko, ʼe fakalaka age ia ʼi te ʼu malohi fuli ʼae ʼe iloʼi e te tagata, pea ʼe ui neʼe fakahoko ia e te ʼAtua peʼe ko he malohi fakamanamana. ʼI ʼihi temi, ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakaʼaogaʼi tatau mo te ʼu kupu “fakailoga” pea mo “meʼa fakaofoofo.”—Eke 4:21; Gau 4:22; Hep 2:4.
Milikome.
Milo.
Mina.
Neʼe toe higoa ko te “mane” ʼi te tohi ʼo Esekiele. Ko he faʼahiga fua ʼo te mamafa ʼo he meʼa pea ko he falā ʼe fakatafito ki ai te fakafuafua ʼo te maʼuhiga ʼo he meʼa. Neʼe maʼu ʼi te ʼu fekumi, ko te mina ʼe tahi neʼe ko sikele ʼe 50 pea neʼe kalame 11,4 te sikele ʼe tahi. Koia neʼe lau ai ko te mina ʼe tahi neʼe ko kalame ʼe 570 ʼi te ʼu Tohi Fakahepeleo. Ohage pe ko te ʼu fasiga nima, neʼe ʼi ai faʼahiga mina ʼe lua. Ko te mina mahani pea mo te mina fakahau. ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, neʼe tatau te mina ʼe tahi mo talame ʼe 100. Pea ko tona mamafa neʼe ko kalame ʼe 340. (Est 2:69; Luk 19:13)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Minisi.
ʼI te puleʼaga ʼo Papiloni, neʼe malalo age tona tuʼulaga ʼi te ʼu pule taki. ʼE fakaha ʼi te Tohi-Tapu neʼe pule te ʼu minisi ki te kau popoto ʼo te fale hau. Neʼe toe maʼu te ʼu minisi lolotoga te temi pule ʼa te Hau Metia ko Taliusi.—Tan 6:7.
Molaga ʼe lu.
Ke momoli te molaga ʼe lu, neʼe ʼai e te pelepitelo ʼona nima ki te ʼu lalo nima ʼo ia ʼae ʼe ina toʼo te molaga, pea neʼe ina lu ki muʼa mo muli. Pe ʼe lagi ko te pelepitelo tonu ʼae neʼe ina toʼo te molaga ʼo fai te faʼahi ʼaia. Ko te fakata ʼaia ʼe momoli te molaga kia Sehova.—Lev 7:30.
Molaga fakafetaʼi.
Ko he sakilifisio ʼo te tokalelei neʼe momoli ki te ʼAtua moʼo fakafetaʼi ki ʼana tapuakina mo tona ʼofa agatonu. Neʼe kai te kanoʼi manu ʼae neʼe sakilifisioʼi ʼaki te foʼi pane neʼe ʼi ai tona meʼa fakatupu ʼo toe feia pe mo te foʼi pane neʼe hala fakatupu. Neʼe tonu ke kai te kanoʼi manu ʼi te ʼaho ʼae neʼe momoli ai.—2Kk 29:31.
Molaga ʼo te agahala.
Ko he molaga neʼe momoli e he tahi ʼuhi ko he agahala neʼe ina fai kae neʼe mole loto ki ai. Neʼe ina fai ʼuhi ko te vaivaiʼaga ʼo tona ʼuhiga heʼe haohaoa. Neʼe momoli he ʼu faʼahiga manu kehekehe, ohage la ko te vitulo peʼe ko te kulukulu, ʼo mulimuli ki te tuʼulaga peʼe ki te aluʼaga fakapaʼaga ʼo ia ʼae neʼe loto ke fakamolemole ki ai.—Lev 4:27, 29; Hep 10:8.
Molaga, sakilifisio.
ʼE momoli e he tahi ki te ʼAtua moʼo fakaha tana lotofakafetaʼi, pea mo tana loto ʼae ke toe felogoi lelei mo te ʼAtua moka agahala. Neʼe kamata mai ia Apele, neʼe momoli e te hahaʼi he ʼu faʼahiga molaga kehekehe ohage la ko he ʼu manu, he neʼe natou lotolelei ki ai. Kae ʼaki te fuakava ʼo te Lao ʼa Moisese, neʼe fakamaʼua leva ke momoli ni sakilifisio mo ni molaga. ʼI te ʼosi foaki e Sesu tona maʼuli ko he sakilifisio haohaoa, neʼe mole kei ʼaoga ke momoli ni sakilifisio manu. Kae ʼe momoli e te kau Kilisitiano ni sakilifisio fakalaumalie ki te ʼAtua, ko ni gaue ʼe leleiʼia e te ʼAtua.—Sen 4:4; Hep 13:15, 16; 1So 4:10.
Molaga vino.
Moleke.
Ko he ʼatua ʼo te kau Amone. ʼE lagi fakaʼuhiga te ʼu higoa ko Malekame, mo Milikome pea mo Moloke ki te ʼatua pe ʼe tahi. Lagi neʼe ko he higoa fakatuʼulaga ʼo he ʼatua. Neʼe ui ʼi te lao ʼa Moisese, neʼe tonu ke matehi ia ia ʼae ʼe ina momoli ʼana fanau ko he sakilifisio kia Moleke.—Lev 20:2; Sel 32:35; Gau 7:43.
Moloke.—
Vakaʼi te kupu MOLEKE.
Mute-lapeni.
ʼE maʼu te kupu ʼi te ʼu palalau ʼae ʼe kamata ʼaki te Pesalemo 9. Tokolahi ʼi te kau popoto ʼe natou ui, ko tona fakaʼuhiga “ ʼo ʼuhiga mo te mate ʼo te foha.” ʼE manatu ʼihi neʼe ko te kupu tafito pe neʼe ko te ʼu ʼuluaki kupu ʼo he hiva iloa, pea neʼe toe toʼo tona fasi moʼo hivaʼi te pesalemo ʼaia.
N
Nasilea.
Ko tona fakaʼuhiga ʼi te Fakahepeleo “Ia Ia ʼAe Neʼe Tuku Keheʼi,” peʼe “Ia Ia ʼAe Neʼe Foaki.” Neʼe ko faʼahiga Nasilea ʼe lua: neʼe liliu ʼihi ko he ʼu Nasilea he neʼe natou loto ki ai, kae neʼe hinoʼi ʼihi e te ʼAtua. Neʼe feala ki he tagata peʼe ko he fafine hana fai he fakapapau makehe ki te ʼAtua: ʼe maʼuli Nasilea fakatemi pe anai. Ko natou ʼae neʼe natou fai te fakapapau ʼaia ʼaki he lotolelei, neʼe tonu ke natou fakaʼapaʼapa ki te ʼu fakamaʼua tafito ʼaeni ʼe tolu: (1) ʼe mole tonu ke natou inu vino mo kai te ʼu fua ʼo te gaueʼaga vite, (2) ʼe mole tonu ke natou kosi ʼonatou ʼulu, (3) ʼe mole tonu ke natou fāfā ki he sino mate. Ko natou ʼae neʼe hinoʼi e Sehova, ʼe liliu ko he kau Nasilea ʼi tonatou maʼuli katoa. Pea neʼe fakaha e Sehova te ʼu lekula ʼae neʼe tonu ke natou mulimuli ki ai.—Num 6:2-7; Tfm 13:5.
Nefilime.
ʼI muʼa ʼo te Tulivio, neʼe kofuʼi e te ʼu ʼaselo he ʼu sinoʼi tagata. Pea neʼe maʼu ʼanatou fanau mo te ʼu ʼofafine ʼo te ʼu tagata. Neʼe lalahi mo agamalohi ʼaupito te ʼu fanau ʼaia pea neʼe fakahigoaʼi ko te kau Nefilime.—Sen 6:4.
Nehilote.
ʼE maʼu te kupu ʼi te ʼu palalau ʼae ʼe kamata ʼaki te Pesalemo kapite 5. ʼE mole iloʼi lelei tona fakaʼuhiga. ʼE manatu ʼihi ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te kupu Fakahepeleo ḥalil (fagufagu) pea ʼe fakaʼuhiga ki he meʼa faimaholo ʼe pupuhi. Kae ʼe toe feala pe ke fakaʼuhiga ki he fasi.
Nèphèsh, psukhê.
Nèphèsh ʼi te Fakahepeleo pea psukhê ʼi te Fakakeleka. ʼI te Tohi-Tapu ʼe fakaʼuhiga ki (1) te hahaʼi, (2) te ʼu manu peʼe (3) te maʼuli ʼo he tahi peʼe ʼo he manu. (Sen 1:20; 2:7; Num 31:28; 1Pe 3:20; vakaʼi mo te ʼu nota) ʼI ʼihi lotu ʼe fakaliliu te ʼu kupu ʼaia ʼaki te kupu “laumalie,” kae ʼe mole alu tahi ia mo tonā faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu. Moka fakaʼaogaʼi te ʼu kupu nèphèsh mo psukhê ʼo ʼuhiga mo he manu peʼe ko he tagata, ʼe fakaʼuhiga ki he meʼa ʼe feala ke kita sio peʼe fāfā ki ai pea ʼe feala ke mate. ʼI te Tohi-Tapu ʼaeni, neʼe fakaliliu te ʼu kupu nèphèsh mo psukhê ʼaki ni kupu kehekehe, ohage la ko te “maʼuli,” peʼe “he tahi,” peʼe “loto,” peʼe “manatu,” ʼo mulimuli pe ki te ʼu vaega ʼae ʼe tuʼu ai te kupu ʼaia. ʼI ʼihi koga tohi, ʼe fakaʼuhiga te ʼu kupu ʼaia (Fakahepeleo mo Fakakeleka) ki he holi peʼe ko he fia kai ʼa he tahi peʼe ʼa he manu. Pea ʼe toe fakaʼuhiga ki he mate peʼe ki he sino mate.—Num 6:6; Taa 23:2; Esa 56:11; Ake 2:13.
Netinime.
Ko he ʼu tagata neʼe mole ko he kau Iselaele. Neʼe ko te kau tagata faifekau ʼo te fale lotu. ʼE fakaʼuhiga te kupu Fakahepeleo “natou ʼae kua foaki,” he neʼe foaki natou moʼo fakahoko he gaue ʼi te fale lotu. Tokolahi ʼi te kau Netinime neʼe lagi hihifo mai te kau Kipeone, ʼae neʼe hinoʼi natou e Sosue ke natou tae fafie mo ohu vai maʼa “te hahaʼi pea mo te ʼaletale ʼo Sehova.”—Sos 9:23, 27; 1Kk 9:2; Est 8:17.
Nisani.
Ko te higoa ʼo te ʼuluaki mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te fitu mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼI te temi muʼa neʼe higoa ko Apipi. ʼE kamata mai te vaelua ʼo Malesio ʼo kaku ki te vaelua ʼo Apelili. (Nee 2:1)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
O
ʼOfa agatonu.
ʼE tau fakaliliu te kupu Fakahepeleo ḥèsèdh ʼaki te kupuʼi palalau ʼaia. ʼE fakaʼuhiga ki he ʼofa ʼe mole puli ʼi he temi. Koteʼuhi ʼe ʼekenaki e he fakapapau neʼe fai, mo he loto ʼe tahi, mo he pipiki fakamalotoloto pea mo te agalelei. ʼI te agamahani, ʼe fakaʼuhiga te kupuʼi palalau ʼaia ki te ʼofa ʼa te ʼAtua ki te tagata. Pea ʼe toe feala foki ke fakaʼuhiga ki te ʼofa ʼae ʼe femaʼuʼaki e ni hahaʼi.—Eke 34:6; Lut 3:10.
ʼOfa makehe.
ʼI te Fakakeleka, ʼe fakaʼuhiga tafito ki te meʼa ʼae ʼe lelei. ʼE tau fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki he meʼa ʼofa peʼe ko te faʼahiga foaki ʼo te meʼa ʼofa ʼaia. Ka talanoa ki te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua, ʼe fakaʼuhiga ki he meʼa ʼofa ʼe foaki noa mo fakamalotoloto e te ʼAtua ʼo mole fakaʼamu ke liufaki age he meʼa. Koia ʼe fakaha ai e te ʼAtua tana lotofoaki, tona ʼofa mo tana agalelei ki te hahaʼi. ʼE toe fakaliliu te kupu Fakakeleka ʼaki te ʼu kupu “ ʼofa,” peʼe “meʼa ʼofa.” ʼE ko he meʼa ʼe foaki mai kae neʼe mole gaue ke maʼu pea ʼe mole tuha mo tatou, kae ʼe tupu ko te lotofoaki ʼo ia ʼae neʼe ina fai.—2Ko 6:1; Efe 1:7.
ʼOhoana fakaholotua.
Ko te ʼohoana fakaholotua neʼe ko he agaʼi fenua ʼi te temi muʼa. Kapau neʼe mate he tagata kae neʼe mole maʼu hona foha, ʼe ʼohoana anai tona tehina mo tona ʼohoana. Neʼe fakaʼuhiga te ʼu fanau ʼae neʼe tutupu mai ai neʼe ko te hologa ʼo ia ʼae kua mate. Ki muli age, neʼe hilifaki te agaʼi fenua ʼaia ki te Lao ʼa Moisese.—Sen. 38:8; Tet. 25:5.
Olepe, moʼuga ʼo Olepe.
Ko te potu moʼugaʼia ʼe ina ʼa takai te moʼuga ʼo Sinai. ʼE toe higoa te moʼuga ʼo Sinai ko te moʼuga ʼo Olepe. (Eke 3:1; Tet 5:2)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.3.
Omele.
Ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe moamoa pea ko te vahe tahi ki te hogofulu ʼo he efa ʼe tahi. Ko tona fakaʼuhiga ko lite ʼe 2,2. (Eke 16:16, 18)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Onise.
Ko he maka ʼe mole faʼa maʼuhiga, pea ko he faʼahiga maka fefeka ʼe kau ʼi te maka ʼae ko te akate. ʼE feala ke toe fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki te kalesetuane. ʼE lahi ʼona koga hina kehekehe mo te ʼu koga ʼuli, huʼa vaisi, kula, nefunefu peʼe fuluʼi hega. Neʼe fakamataleleiʼi te teu ʼo te pelepitelo lahi ʼaki te onise.—Eke 28:9, 12; 1Kk 29:2; Sop 28:16.
P
Paale.
Neʼe ko he ʼatua ʼo te kau Kanaane. Neʼe natou manatu ko te pule ʼo te lagi, pea ʼe ina fakafealagia te ʼua pea mo te fanaunau. Neʼe toe fakahigoaʼi “Paale” te ʼu ʼatua ʼae neʼe mole faʼa maʼuhiga. ʼI te Fakahepeleo ko tona fakaʼuhiga “Pule.”—1Ha 18:21; Lom 11:4.
Palatiso.
Ko he ʼoloto ʼe taulekaleka. Ko te ʼuluaki palatiso ʼae neʼe palalau ki ai te Tohi-Tapu ko Eteni, ʼae neʼe teuteuʼi e Sehova maʼa Atama mo Eva, te ʼuluaki taumatuʼa. ʼI te palalau ʼae ʼa Sesu ki te tahi ʼi te ʼu tagata kaihaʼa ʼae neʼe haʼi ʼi te pou fakamamahi ʼi ʼona tafa, neʼe ina fakaha age ʼe liliu anai te kele ko he palatiso. ʼE mahino ia, ʼe fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki he palatiso ʼi te ka haʼu ia 2 Kolonito 12:4. Pea ʼe fakaʼuhiga ki he palatiso ʼi selo ia Fakaha 2:7.—Hiv 4:13; Luk 23:43.
Pane ʼae neʼe molagaʼi.
Neʼe fakahigoaʼi feia te ʼu pane ʼe 12 ʼae neʼe hihili ʼi te laupapa ʼi te Potu Taputapu ʼo te tapenakulo pea ʼi te fale lotu. Neʼe hili fakatuʼuga ʼe lua ʼi te laupapa, ʼo taki pane ono. Neʼe toe fakahigoa ko “te ʼu pane ʼae ʼe hili fakatuʼuga.” Neʼe ko he molaga neʼe momoli ki te ʼAtua ʼi hona aluʼaga fakata (ko tona fakaʼuhiga neʼe hili ia muʼa ʼo te ʼAtua ohage ko he molaga). ʼI te Sapato fuli, neʼe fetogi te ʼu pane ʼaia ʼae neʼe molagaʼi ki te ʼAtua, ʼaki te ʼu pane foʼou. ʼI te agamahani, neʼe ko te kau pelepitelo pe ʼae neʼe feala ke natou kai te ʼu pane ʼafeā. (2Kk 2:4; Eke 25:30; Lev 24:5-9; Mat 12:4; Hep 9:2)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
Paomutu.
Ko he tahi ʼe momoe mo he tahi kae ʼe mole ko hona ʼohoana, tafito ke ina maʼu he falā. (ʼI te Fakakeleka pornê ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “paomutu,” ko tona fakaʼuhiga “fakatau.”) ʼE fakaʼuhiga ʼi te agamahani ki he fafine, kae ʼi te Tohi-Tapu ʼe toe fakaʼuhiga pe ki ni tagata. Neʼe fakatuʼā te faiaga ʼi te Lao ʼa Moisese, koia neʼe mole tali ke foaki e te hahaʼi paomutu tonatou totogi ko he meʼa ʼofa ki te sagatualio ʼa Sehova. Kae neʼe ko te agamahani ʼa te kau pagani te fakaʼaogaʼi ʼo ni hahaʼi paomutu ʼi ʼonatou fale lotu ke maʼu ai he paʼaga. (Tet 23:17, 18; 1Ha 14:24) ʼE toe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu te kupu ʼaia moʼo fakata ni hahaʼi, ni puleʼaga peʼe ko ni kautahi ʼe tauhi taula ʼatua logo la tanatou lau ʼe natou atolasio ki te ʼAtua. Ohage la, ʼi te tohi ʼo Fakaha, ʼe talanoa ai ki he fafine paomutu ʼe fakahigoaʼi ko “Papiloni Lahi.” ʼE fakata e te fafine ʼaia he kautahi fakalotu ʼe fakatahi mo lagolago ki te kau takitaki ʼo te malama ke ina maʼu ai he pule mo he paʼaga.—Fkh 17:1-5; 18:3; 1Kk 5:25.
Papilusi.
Ko he ʼakau ʼe maʼuli ʼi te vai ʼe hage ko te kaho, pea neʼe fakaʼaogaʼi moʼo faʼu ni kato, ni ipu mo ni vaka. ʼE toe fakaʼuhiga ki he meʼa ʼe hage ko he moʼi pepa ʼe feala te faitohi ai. Pea neʼe lahi te ʼu takaiga tohi neʼe fai ʼaki te papilusi. (Eke 2:3)—Vakaʼi te kupu TAKAIGA TOHI.
Papitema.
Ko tona fakaʼuhiga “uku,” peʼe fufuʼi ʼi te vai. Pea neʼe fakamaʼua e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou papitema. ʼI te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki te tahi ʼu faʼahiga papitema, ohage la ko te papitema ʼa Soane, te papitema ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, mo te papitema ʼaki te afi.—Mat 3:11, 16; 28:19; Soa 3:23; 1Pe 3:21.
Pasikate.
Neʼe ko te ʼaho lahi neʼe fai ʼi te taʼu fuli, ʼi te ʼaho 14 ʼo te mahina ko Apipi (neʼe higoa ki muli age ko Nisani ʼi te hili ʼo te ʼaunofo ʼa te kau Iselaele ʼi Papiloni) moʼo fakamanatuʼi tonatou fakaʼateainaʼi mai Esipito. ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe matehi pea mo taʼo he akeno (peʼe ko he ʼuhiʼi tao), pea neʼe kai fakatahi mo te ʼu lauʼakau kona pea mo te pane hala fakatupu.—Eke 12:27; Soa 6:4; 1Ko 5:7.
Pate.
Neʼe maʼu e te kau alekeolosia ni kogaʼi ipu ʼe tohi ai te kupu ʼaia. ʼAki te ʼu fekumi ʼaia, ʼe tou mahino ai ko te pate ʼe tahi ʼe ko teitei lite ʼe 22. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe lahi te ʼu faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe moamoa peʼe huhuʼa, ʼe mulimuli ki ai. (1Ha 7:38; Esk 45:14)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Peketolale.
Ko he taga neʼe teuteuʼi ʼaki ni maka maʼuhiga neʼe tau e te pelepitelo lahi ʼo Iselaele ki tona fatafata moka hu ki te Potu Taputapu. Neʼe fakahigoaʼi ko te “peketolale ʼo te fakamau” koteʼuhi neʼe ʼai ai te Ulime mo te Tumime ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ke iloʼi ai te ʼu fakamau ʼa Sehova. (Eke 28:15-30)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
Pelepitelo.
Ko he tagata neʼe ina fakafofoga te ʼAtua ia muʼa ʼo te hahaʼi. Neʼe ina akoʼi kia natou te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo ʼana lao. Neʼe ina toe fakafofoga te hahaʼi ia muʼa ʼo te ʼAtua, ʼo momoli ni sakilifisio pea mo hufakiʼi ia natou. ʼI muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te Lao ʼa Moisese, ko te pule famili ʼae neʼe ina fai te gaue ʼa te pelepitelo ki tona famili. ʼI te fakatuʼu leva ʼo te Lao ʼa Moisese, neʼe tuku te tuʼulaga fakapelepitelo ki te ʼu tagata ʼo te famili ʼo Alone ʼo te telepi ʼo Levi. Neʼe tokoni kia natou te ʼu tagata Levite fuli ʼae. ʼI te ʼosi fai ʼo te fuakava foʼou, neʼe liliu ai te Iselaele fakalaumalie ko he kau pelepitelo pea ko Sesu Kilisito tonatou Pelepitelo Lahi. (Eke 28:41; Hep 9:24; Fkh 5:10)—Vakaʼi te kupu PELEPITELO LAHI.
Pelepitelo lahi.
Ko he higoa neʼe foaki ʼi te Lao ʼa Moisese ki te pelepitelo ʼae neʼe lahi age tona tuʼulaga. Neʼe ina fakafofoga te hahaʼi ia muʼa ʼo te ʼAtua pea mo fakatuʼutuʼu te gaue ʼa te tahi ʼu pelepitelo. Neʼe toe fakahigoa ko “te pelepitelo pule.” (2Kk 26:20; Est 7:5) Neʼe ko ia tokotahi pe ʼae neʼe fakagafua ke hu ki te Potu Taputapu ʼAupito, te koga fale ʼae neʼe tuʼu ʼi te potu taupotu ʼo te tapenakulo pea ki muli age te fale lotu. Neʼe ina fai tuʼa tahi pe ʼi te taʼu, ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei. ʼE toe fakaʼaogaʼi te kupu “pelepitelo lahi” kia Sesu Kilisito.—Lev 16:2, 17; 21:10; Mat 26:3; Hep 4:14.
Pelepitelo pule.
Ko te tahi kupu ʼo te “pelepitelo lahi” ʼi te ʼu Tohi Fakahepeleo. ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ko te kupu “te kau pelepitelo pule” ʼe fakaʼuhiga ki te kau pelepitelo maʼuhiga. Neʼe kau ai mo te kau pelepitelo lahi ʼae kua fakahifo, pea lagi mo te ʼu pule ʼo te ʼu kalasi ʼe 24 ʼo te kau pelepitelo.—2Kk 26:20; Est 7:5; Mat 2:4; Mko 8:31.
Pelesepu.
Pelesia, te kau Pelesia.
ʼI te agamahani, ʼe talanoaʼi fakatahi mo te kau Metia. Neʼe lagi ko honatou haʼuʼaga pe ʼe tahi. ʼI te kamataʼaga ʼo tonatou hisitolia, neʼe nofoʼi pe e te kau Pelesia ia te potu saute uesite ʼo te potu maʼoluga laulahi ʼae ʼe tuʼu ai nei ia Ilania. Neʼe kamata puleʼi e Pelesia ia Metia ʼi te lolotoga pule ʼa Siliusi Lahi (ʼae neʼe ui e te kau faihisitolia ʼo te temi muʼa, ko tana tamai neʼe ko te Pelesia kae ko tana faʼe neʼe ko te Metia). Neʼe hoko atu pe tanatou faʼufaʼu he puleʼaga ʼe tahi. Neʼe maʼu e Siliusi ia te Puleʼaga ʼo Papiloni ʼi te taʼu 539 I.M.T.S. pea neʼe ina fakagafua ki te kau Iselaele ʼae neʼe ʼaunofo ai ke natou toe liliu ki tonatou fenua. Neʼe kamata te puleʼaga ʼo Pelesia ʼi te vai tafe ko Indus ʼi te potu esite ʼo kaku ki te Tai Égée ʼi te potu uesite. Neʼe puleʼi te kau Sutea e te puleʼaga Pelesia ʼo kaku ki te temi ʼae neʼe malo ai ia Alesatelo Lahi ʼi te kau Pelesia ʼi te taʼu 331 I.M.T.S. Neʼe sio fakatomuʼa ia Taniela ki te Puleʼaga Pelesia ʼi he meʼa neʼe ha age ki ai. ʼE palalau ki te Puleʼaga ʼaia ʼi te ʼu tohi ʼo Esetalasi, mo Neemia pea mo Esitele. (Est 1:1; Tan 5:28)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.9.
Penikosite.
Ko te lua ʼaho lahi ʼi te ʼu ʼaho lalahi ʼe tolu ʼae neʼe fakamaʼua ki te hahaʼi tagata Sutea fuli ke natou fai ʼi Selusalemi. Ko te Penikosite, ko tona fakaʼuhiga “Nimagofulu (ʼAho),” ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano moʼo talanoa ki te ʼaho lahi ʼae ʼe higoa ʼi te ʼu Tohi Fakahepeleo ko te ʼAho Lahi ʼo Te Taʼukai peʼe ko te ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Vahaʼa. Neʼe lau ʼaho ʼe 50 ʼo kamata ʼi te ʼaho 16 ʼo Nisani, pea neʼe fai ai te Penikosite.—Eke 23:16; 34:22; Gau 2:1.
Pesalemo.
Ko he hiva fakavikiviki ki te ʼAtua. Neʼe fasi te ʼu pesalemo pea neʼe hivaʼi e te kau atolasio, ohage la lolotoga tanatou tauhi kia Sehova ʼi tona fale lotu ʼi Selusalemi.—Luk 20:42; Gau 13:33; Skp 5:13, nota.
Pime.
Ko he faʼahiga fua ʼo te mamafa ʼo he meʼa peʼe ko te totogi ʼae neʼe foaki e te kau Filisitini moʼo fakamasila ʼanatou meʼa gaue ukamea kehekehe. ʼE lahi te ʼu maka fua neʼe maʼu ʼi te ʼu fekumi fakaalekeolosia ʼi Iselaele neʼe tohi ai te ʼu mataʼi tohi Fakahepeleo ʼafeā “pime.” Ko tona mamafa ʼe teitei kalame 7,8, ʼae ko te vahe lua ki te tolu ʼo te sikele.—1Sa 13:20, 21.
Pipi, faʼahiga pipi.
Ko te pipi ko he meʼa gaue aulo neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te tapenakulo pea ki muli age ʼi te fale lotu, moʼo matehi te ʼu malama. Pea neʼe toe ʼi ai te tahi ʼu faʼahiga pipi neʼe fai ʼaki te aulo peʼe ko te kapa. Neʼe fakaʼaogaʼi moʼo tuʼusi ʼaki te ʼu vavae ʼo te ʼu malama moʼo matehi.—Eke 37:23; 2Ha 25:14.
Pipiki ki te ʼAtua.
Pneuma, rouaḥ.
ʼE lahi te fakaʼuhiga ʼo te kupu Fakahepeleo rouaḥ pea mo te kupu Fakakeleka pneuma. ʼE fakahagahaga fuli ki he meʼa ʼe fakapulipuli pea ʼe ha ʼi te ʼu fua ʼo tana gaue. ʼI te Fakahepeleo mo te Fakakeleka, ʼe fakaʼaogaʼi te ʼu kupu ʼaia ki (1) te matagi, (2) te malohi ʼae ʼe gaue ʼi te tagata pea mo te ʼu manu, (3) te malohi ʼae ʼe ina uga te loto ʼo he tahi ke palalau peʼe ke ina fai he ʼu gaue, (4) te ʼu palalau ʼe haʼu mai he tahi ʼe fakapulipuli, (5) te ʼu ʼaselo mo te ʼu laumalie kovi, pea (6) te malohi gaue ʼo te ʼAtua, peʼe ko tona laumalie maʼoniʼoni.—Eke 35:21; Ps 104:29; Mat 12:43; Luk 11:13.
Polofeta.
Poloselite.
Ko he tahi neʼe tafoki. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakaʼuhiga ki he tahi neʼe tafoki ki te Lotu Sutea. Kapau ko he tagata neʼe maʼua ke silikosisio.—Mat 23:15; Gau 13:43.
Pornéïa.—
Vakaʼi te kupu FELAVEʼI FAKASINO HEʼE ʼAOGA.
Potu Taputapu.
Ko te ʼuluaki faʼahi ʼo te tapenakulo pea ki muli age ʼo te fale lotu. Neʼe kehe ia pea mo lahi age ʼi te Potu Taputapu ʼAupito. ʼI te tapenakulo, neʼe tuku ʼi te Potu Taputapu te tuʼulaga malama aulo, mo te ʼaletale aulo ʼo te iseso, mo te laupapa mo te ʼu pane ʼae neʼe molagaʼi pea mo te ʼu meʼa gaue aulo. ʼI te fale lotu, neʼe tuku ʼi te faʼahi ʼaia te ʼaletale aulo, mo te ʼu tuʼulaga malama aulo ʼe hogofulu pea mo te ʼu laupapa ʼe hogofulu ʼae neʼe hili ai te ʼu pane ʼae neʼe molagaʼi. (Eke 26:33; Hep 9:2)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5 mo te 2.8.
Potu Taputapu ʼAupito.
Ko te faʼahi ʼo te tapenakulo pea mo te fale lotu ʼae neʼe tuku ai te aleka ʼo te fuakava. Neʼe toe fakahigoaʼi ko te Potu Taputapu ʼo Te ʼu Potu Taputapu. ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe fakagafua pe ki te pelepitelo lahi ke hu ki te Potu Taputapu ʼAupito, pea neʼe feala pe ke hu tuʼa tahi ki loto ʼi te taʼu fuli, ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei.—Eke 26:33; Lev 16:2, 17; 1Ha 6:16; Hep 9:3.
Pou.
Ko he pou ʼakau neʼe haʼi ki ai he tahi neʼe tauteaʼi. ʼI ʼihi puleʼaga, ko he tahi neʼe fakatuʼā ki te mate neʼe haʼi ki he pou, pe neʼe haʼi ki ai tona sino ʼi tona ʼosi matehi. Neʼe ko he fakatokaga ki te hahaʼi peʼe ko he fakalainoaʼi ʼo te mate. Neʼe iloa te kau Asilia ʼuhi ko tanatou agafefeka ʼi te tau. Neʼe natou hukiʼi ki he ʼu pou masila te ʼu sino ʼo te kau pilisoni, ʼo fakalaka te pou ʼi ʼonatou fatu mo ʼonatou fatafata, pea mo tuku tautau feia natou. Kae ʼi te lao Fakasutea, ko natou ʼae neʼe agahala mamafa ohage la ko te laukovi ki te ʼAtua peʼe ko te tauhi taula ʼatua, neʼe ʼuluaki matehi natou ʼi tonatou taumakaʼi peʼe ko he tahi age faʼahiga mate. ʼOsi ʼaia pea neʼe tautau ʼonatou sino ki he ʼu pou peʼe fuʼu ʼakau, ko he fakatokaga ki te hahaʼi. (Tet 21:22, 23; 2Sa 21:6, 9) Ki te kau Loma leva ia, ʼi ʼihi temi neʼe natou haʼi pe ki te pou he tahi neʼe tauteaʼi, ʼo feala ai ke maʼuli ʼi ni ʼaho ʼo kaku pe ki tana mate ʼi tana mole kei lavaʼi ia te mamahi, te fia inu, te fia kai, pea mo tana laʼaina. Pea ʼi ʼihi temi, neʼe natou tutuki ki te pou te ʼu nima mo te ʼu vaʼe ʼo natou ʼae neʼe tauteaʼi, ohage ko tanatou fai kia Sesu. (Luk 24:20; Soa 19:14-16; 20:25; Gau 2:23, 36) ʼE ʼi ai ʼihi faʼahiga pou ʼe tokoni ke tuʼu maʼu he ʼapi, peʼe ko he pou fakamatalelei. ʼI ʼihi temi, neʼe fakatuʼu he pou moʼo fakamanatu he gaue peʼe ko he aluʼaga fakaofoofo. ʼI te fale lotu pea mo ʼihi fale ʼo te fale lotu ʼo Salomone, neʼe tekeni e te ʼu pou te ʼu ʼato peʼe ko te ʼu laufata. Neʼe fakatuʼu e te kau pagani ni pou taputapu ki te tauhi ʼae ki te ʼu ʼatua hala. Pea ’i ʼihi temi neʼe faʼifaʼitakiʼi e te kau Iselaele. (Tfm 16:29; 1Ha 7:21; 14:23)—Vakaʼi te ʼu kupu POU FAKAMAMAHI mo ʼULUʼI POU.
Pou ʼakau taputapu.
ʼE feala ke fakaʼuhiga te kupu Fakahepeleo ʼashérah (1) ki he pou neʼe ina fakata ia Asela, te ʼatua fafine Kanaane ʼo te fanaunau, peʼe (2) ki he fakatata ʼo te ʼatua fafine ʼaia. ʼE mahino ia neʼe fakatuʼu tonu te ʼu pou pea neʼe lagi koga ʼakau. Neʼe lagi ko ni pou neʼe mole togi peʼe ko ni fuʼu ʼakau.—Tet 16:21; Tfm 6:26; 1Ha 15:13.
Pou fakamamahi.
Ko te fakaliliu ʼo te kupu Fakakeleka stauros, pea ʼe fakaʼuhiga ki he pou ʼe tuʼu fakahagatonu, ohage ko ʼae neʼe matehi ai ia Sesu. ʼE mole he fakamoʼoni ʼe ha mai ai ʼe fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka ki he koluse. ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe kua lauʼi taʼu te fakaʼaogaʼi e te hahaʼi pagani te koluse. ʼE alu tahi te kupu “pou fakamamahi” mo te kupu Fakakeleka stauros, koteʼuhi neʼe toe fakaʼaogaʼi e Sesu te kupu ʼaia moʼo fakaha te mamahi pea mo te ufiufi ʼae ka tau mo ʼana tisipulo. (Mat 16:24; Hep 12:2)—Vakaʼi te kupu POU.
Pou maka taputapu.
ʼE mahino ia neʼe ina fakata te koga tapu ʼo te tagata pea neʼe ko he fakata ʼo Paale peʼe ko ʼihi ʼatua hala.—Eke 23:24.
Pule ʼo te kau faimaholo.
ʼE ha te kupu ʼi te ʼu Pesalemo pea mo te tohi ʼo Hapakuke. ʼE lagi fakaʼuhiga ki he tahi neʼe ina teuteuʼi te ʼu hiva mo takitaki te kau hiva ʼo toe feia pe mo te kau faimaholo. Neʼe toe feala ke tokaga ki te ako hiva ʼa te kau Levite pea mo takitaki te foʼi maholo mo te kau hiva moka hoko ni ʼaho lalahi. ʼE fakaliliu te kupu ʼaia ʼi ʼihi Tohi-Tapu “pule ʼo te kau hiva” peʼe “pule ʼo te faimaholo.”—Ps 4:0; 5:0.
Pule taki.
Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
ʼE fakaʼaogaʼi tafito te kupuʼi palalau ʼaia moʼo talanoa ki te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua ʼae ʼe fakafofoga e te puleʼaga fakahau ʼo tona ʼAlo, ia Kilisito Sesu.—Mat 12:28; Luk 4:43; 1Ko 15:50.
Pulimi.
Ko te ʼaho lahi ʼe fai ʼi te taʼu fuli ʼi te ʼaho 14 mo 15 ʼo Atale. ʼE fakamanatuʼi ai te hao ʼa te kau Sutea mai te mātea ʼae neʼe hoko ʼi te temi ʼo te Fineʼaliki ko Esitele. ʼE haʼu te higoa ʼaia mai te kupu Puli ʼe fakaʼuhiga “toho” (ʼe mole ko he kupu Fakahepeleo). Neʼe fakahigoaʼi feia te ʼAho Lahi ʼo Pulimi, ko te “ ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Toho,” he neʼe fai e Amane he toho ke ina iloʼi te ʼaho ʼae ka to lelei moʼo fakahoko tana fakatuʼutuʼu ke matematehi ai te kau Sutea.—Esi 3:7; 9:26.
Pulu.
Ko te higoa ʼo te valu mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea (ko te lua mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼI te Fakahepeleo, ko tona fakaʼuhiga “fakafua” peʼe “fua.” ʼE kamata mai te vaelua ʼo Oketopeli ʼo kaku ki te vaelua ʼo Novepeli. (1Ha 6:38)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Putu.
ʼE ko te fakaha e he tahi tona lotomamahi moka neʼe hoko he mate peʼe ko he malaʼia. ʼI te temi muʼa, neʼe ko he agamahani te putu ʼi he temi fualoa. Neʼe fetagihi logoaʼa te hahaʼi putu, pea neʼe natou tui ni kofu makehe, mo natou li te lefulefu ki ʼonatou ʼulu, mo hae ʼonatou kofu, pea mo tuki fatafata. ʼI ʼihi temi, neʼe kole ke ʼomai ki te ʼavaifo he ʼu hahaʼi neʼe ko tanatou gaue ko te faifetagihi feia.—Sen 23:2; Esi 4:3; Fkh 21:4.
S
Sagatualio.
ʼI te agamahani, ʼe ko he koga meʼa taputapu ʼe tuku kehe ki te tauhi ki he ʼatua. Kae ʼe fakaʼuhiga tafito ki te tapenakulo peʼe ko te fale lotu ʼi Selusalemi. ʼE toe fakaʼaogaʼi ki te nofoʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo.—Eke 25:8, 9; 2Ha 10:25; 1Kk 28:10; Fkh 11:19.
Sakilifisio fakatokatoka.
Neʼe momoli te sakilifisio ʼaia moʼo fakamolemole te ʼu agahala ʼae neʼe kita fai totonu. Neʼe ʼi ai tona kiʼi kehekehe mo te ʼu molaga ʼo te agahala: Ko ia ʼae neʼe ina momoli te sakilifisio ʼaia ʼe ina fakaha ʼe fakahemala he neʼe agahala ki te ʼAtua pe neʼe ina toʼo te ʼu fealagia ʼo he tahi neʼe fakamoʼoni ki ai te fuakava ʼo te Lao. Pe neʼe ina kole ke ina toe maʼu te ʼu fealagia ʼaia neʼe puli ʼuhi ko tana agahala pea ke fakagata te fakatuʼā.—Lev 7:37; 19:22; Esa 53:10.
Sakilifisio ʼo te tokalelei.
Ko he sakilifisio neʼe momoli kia Sehova ʼe kita fakaha ai ʼe kita fia tokalelei mo ia. Neʼe vaevae mo ia ʼae neʼe ina fai te sakilifisio pea mo tona famili, mo te pelepitelo ʼae neʼe ina momoli pea mo te ʼu pelepitelo ʼae neʼe gaue ʼi te ʼaho ʼaia. Neʼe hage ko he molaga maʼa Sehova te ʼaele lelei ʼo te gako ʼae neʼe tutu. Neʼe toe momoli kia te ia te toto ʼo te manu ʼae neʼe ina fakata te maʼuli. Neʼe hage pe neʼe kakai fakatahi te kau pelepitelo mo te kau atolasio pea mo Sehova, ʼo ha ai tanatou felogoi lelei.—Lev 7:29, 32; Tet 27:7.
Sakopo.
Ko te tama ʼa Isaake mo Lepeka. Ki muli age neʼe foaki e te ʼAtua kia ia te higoa ʼae ko Iselaele, pea neʼe liliu ko te pateliaka peʼe ko te kui ʼa te hahaʼi ʼo Iselaele (neʼe toe higoaʼi natou ko te kau Iselaele, pea ki muli age ko te kau Sutea). Neʼe ina maʼu ʼona foha ʼe 12, pea ʼaki ʼonatou hologa, neʼe natou faʼufaʼu te ʼu telepi ʼe 12 ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe hoko atu te fakaʼaogaʼi ʼo te higoa ko Sakopo moʼo talanoa ki te puleʼaga peʼe ki te hahaʼi ʼo Iselaele.—Sen 32:28; Mat 22:32.
Saliote.
Neʼe ko ʼona teka ʼe lua pea neʼe toho e te hosi ʼe tahi peʼe ko ni hosi. Neʼe fakaʼaogaʼi tafito ki te tau.—Eke 14:23; Tfm 4:13; Gau 8:28.
Samalia.
Ia taʼu ʼe 200 tupu neʼe ko te kolo muʼa ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼae neʼe faʼufaʼu e te ʼu telepi ʼe hogofulu. ʼE toe fakaʼuhiga pe ki tonatou fenua katoa. Neʼe laga te kolo ʼi te moʼuga ʼae neʼe ina toʼo te higoa ʼaia. ʼI te temi ʼo Sesu, ko Samalia neʼe ko te higoa ʼo te potu fenua ʼae neʼe tuʼu ʼi te vaha ʼo Kalilea ʼi te potu noleto mo Sutea ʼi te potu saute. Neʼe mole faifakamafola ia Sesu ʼi te potu fenua ʼaia kae ka fakalaka ai neʼe faipalalau mo te hahaʼi. Neʼe fakaʼaogaʼi e Petelo te lua kalavi ʼo te Puleʼaga ʼi te temi ʼae neʼe foaki ai te laumalie maʼoniʼoni ki te kau Samalitana ʼae neʼe tui kia Sesu. (1Ha 16:24; Soa 4:7; Gau 8:14)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.10.
(Te kau) Samalitana.
Neʼe ʼuluaki fakaʼuhiga ki te kau Iselaele ʼo te ʼu telepi ʼe hogofulu ʼo te potu noleto. Kae ʼi te hili ʼo te ʼohofi e te kau Asilia ia Samalia ʼi te taʼu 740 I.M.T.S., neʼe toe fakaʼuhiga ki te kau matapule ʼae neʼe ʼaumai ki ai e te kau Asilia. Kae ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe mole kei fakaʼuhiga ki tonatou lanu. Neʼe fakaʼuhiga ia ki te hahaʼi ʼo te magaʼi lotu ʼae neʼe nonofo ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te ʼu kolo ʼafeā ko Sekemi pea mo Samalia. Neʼe natou tui ki ʼihi akonaki neʼe mole tatau ia mo te ʼu akonaki ʼa te Lotu Sutea.—Soa 8:48.
Sanetualio.
Ko te fakamauʼaga lahi ʼo te kau Sutea neʼe tuʼu ʼi Selusalemi. ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe ko te toko 71 neʼe kau ki ai. Neʼe kau ki ai te pelepitelo lahi pea mo ʼihi neʼe pelepitelo lahi ʼi muʼa atu, ʼo feia mo ʼihi ʼo ʼonatou famili, mo ni takitaki Sutea, mo ni pule telepi, mo ni pule famili, pea mo ni sekelipa.—Mko 15:1; Gau 5:34; 23:1, 6.
Sapato.
ʼI te Fakahepeleo ko tona fakaʼuhiga “malolo” peʼe “fakagata (he gaue).” Ko te fitu ʼaho ʼo te vahaʼa Fakasutea (ʼi te temi nei, ʼe kamata mai te Feliaono, ʼi te to ʼo te laʼa ki te Moeaki, ʼi te to ʼo te laʼa). Neʼe ʼi ai te tahi ʼu ʼaho lalahi neʼe toe higoa ko te ʼu sapato, ʼo feia mo te 7 taʼu pea mo te 50 taʼu. ʼI te ʼaho ʼo te Sapato, neʼe tapuʼi te fai ʼo he gaue, gata pe ki te ʼu gaue ʼae neʼe fai e te kau pelepitelo ʼi te sagatualio. ʼI te ʼu taʼu ʼae neʼe higoa ko te ʼu Sapato, neʼe mole tonu ke gaueʼi te ʼu kele pea neʼe mole fakakinauʼi he tagata Sutea ke ina huʼi ʼona maʼua. ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe fakapotopoto te ʼu meʼa ʼae neʼe fakamaʼua ʼi te Sapato. Kae ʼaki te temi, neʼe lahi te ʼu lekula neʼe hilifaki e te kau takitaki lotu, ʼo faigataʼa ai ki te hahaʼi ʼi te temi ʼo Sesu hanatou mulimuli ki ai.—Eke 20:8; Lev 25:4; Luk 13:14-16; Kol 2:16.
Satana.
Satuseo.
Ko he magaʼi lotu maʼuhiga ʼo te Lotu Sutea. Neʼe kau ki ai te kau ʼaliki maʼu koloa pea mo te kau pelepitelo ʼae neʼe natou takitaki te ʼu gaue ʼae neʼe fai ʼi te fale lotu. Neʼe lahi te ʼu talatisio ʼae neʼe ʼave gutu neʼe natou fakafisi ki ai kae neʼe mulimuli ki ai te kau Faliseo. Neʼe natou toe fakafisi ki ʼihi akonaki ʼa te kau Faliseo. Neʼe mole natou tui ki te fakatuʼuake pea mo te maʼuli moʼoni ʼa te kau ʼaselo. Neʼe natou fakafeagai kia Sesu.—Mat 16:1; Gau 23:8.
Sea.
Ko te faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe moamoa. Ko te sea ʼe tahi ʼe ko lite ʼe 7,33, ʼo mulimuli ki te fakafuafua ʼo te pate ʼe tahi ʼae neʼe ko he faʼahiga fua ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe huhuʼa. (2Ha 7:1)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Seʼeni.
Ko te higoa Fakakeleka ʼaia ʼo te potu fenua lauveliveli ʼo Hinome, ʼae ʼi te potu saute mo te potu saute uesite ʼo Selusalemi ʼi te temi muʼa. (Sel 7:31) Neʼe fakakikite ʼe liliu anai ko he koga meʼa ʼe li ki ai te ʼu sino mate. (Sel 7:32; 19:6) ʼE mole he fakamoʼoni ki te ui ʼae neʼe tutu maʼuli he ʼu manu peʼe ko ni hahaʼi peʼe fakamamahiʼi natou ʼi te Seʼeni. Koia, ʼe mole feala ke fakata e te koga meʼa ʼaia he potu fakapulipuli, ʼe fakamamahiʼi ai ʼo heʼe gata te hahaʼi ʼi he afi. Kae neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu mo ʼana tisipulo ia te kupu Seʼeni, moʼo fakata te tautea heʼe gata ʼae ko te “lua mate,” ko tona fakaʼuhiga ko te mate ʼo talu ai, ʼo pulinoa.—Fkh 20:14; Mat 5:22; 10:28.
Sehova.
Ko te faʼahiga tohi Fakaʼuvea ʼo te Tetalakalame (Ko te ʼu mataʼi tohi Fakahepeleo ʼe fa ʼae ʼe fakaʼuhiga ki te huafa ʼo te ʼAtua). ʼE ha tuʼa 7 000 tupu ʼi te Tohi-Tapu ʼaeni.—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 1.4 mo te 1.5.
Sekelipa.
Ko he sikalaipe neʼe poto faitohi. Ko ʼihi sekelipa, neʼe natou hiki te Lao pea mo ʼihi koga ʼo te ʼu Tohi Fakahepeleo. ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe ko he hahaʼi neʼe ako mo iloʼi lelei te Lao. Neʼe natou fakafeagai kia Sesu.—Est 7:6, nota; Mko 12:38, 39; 14:1.
Sela.
Ko he kupu ʼe fakaʼaogaʼi ki te musika peʼe ko te lau fakaʼatamai ʼo ni kupu. ʼE maʼu ʼi te ʼu Pesalemo pea mo te tohi ʼo Hapakuke. ʼE fakaha ʼaki ai ʼe tonu ke fai he kiʼi tuʼu ʼi te hiva peʼe ʼi te maholo, peʼe ke tuʼu fakatahi te maholo mo te hiva. ʼE ʼaoga te faʼahi ʼaia ke metitasioʼi fakalogologo peʼe ke tokagaʼi ʼe maʼuhiga te ʼu manatu ʼae neʼe hoki hivaʼi. Neʼe fakaliliu e te Septante te kupu ʼaia ʼaki te kupu diapsalma, ʼae ko tona fakaʼuhiga ko te kiʼi manava ʼe fai ai he maholo.—Ps 3:4; Hap 3:3.
Selafimi.
Seminite.
Ko he kupu ʼe fakaʼaogaʼi ki te maholo, ko tona fakaʼuhiga “te valu.” Neʼe lagi fakaʼuhiga ki he ʼu nota malalo. Kapau neʼe fakaʼuhiga ki te ʼu meʼa faimaholo, neʼe lagi fakaʼuhiga ki ʼae neʼe tagi gugulu. Kae kapau neʼe ko te ʼu hiva, neʼe lagi fakaʼuhiga ʼe hiva ʼaki he meʼa maholo neʼe tagi gugulu pea neʼe hivaʼi ʼaki he leʼo matuʼa.—1Kk 15:21; Ps 6:0; 12:0.
Sepate.
Ko te higoa ʼo te 11 mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te 5 mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Sanualio ʼo kaku ki te vaelua ʼo Fepualio. (Skl 1:7)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Sesale.
Ko he higoa fakafamili Loma pea neʼe liliu ko he higoa fakatuʼulaga ʼo te ʼu hau ʼo Loma. Ko Aukusito, mo Tipele pea mo Kolote ʼe tuʼu ʼonatou higoa ʼi te Tohi-Tapu. Logo la te mole tuʼu ai te higoa ʼo Nelone kae ʼe toe fakaʼuhiga kia ia te higoa fakatuʼulaga ʼaia. ʼE toe fakaʼaogaʼi te kupu “Sesale” ʼi te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano moʼo fakata ia he pule, peʼe ko he puleʼaga.—Mko 12:17; Gau 25:12.
Sesunio.
Ko he temi ʼe mole kai ai he meʼa. Neʼe sesunio te kau Iselaele ʼi te ʼAho ʼo Te ʼu Faifakalelei, ʼi te ʼu temi mamahi, pea moka neʼe ʼaoga kia natou te takitaki ʼa te ʼAtua. Neʼe fakatuʼu e te kau Sutea te ʼu sesunio ʼe fa ʼi te taʼu fuli, moʼo fakamanatuʼi te ʼu aluʼaga fakaʼofaʼofa ʼae neʼe hoko ʼi tonatou hisitolia. ʼE mole fakamaʼua ki te kau Kilisitiano ke natou sesunio.—Est 8:21; Esa 58:6; Luk 18:12.
Setutune.
ʼE mole iloʼi lelei tona fakaʼuhiga pea ʼe maʼu ʼi te ʼu palalau ʼae ʼe kamata ʼaki te ʼu Pesalemo 39, 62 mo te 77. ʼE lagi ko he fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga ta ʼo he fasi ʼo te ʼu pesalemo ʼaia. ʼE lagi feala ke fakaʼuhiga ki he fasi peʼe ki he meʼa faimaholo. Neʼe lagi fakahigoaʼi feia, he neʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te tagata faimaholo Levite ʼae ko Setutune peʼe ko ʼona foha.
Seusi.
Ko te ʼatua ʼae ʼe tauʼaluga ʼi te ʼatu ʼu ʼatua Keleka. ʼI Lisitia, neʼe fakahigoaʼi hala ia Palenapa ko Seusi. Neʼe maʼu ovi ki Lisitia te ʼu meʼa ʼafeā neʼe tohi ai “te kau pelepitelo ʼa Seusi” pea mo “Seusi te ʼatua laʼa.” Ko te vaka ʼae neʼe folau ai ia Paulo ʼi tana mavae mai te motu ko Malete, neʼe tuʼu ʼi tona taumuʼa te fakailoga ʼo “Te ʼu Foha ʼo Seusi,” neʼe ko te mahagā ko Kasito pea mo Poli.—Gau 14:12; 28:11.
Shéol.
Ko he kupu Fakahepeleo ʼe tatau mo te kupu Fakakeleka “Hadès.” ʼE fakaliliu ʼaki te kupu Faitoka. Pea ka tohi ʼaki he mataʼi tohi lahi, ʼe fakaʼuhiga ki he koga meʼa fakata peʼe ko te aluʼaga ʼo te kau mate, kae ʼe mole ko te koga meʼa ʼae ʼe tuku ki ai te ʼu mate. (Sen 37:35, nota; Ps 16:10, nota; Gau 2:31, nota)—Vakaʼi te kupu FAITOKA.
Sikele.
Ko he faʼahiga fua ʼo te mamafa pea ko he falā ʼe fakatafito ki ai te mamafa ʼo he meʼa. Neʼe lahi tona fakaʼaogaʼi e te kau Hepeleo. Ko tona mamafa ko kalame ʼe 11,4. ʼE talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te sikele ʼo “te koga meʼa taputapu.” Neʼe lagi fakamanatuʼi e te kupusiga palalau ʼaia neʼe tonu ke totonu te maka fua mamafa, pe neʼe tonu ke mulimuli ki he maka fua mamafa neʼe taupau ʼi te tapenakulo. ʼE toe talanoa ki te ʼu “sikele ʼe mulimuli ki te maka fua mamafa ʼa te hau.” Neʼe lagi ʼi ai he sikele fakahau (ʼe kehe mo te sikele mahani), peʼe ko he maka fua mamafa neʼe taupau ʼi te fale hau.—Eke 30:13; 2Sa 14:26.
Silia, te kau Silia.—
Vakaʼi te kupu ALAME, TE KAU ALAMEA.
Silikosisio.
Ko te toʼo ʼo he koga ʼo te koga tapu ʼo te tagata. Neʼe liliu te faʼahi ʼaia ko he fakamaʼua kia Apalahamo pea mo tona hakoga, kae ʼe mole fakamaʼua ia ki te kau Kilisitiano. Pea ʼe toe fakaʼaogaʼi ʼi hona aluʼaga fakata ʼi ʼihi vaega.—Sen 17:10; 1Ko 7:19; Flp 3:3.
Sinakoka.
Ko tona fakaʼuhiga “fakamaʼopoʼopo” peʼe “fakatahi.” Kae ʼe lahi te ʼu vaega ʼae ʼe fakaʼuhiga ai ki te fale peʼe ko te koga meʼa ʼae neʼe fakatahitahi ai te kau Sutea moʼo lau te ʼu Tohi Taputapu, peʼe ke akoʼi ai natou, peʼe ke natou faiakonaki pea mo faikole ai. ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe takitahi pe te kolo lahi mo tana sinakoka ʼi Iselaele. Pea ko te kolo ʼae neʼe lahi age, neʼe feala ke laka age ʼana sinakoka.—Luk 4:16; Gau 13:14, 15.
Sione, Moʼuga ʼo Sione.
Ko te tahi higoa ʼo te kolo tau ko Sepusi, neʼe tuʼu ʼi te moʼuga ʼo Selusalemi, ʼi te potu saute esite. Neʼe ko te kolo ʼo te kau Sepusi ʼae neʼe ko te telepi Kanaane. Hili tona maʼu e Tavite, neʼe ina laga ai tona fale hau, pea neʼe fakahigoa’i ko “te Kolo ʼo Tavite.” (2Sa 5:7, 9) Neʼe liliu ia Sione ko he moʼuga taputapu ʼaupito maʼa Sehova ʼi te temi ʼae neʼe ʼave ki ai e Tavite te Aleka. Ki muli age, neʼe toe fakaʼuhiga ki te koga meʼa ʼae neʼe tuʼu ai te fale lotu ʼi te Moʼuga ʼo Molia, pea ʼi ʼihi temi neʼe fakaʼuhiga ki te kolo katoa ʼo Selusalemi. ʼE tautau fakaʼaogaʼi ʼi hona ʼuhiga fakata ʼi te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano.—Ps 2:6; 1Pe 2:6; Fkh 14:1.
Sitela.
Ko te ʼu koga tai lalahi ʼe lua ʼe mole faʼa loloto, ʼi te matafenua ʼo Lipi, ʼi Afelika Noleto. Neʼe matataku te kau tautai ʼo te temi muʼa ʼi te fakalaka ai, ʼuhi ko te fetogi tuʼumaʼu ʼo te tuʼuʼaga ʼo te ʼu ʼafua ʼi te fanake mo te mamaha ʼo te tai. (Gau 27:17)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.13.
Siva.
Ko te higoa ʼo te lua mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea (ko te valu mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Apelili ʼo kaku ki te vaelua ʼo Maio. ʼE fakahigoaʼi Iale ʼi te tohi Talmud mo ʼihi ʼatu ʼae neʼe fai ʼi te hili ʼo te ʼaunofo ʼa te kau Sutea ʼi Papiloni. (1Ha 6:37)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Sivani.
Ko te higoa ʼo te tolu mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te hiva mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Maio ʼo kaku ki te vaelua ʼo Sunio. (Esi 8:9)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Supileo.
Neʼe ko he taʼu makehe neʼe fakamanatu fakafiafia e te kau Iselaele ʼi te taʼu 50 fuli talu mai te temi ʼae neʼe natou hu ai ki te Kele ʼo Te Fakapapau. ʼI te taʼu ʼaia, neʼe tonu ke fakaʼateainaʼi e te kau Iselaele ʼanatou kaugana Hepeleo. Neʼe mole tonu ke natou gaueʼi te kele kae tuku ke malolo. ʼI te taʼu fuli ʼo te Supileo, ko te ʼu kele ʼae neʼe ko he tofiʼa peʼe ko ʼae neʼe fakatau neʼe liufaki ki ʼonatou pule. Lolotoga te taʼu katoa ʼo te Supileo, neʼe fakafiafia ai te hahaʼi pea neʼe ko he taʼu ʼo te ʼateaina. Neʼe hage mai neʼe toe liliu te puleʼaga ohage ko te temi ʼae neʼe fakatuʼu ai e te ʼAtua ʼi te kamata.—Lev 25:10.
Suta.
Ko te foha tuʼulaga fa ʼo Sakopo, ʼae neʼe ina maʼu mo tona ʼohoana ko Lea. ʼI te lea fakapolofeta ʼae neʼe ina fai ʼi tana ʼamanaki mate, neʼe fakakikite e Sakopo ʼe haʼu anai mai te hologa ʼo Suta he pule ʼe lahi pea ʼe heʼe gata anai tana pule. Ko Sesu, ʼi tona ʼuhiga tagata, neʼe hifo mai ia Suta. Neʼe toe foaki ia te higoa ko Suta ki te telepi pea ki muli age ki te puleʼaga ʼo te potu saute. Ko te ʼu telepi ʼo te puleʼaga ʼaia neʼe ko Suta mo Pesamino. Neʼe toe kau ai te kau pelepitelo mo te kau Levite. Neʼe tuʼu ʼi te potu saute ʼo te fenua, ʼae neʼe tuʼu ai ia Selusalemi pea mo te fale lotu.—Sen 29:35; 49:10; Hep 7:14.
Sutea.
Neʼe fakaʼaogaʼi ki he tahi ʼo te telepi ʼo Suta, hili te to ʼo te ʼu telepi ʼe hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele. (2Ha 16:6) Hili te ʼaunofo ʼa te kau Iselaele ʼi Papiloni, neʼe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki te kau Iselaele mai te ʼu telepi kehekehe ʼae neʼe toe liliu ki Iselaele. (Est 4:12) Ki muli age, neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te malamanei moʼo fakakehekeheʼi te kau Iselaele mai te kau matapule. (Esi 3:6) Neʼe toe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia e te apositolo ko Paulo, ʼi hona aluʼaga fakata, ʼi tana fakamahino ʼae ʼe mole maʼuhiga ʼi te loto kokelekasio Fakakilisitiano te fenua ʼae ʼe kita kau ki ai.—Lom 2:28, 29; Kal 3:28.
T
Taʼaga lea.
Ko he takuga lea ʼe fakapotopoto, peʼe ko he fakamatala nounou ʼe tou maʼu ai he ako peʼe ko he manatu maʼuhiga. ʼI te Tohi-Tapu, ko te ʼu taʼaga lea ʼe feala ke hage ko ni palalau ʼe tupu ai te fakakaukau peʼe ko ni matetea. ʼE ina tala he moʼoni ʼaki ni palalau fakatuketuke peʼe ko ni lea fakatata. Pea neʼe liliu ʼihi takuga lea ko he ʼu palalau mahani moʼo vaʼi peʼe fakalainoaʼi ʼihi.—Ekl 12:9; 2Pe 2:22.
Tae.
ʼE fakaʼuhiga ki te tae ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe toe moka ʼosi te temi ʼo te taʼukai, te meʼa ʼae neʼe tuku e te kau tanaki taʼukai pe ʼe natou loto ki ai peʼe kailoa. Neʼe toe feala pe ke tae ʼi he gaueʼaga vite peʼe ʼi he gaueʼaga fuaʼi ʼakau. Neʼe ui ʼi te Lao ʼa Moisese neʼe mole tonu ke tanaki fuli te ʼu fua ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te ʼu gaueʼaga. Pea neʼe mole tonu ke toli fuli te ʼu oliveto peʼe ko te ʼu vite. Neʼe foaki ia e te ʼAtua maʼa te kau masiva, mo natou ʼae neʼe tau mo he malaʼia, mo te kau matapule, mo te ʼu fanau hala mo tamai, mo te ʼu fafine vitua te fealagia ʼae ke natou tae peʼe toli te meʼa ʼae ʼe toe ʼi te ʼosi ʼo te taʼukai.—Lut 2:7.
Taga.
Ko te faʼahiga kie neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai ni taga, ohage ko te taga ʼae neʼe fetuku ai te fulumeto. ʼI te agamahani, neʼe fai ʼaki te fuluʼi tao lanu fakapoʼuli. Neʼe kofuʼi mahani e te hahaʼi te ʼu taga ʼaia moʼo fakaha tanatou putu.—Sen 37:34; Luk 10:13.
Tagata ʼafeā.
Ko he tagata kua fotufotuʼa, kae ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fakaʼuhiga tafito ki he tahi ʼe ina maʼu he faʼahiga pule peʼe ina fakahoko ni maʼua ʼi he puleʼaga. ʼI te tohi ʼo Fakaha, ʼe toe fakaʼaogaʼi ki ʼihi ʼe maʼuʼuli ʼi selo. ʼE fakaʼuhiga te Fakakeleka présbutéros ki te kupu “tagata ʼafeā” moka talanoa kia natou ʼae ko tonatou maʼua ko te takitaki ʼo te kokelekasio.—1Ti 5:17; Fkh 4:4.
Tagata faifekau fakaminisitelio.
ʼI te Fakakeleka, ʼe ko te kupu diakonos, ʼae ʼe tau fakaliliu ʼaki te kupu “faifekau.” Ko te “tagata faifekau fakaminisitelio” ʼe ko he tahi ʼe gaue moʼo tokoni ki te kau tagata ʼafeā ʼo te kokelekasio. ʼE ʼi ai te ʼu fakamaʼua ʼe tonu ke mulimuli ki ai he tahi ke feala hana tuha mo te gaue ʼaia.—1Ti 3:8-10, 12.
Tagata faifilosofia Setoika.
Ko te ako ʼa te kau faifilosofia Keleka. Neʼe natou tui ʼe fimalie pe te tagata moka ʼe maʼuli ʼo mulimuli ki tana fakakaukau pea mo te natula. ʼI tanatou manatu, ko te tagata ʼae ʼe poto, ʼe mole ina logoʼi te mamahi peʼe ina kumi te ʼu fakafiafia.—Gau 17:18.
Tagata fakafelogoi.
Tagata faʼu ipu kele.
Tagata leʼo.
Ko he tagata ʼe leʼoleʼo ki ni hahaʼi peʼe ki ni koloa, tafito ʼi te poʼuli, pea ʼe ina fakatatagi te fakatagi pupuhi moʼo fakatokaga moka hoko he tuʼutamaki. ʼI te agamahani ʼe natou tutuʼu ʼi te ʼu kaupa pea mo te ʼu tule ʼo te ʼu kolo, ke natou sio mamaʼo ai kia natou ʼae ʼe fakaovi mai. ʼI hona ʼuhiga fakata, neʼe ui ko te kau polofeta neʼe ko te ʼu tagata leʼo ʼo Iselaele, he ʼe natou fakatokaga te hahaʼi ki te tuʼutamaki ʼae ka ʼamanaki hoko.—2Ha 9:20; Esk 3:17.
Tagata Nasaleti.
Neʼe fakahigoaʼi feia ia Sesu he neʼe haʼu ia mai te kolo ko Nasaleti. ʼE lagi haʼu mai te kupu Fakahepeleo ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ia Esaia 11:1, pea neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “huli.” Ki muli age, neʼe toe fakahigoaʼi te ʼu tisipulo ʼa Sesu ko te kau Nasaleti.—Mat 2:23; Gau 24:5.
Tagata ʼo te lao.
ʼI te takitaki ʼo te puleʼaga ʼo Papiloni, neʼe ko he tagata neʼe gaue maʼa te puleʼaga ʼi he potu fenua. Neʼe ina iloʼi lelei te ʼu lao pea neʼe ina maʼu he faʼahiga pule ʼi he faifakamau. Ko te ʼu tagata ʼo te lao neʼe tokakaga ki te ʼu fenua ʼae neʼe puleʼi e Loma. Neʼe tonu ke natou tokakaga ke fai ia meʼa fuli ʼi te fakatokatoka, mo tokaga ki te falā, mo fakamauʼi te kau talagataʼa ki te lao pea mo fakahoko te ʼu tonu ʼae neʼe toʼo ʼi he telepinale.—Tan 3:2.
Tagata sivi fetuʼu.
Tagata taupau.
Ko tana gaue tafito ko te leʼoleʼo pea mo takitaki te kokelekasio ohage ko he tagata tauhi ovi. ʼE maʼu tafito ʼi te kupu Fakakeleka épiskopos te manatu ʼae ko te leʼoleʼo mo te puipui. Ko te ʼu kupu “tagata taupau” pea mo “tagata ʼafeā” (présbutéros) ʼe fakaʼuhiga pe ki he gaue ʼe tahi ʼi te kokelekasio. Kae ʼe ʼi ai pe tonā kiʼi kehekehe: Ko te kupu “tagata ʼafeā,” ʼe ha ai ʼe ina maʼu te ʼu kalitate ʼo he tahi kua fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumalie. Ko te kupu “tagata taupau” ʼe ha ai ʼe tonu ke ina fakahoko te ʼu gaue.—Gau 20:28; 1Ti 3:2-7; 1Pe 5:2.
Taʼi mahaki.
ʼE ui ko he taʼi mahaki moka mafola vave ʼo pikisia ai. ʼE feala ke mamate ai he tokolahi. Ko te ʼu taʼi mahaki ʼae ʼe palalau ki ai te Tohi-Tapu, ʼe ko te ʼu nunuʼa ia ʼo he tuʼā mai te ʼAtua.—Num 14:12; Esk 38:22, 23; Amo 4:10.
Takaiga tohi.
Ko he lauʼi kiliʼi manu peʼe ko he lauʼi papilusi neʼe takatakai ʼi te moʼi ʼakau. Neʼe tohi pe ʼi te faʼahi ʼe tahi. Neʼe tohi te ʼu Tohi Taputapu pea mo hiki ki he ʼu takaiga tohi, ko te faʼahiga tohi ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi mahani ʼi te temi ʼae neʼe tohi ai te Tohi-Tapu.—Sel 36:4, 18, 23; Luk 4:17-20; 2Ti 4:13.
Takaiga tohi neʼe fai ʼaki te kiliʼi manu.
Neʼe ko te kiliʼi ovi, peʼe tao, peʼe pipi pea neʼe teuteuʼi ke feala ke tohi ki ai. Neʼe tologa age ʼi te takaiga tohi ʼae neʼe fai ʼaki te papilusi pea neʼe fakaʼaogaʼi ki ni tohi ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe ko te ʼu takaiga tohi ʼaia neʼe kole e Paulo kia Timoteo ke haʼu mo ia, neʼe lagi ko he ʼu tohi ʼo te ʼu Tohi Fakahepeleo. Ko ʼihi Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate neʼe fai ʼaki te kiliʼi manu.—2Ti 4:13.
Takone.
Ko he ʼatua ʼo te kau Filisitini. ʼE mole iloʼi lelei te haʼuʼaga ʼo te higoa ʼaia kae ki te kau popoto ʼe lagi haʼu mai te kupu Fakahepeleo dagh (ika).—Tfm 16:23; 1Sa 5:4.
Tala.
ʼE fakaʼuhiga ki te ʼu talaʼi manu, ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ohage ko he ʼu ipu, peʼe ko he ʼu ʼaiʼaga lolo, peʼe ko he ʼu ʼaiʼaga vaitohi peʼe meʼa magoni, peʼe ohage ko he meʼa faimaholo peʼe ko he fakatagi pupuhi. (1Sa 16:1, 13; 1Ha 1:39; Esk 9:2) Ko te kupu “tala” ʼe tau fakaʼaogaʼi moʼo fakata te malohi, te ʼohofi pea mo te malo ʼi te tau.—Tet 33:17; Mik 4:13; Skl 1:19.
(Te ʼu) Tala ʼo te ʼaletale.
ʼI te ʼu pokoʼi meʼa ʼe fa ʼo ʼihi ʼaletale, neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe hage ko he ʼu talaʼi manu. (Lev 8:15; 1Ha 2:28)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5 mo te 2.8.
Talagataʼa.
Talame.
ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano ʼe ko he foʼi piesi siliva Keleka neʼe kalame 3,4 tona mamafa. ʼI te ʼu Tohi Fakahepeleo ʼe fakaʼuhiga ki he talame aulo ʼo te temi ʼo te kau Pelesia. ʼE lagi tatau mo te foʼi piesi ʼae ko te taleke ʼe kalame 8,4 tona mamafa. (Est 2:69; Nee 7:70; Mat 17:24)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Taleke.
Ko te piesi aulo Pelesia ʼe kalame 8,4 tona mamafa. (1Kk 29:7)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
(Te ʼu vaka ʼo) Talesisi.
Taleta.
Ko he faʼahiga fua ʼo te mamafa pea mo te falā ki te kau Hepeleo. Neʼe kilo 34,2 tona mamafa. Neʼe maʼamaʼa age te taleta Keleka he neʼe kilo 20,4. (1Kk 22:14; Mat 18:24)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Taletale.
ʼI te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe fakaʼuhiga ki he aluʼaga ʼe malalo ʼaupito, ohage ko he pilisoni. Neʼe li ki ai e te ʼAtua te ʼu ʼaselo talagataʼa ʼi te temi ʼo Noe. ʼE toe talanoa ki te Taletale ʼi te ʼu fagana pagani: ko he fale pilisoni ʼi te lalo kele pea mo he koga meʼa fakapoʼuli maʼa te ʼu ʼatua ʼae ʼe mole faʼa maʼuhiga. Kae ko te kupu tartaroô (ʼe fakaʼuhiga “li ki te Taletale”) ʼae ia 2 Petelo 2:4 ʼe mole fakaʼuhiga neʼe li “te kau ʼaselo ʼae neʼe agahala” ki te fale pilisoni ʼaia. ʼE fakaʼuhiga ia ki tonatou fakahifo e te ʼAtua mai ʼonatou tuʼulaga ʼi selo pea mo toʼo ʼonatou pilivilesio, mo tuku natou ki he aluʼaga fakapoʼuli gaogao ʼi te faʼahi ʼo te ʼatamai ke mole natou mahino ki ʼana fakatuʼutuʼu taulekaleka. ʼE mole lelei tonatou ka haʼu, he ʼe fakaha ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakaʼauha anai natou ʼo talu ai ʼo fakatahi mo tonatou pule, ia Satana te Tevolo. Koia, ʼe fakaʼuhiga te Taletale ki he aluʼaga ʼe malalo ʼaupito neʼe tuku ki ai te ʼu ʼaselo talagataʼa ʼaia. ʼE mole tatau ia mo “te vanu” ʼae ʼe talanoa ki ai ia Fakaha 20:1-3.
Tamusi.
(1) Ko he higoa ʼo he ʼatua neʼe tagiʼi e te ʼu fafine Hepeleo ʼae neʼe agatuʼu kia Sehova ʼi Selusalemi. Ki ʼihi tagata faihisitolia, ko Tamusi neʼe ko te hau neʼe fakaʼuhiga ko he ʼatua ʼi tana ʼosi mate. Neʼe ko Tumusi ʼi te ʼu tohi Fakasumelia, neʼe fakaʼuhiga ki te ʼohoana peʼe ko te tagata laukau ʼo Inana, te ʼatua fafine ʼo te fanaunau ʼae ko Asetolete ʼae neʼe atolasioʼi e te kau Papiloni. (Esk 8:14) (2) Ko te higoa ʼo te fa mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te hogofulu mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Sunio ʼo kaku ki te vaelua ʼo Sulio.—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Tapenakulo.
ʼE fakaʼuhiga ki he fale la. ʼI te Tohi-Tapu, ko he fale la fehikitaki neʼe fai ai te tauhi maʼa ʼi te hili ʼo te mavae ʼa te kau Iselaele mai Esipito. Neʼe tuku ai te aleka ʼo te fuakava ʼa Sehova, ko te fakailoga ʼaia ʼo te nofo ai ʼa te ʼAtua. Neʼe momoli ai te ʼu sakilifisio pea neʼe fai ai te ʼu toʼotoʼoga ki te tauhi. ʼE toe fakahigoaʼi ko “te fale la ʼo te fono.” Neʼe faʼufaʼu ʼaki he ʼu kaumatapa ʼakau ʼe tapa fa pea neʼe ʼaofi ʼaki ni kie lino neʼe tui fakailoga ki ai ni kelupimi. Neʼe koga fale lua. Neʼe higoa te ʼuluaki koga fale Potu Taputapu pea ko te lua, Potu Taputapu ʼAupito. (Sos 18:1; Eke 25:9)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
Tapunu ʼo te aleka.
ʼI te ʼaho ʼo te Faifakalelei, ʼi muʼa ʼo te tapunu ʼaia, neʼe afuhi e te pelepitelo lahi te toto ʼo te ʼu molaga ʼo te agahala. ʼE haʼu mai te kupu Fakahepeleo ʼe fakaʼuhiga “ ʼuʼufi” (te agahala) peʼe lagi molehi (te agahala). Neʼe fai te tapunu ʼaki te aulo, pea neʼe tutuʼu te ʼu kelupimi ʼi te ʼu faʼahi takitahi ʼo te tapunu. (Eke 25:17-22; 1Kk 28:11; Hep 9:5)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.5.
Tauhi taputapu.
Taula ʼatua, tauhi taula ʼatua.
Ko te taula ʼatua ʼe ko he fakatata, peʼe ko he pāki peʼe ko he fakata ʼo he meʼa, ʼe moʼoni peʼe kailoa, ʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi ʼi tanatou tauhi. Ko te tauhi taula ʼatua ʼe ko te atolasio, peʼe ko te ʼofa ki he taula ʼatua.—Ps 115:4; Gau 17:16; 1Ko 10:14.
Taumafa ʼa Te ʼAliki.
ʼE ko he taumafa ʼe fakaʼaogaʼi ai te pane hala fakatupu moʼo fakata te sino ʼo Kilisito pea mo te vino moʼo fakata tona taʼataʼa. ʼE fakamanatuʼi ai te mate ʼo Sesu. Mai tona aluʼaga ʼae ʼe ko he meʼa ʼe fakamaʼua ʼi te Tohi-Tapu ke mulimuli ki ai te kau Kilisitiano, koia ʼe toe fakahigoa ko “te ʼAho Fakamanatu.”—1Ko 11:20, 23-26.
Tautea.
ʼE fakaʼuhiga ʼi te ʼu Tohi Fakahepeleo ki he mahaki peʼe ki he malaʼia neʼe fakato e Sehova moʼo fakatuʼā.—Num 16:49; Fkh 22:18.
Tekapole.
Ko he ʼu kolo Keleka, pea ʼi te kamata neʼe faʼufaʼu ʼaki ni kolo ʼe hogofulu. ʼE haʼu te higoa ʼaia mai te ʼu kupu Fakakeleka déka, ʼe fakaʼuhiga “hogofulu” pea mo polis, “kolo.” Neʼe maʼu ai te faʼahiga maʼuli ʼa te kau Keleka pea neʼe lahi ai tanatou faikoloa. Neʼe toe fakaʼuhiga te kupu “Tekapole” ki te ʼu kolo ʼae neʼe tuʼu ʼi te koga fenua ʼi te potu esite ʼo te Tai ʼo Kalilea pea mo te Vai Tafe ʼo Solotane. Neʼe fakalaka ia Sesu ʼi te koga fenua ʼaia kae ʼe mole fakaha ʼi te ʼu Evaselio pe neʼe hu ki te ʼu kolo ʼaia. (Mat 4:25; Mko 5:20)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 1.7 mo te 2.10.
Telafimi.
Ko ni taula ʼatua peʼe ko ni fakatata ʼo te ʼu loto fale neʼe fakafehuʼi ke iloʼi ai te ka haʼu. (Esk 21:21) Neʼe lahi mo hage ʼihi fakatata ko he tagata, pea ko ʼihi ʼatu neʼe veliveli. (Sen 31:34; 1Sa 19:13, 16) ʼE ha ʼi te ʼu fekumi ʼa te kau alekeolosia ʼi Mesopotamia, ko te maʼu e he tahi hona telafimi ko he fakafealagia ʼaia ke ina maʼu te tofiʼa fakafamili. (Lagi koia ʼae neʼe toʼo e Lasele te ʼu telafimi ʼo tana tamai.) Kae ʼe hage ia neʼe mole ko he agamahani ʼi Iselaele. Kae ʼi te temi ʼo te kau tuʼi fakamau mo te ʼu hau, neʼe maʼu e ʼihi kau Iselaele honatou ʼu telafimi neʼe ko ʼonatou taula ʼatua. Neʼe kau te ʼu telafimi ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe maumauʼi e te Hau agatonu ko Sosiasi.—Tfm 17:5; 2Ha 23:24; Ose 3:4.
Temonio.
Ko he laumalie ʼe fakapulipuli, mo agakovi pea mo malohi ʼaupito age ʼi te tagata. ʼE fakahigoaʼi te kau temonio ko “te ʼu foha ʼo te ʼAtua moʼoni” ia Senesi 6:2 pea ko “te ʼu ʼaselo” ia Suta 6. Neʼe mole fakatupu agakovi te ʼu ʼaselo ʼaia. Kae neʼe natou filifili ke liliu ko ni fili ʼo te ʼAtua. Neʼe natou talagataʼa ʼi te temi ʼo Noe pea mo lagolago kia Satana ʼi tana agatuʼu kia Sehova.—Tet 32:17; Luk 8:30; Gau 16:16; Skp 2:19.
Tenalio.
Ko he foʼi piesi siliva Loma, neʼe kalame 3,85 tona mamafa pea neʼe tuʼu te pāki ʼo Sesale ʼi tona faʼahi ʼe tahi. Neʼe ko te totogi ʼaia ʼo he tagata neʼe gaue ʼaho katoa. Pea neʼe toe fakamaʼua e te kau Loma ki te kau Sutea moʼo totogi ʼaki te “tukuhau.” (Mat 22:17; Luk 20:24)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.14.
Tepete.
Ko te higoa ʼo te fa mahina ʼo te kaletalio fakalotu ʼa te kau Sutea ʼi te hili ʼo tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni (ko te fa mahina ʼo te kaletalio mahani). ʼE kamata mai te vaelua ʼo Tesepeli ʼo kaku ki te vaelua ʼo Sanualio. ʼI te agamahani ʼe ui pe ia ko “te hogofulu mahina.” (Esi 2:16)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.15.
Teu tau.
Ko he teu neʼe tui e te kau solia moʼo puipui ia natou: te puloga tau, te kofu ukamea, te kiliʼi pipi, te meʼa moʼo puipui ʼonatou vaʼe ʼo kaku ki ʼonatou tuli pea mo te meʼa tali tau.—1Sa 17:39; Efe 6:13-17.
Tevolo.
Ko te higoa ʼo Satana ʼi te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano. Ko tona fakaʼuhiga ko he tahi ʼe “Faifasituʼu.” Neʼe fakahigoaʼi ia Satana ko te Tevolo he ʼe ko ia tafito ʼae neʼe faifasituʼu pea mo ina tukugakoviʼi hala ia Sehova, mo Tana folafola moʼoni pea mo Tona huafa maʼoniʼoni.—Mat 4:1; Soa 8:44; Fkh 12:9.
Tisili.—
Vakaʼi te kupu ETANIME mo Te ʼu Fakamahino 2.15.
Toafa.
Toe mamahi lahi.
ʼE toe fakaliliu te kupu Fakakeleka ʼaki te ʼu kupu “fakataga,” peʼe “ ʼahiʼahi.” Neʼe palalau ia Sesu ʼo ʼuhiga mo he “toe mamahi lahi,” neʼe heʼeki hoko ʼi muʼa atu pea neʼe tonu ke hoko ki Selusalemi. Pea neʼe palalau tafito leva ʼo ʼuhiga mo he “toe mamahi lahi” ʼe hoko anai ki ʼamuli, ki te malamanei ʼi te temi ʼae ka ‘haʼu ai mo te kololia.’ (Mat 24:21, 29-31) Neʼe ui e Paulo ko te mamahi ʼaia ʼe ko te fakahoko ʼo te faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼo ina tauteaʼi “natou ʼae ʼe mole natou iloʼi te ʼAtua, pea mo natou ʼae ʼe mole fakalogo ki te logo lelei” ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito. Ia Fakaha kapite 19, ʼe fakamatala ai ʼe takitaki e Sesu ia te ʼu kautau ʼae ʼi te lagi, ʼo natou tauʼi “te manu fekai mo te ʼu hau ʼo te kele pea mo ʼanatou kautau.” (2Te 1:6-8; Fkh 19:11-21) ʼE toe ui ʼi te tohi ʼo Fakaha ʼe hao anai “he toe hahaʼi tokolahi” ʼi te mamahi ʼaia. (Fkh 7:9, 14)—Vakaʼi te kupu ALAMAKETONE.
(Te ʼu) Tohi Taputapu.
ʼE fakaʼuhiga ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE tuʼu pe te kupuʼi palalau ʼaia ʼi te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano.—Luk 24:27; 2Ti 3:16.
Toho.
ʼI te temi muʼa, neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi he ʼu foʼi maka, peʼe ko he ʼu kiʼi moʼi ʼakau neʼe natou toho moʼo fai he ʼu tonu. Neʼe ʼai te ʼu meʼa ʼaia ki he kofu peʼe ko he ipu pea neʼe luluʼi. Ko ia ʼae neʼe filifili neʼe ko ia ʼae neʼe toho pe neʼe to ki tuʼa tana foʼi maka peʼe ko tana kiʼi moʼi ʼakau. Pea ʼi te agamahani, neʼe natou faikole ʼi tanatou fai te filifili ʼaia.—Sos 14:2; Taa 16:33; Mat 27:35.
Tokonaki.
ʼE ko te ʼaho ʼi muʼa ʼo te Sapato ʼae neʼe teuteuʼi ai e te kau Sutea te ʼu meʼa ʼae neʼe ʼaoga ki te Sapato. Neʼe ʼosi te ʼaho ʼaia ʼi te to ʼo te laʼa ʼi te Feliaono, ʼo kamata ai leva te Sapato. Ki te kau Sutea, neʼe kamata te ʼaho ʼi te afiafi pea ʼosi ʼi te apogipogi afiafi.—Mko 15:42; Luk 23:54.
Tokotoko.
Ko he koga ʼakau peʼe ko he toko ʼe toʼo e he hau, pea ʼe fakata ki tona pule fakahau.—Sen 49:10; Hep 1:8.
Tono.
Ko te felaveʼi fakasino ʼa he tagata peʼe ko he fafine ʼohoana mo he tahi age ʼe mole ko tona ʼohoana.—Eke 20:14; Mat 5:27; 19:9.
Totogi.
Ko he totogi ʼe foaki moʼo fakaʼateainaʼi he tahi mai te nofo popula, te tautea, te mamahi, te agahala peʼe ko he maʼua. Ko te totogi ʼaia neʼe mole fakaʼuhiga tuʼumaʼu pe ki he falā. (Esa 43:3) Neʼe fakamaʼua he totogi ʼi te ʼu aluʼaga kehekehe. Ohage la, ʼi Iselaele, neʼe foaki kia Sehova te ʼu ʼuluaki foha fuli peʼe ko te ʼu ʼuluaki manu tagata fuli. Neʼe tonu ke tuku keheʼi ki te tauhi ʼae kia Sehova. Koia neʼe tonu ai ke foaki he totogi moʼo fakaʼateainaʼi natou mai tanatou gaue ʼaia. (Num 3:45, 46; 18:15, 16) Kapau neʼe mole leʼohi he vitulo agakovi pea ina matehi he tahi, neʼe fakamaʼua ki te tagata ʼae ʼaʼana te vitulo ke ina foaki he totogi, ke fakaʼateainaʼi ia ia mai tona fakatuʼā ki te mate. (Eke 21:29, 30) Kae neʼe mole tali he totogi mai ia ia ʼae neʼe ina fakapogi he tahi he neʼe loto ki ai. (Num 35:31) Kae ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fakamaʼuhigaʼi te totogi ʼae neʼe foaki e Sesu ʼi tana foaki tona maʼuli ko he sakilifisio moʼo fakaʼateainaʼi te hahaʼi ʼe fakalogo ki te ʼAtua mai te agahala pea mo te mate.—Ps 49:7, 8; Mat 20:28; Efe 1:7.
Tuʼi fakamau.
Ko ni tagata neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo haofaki tana hahaʼi ʼi muʼa ʼo te temi ʼae neʼe puleʼi ai te puleʼaga ʼo Iselaele e ni hau.—Tfm 2:16.
Tukuhau.
Tuʼu afiafi ʼo te mahina.
ʼI te kaletalio Fakasutea, ʼe fakaʼuhiga ki te ʼuluaki ʼaho ʼo te ʼu mahina fuli, pea ʼi te ʼaho ʼaia, neʼe fakatahitahi ai te kau Iselaele, mo kakai, pea mo momoli ni sakilifisio makehe neʼe fakatotonu ʼi te Lao. Ki muli age, neʼe liliu te ʼaho ʼaia ko he ʼaho lahi fakapuleʼaga pea neʼe mole gaue ai te hahaʼi.—Num 10:10; 2Kk 8:13; Kol 2:16.
Tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa.
Ko te fakaliliu ʼaia ʼo te kupu Fakakeleka aïôn moka talanoa ki te ʼu aluʼaga ʼe hoko ʼi he temi loaloaga peʼe ko te ʼu agaaga ʼae ʼe makehe ai te temi ʼaia. ʼE talanoa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo “te malama ʼaeni” (peʼe tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa) pea ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu aluʼaga ʼe hoko mahani ʼi te malamanei pea mo te faʼahiga maʼuli ʼo te hahaʼi ʼae ʼe mamaʼo mai te ʼAtua. (2Ti 4:10) ʼAki te fuakava ʼo te Lao, neʼe fakatuʼu e te ʼAtua he ʼu aluʼaga ʼe feala ke ui ai neʼe ko “te temi ʼo te kau Iselaele” peʼe ko “te temi ʼo te kau Sutea.” Pea neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia Sesu Kilisito, ʼaki tona sakilifisio faitotogi, moʼo fakatuʼu he ʼu aluʼaga ʼe fakaʼuhiga ʼuluaki ki te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo. Neʼe ko te kamata ʼaia ʼo he temi foʼou neʼe fakata fakatomuʼa e te ʼu agaaga ʼo te fuakava ʼo te Lao. Ka talanoa ki “te ʼu tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa,” ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu agaaga kehekehe ʼo te temi muʼa peʼe ʼo te temi ka haʼu. ʼE toe fakaʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼae neʼe fakatupu e Sehova, ohage la ko te laʼa, te mahina, te ʼu fetuʼu pea mo te kele.—Mat 24:3; Mko 4:19; Lom 12:2; 1Ko 10:11; Hep 1:2; 11:3.
U
(Te) Ulime mo te Tumime.
Ko he ʼu meʼa neʼe fakaʼaogaʼi e te pelepitelo lahi ke ina maʼu he tali mai ia Sehova ki he fehuʼi maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te fenua. Neʼe ina fai ohage ko he toho. Neʼe ʼai te Ulime mo te Tumime ki te peketolale ʼae neʼe tui e te pelepitelo lahi, moka hu ki te tapenakulo. Neʼe lagi mole toe fakaʼaogaʼi te Ulime mo te Tumime ʼi te ʼosi maumauʼi ʼo Selusalemi e te kau Papiloni.—Eke 28:30; Nee 7:65.
ʼUluaki fua.
Neʼe fakamaʼua e Sehova ki te kau Iselaele ke natou momoli age ʼonatou ʼuluaki fua. Neʼe feala ke fakaʼuhiga ki te ʼu ʼuluaki fua ʼo te kele, peʼe ko te ʼu ʼuluaki tupu ʼo te tagata pea mo te manu. Neʼe momoli e te puleʼaga ʼo Iselaele ʼonatou ʼuluaki fua ki te ʼAtua ʼi te ʼAho Lahi ʼo Te ʼu Pane Hala Fakatupu pea mo te Penikosite. Neʼe toe fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau “ ʼuluaki fua” ʼi hona aluʼaga fakata moʼo talanoa kia Kilisito pea mo ʼana tisipulo fakanofo.—1Ko 15:23; Num 15:21; Taa 3:9; Fkh 14:4.
ʼUluaki tupu.
ʼE fakaʼuhiga tafito ki te ʼuluaki foha ʼo he tagata (kae mole ko he ʼuluaki tupu ʼa he fafine). ʼI te temi muʼa, neʼe maʼuhiga te tuʼulaga ʼo te ʼuluaki foha ʼi te famili. Neʼe ina takitaki te famili ʼi te ʼosi mate ʼo tana tamai. ʼE toe fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki te “ ʼuluaki ʼuhi” tagata ʼa he manu.—Eke 11:5; 13:12; Sen 25:33; Kol 1:15.
ʼUluʼi pou.
Ko te tumutumu ʼo he pou neʼe fakamataleleiʼi. Neʼe lalahi te ʼu ʼuluʼi pou ʼo te ʼu pou ʼae neʼe fakahigoaʼi ko Sakine mo Poase. Neʼe tuʼu te tahi ʼi te faʼahi hema ʼo te huʼaga ʼo te fale lotu ʼo Salomone mo te tahi ʼi te faʼahi mataʼu. (1Ha 7:16)—Vakaʼi Te ʼu Fakamahino 2.8.
V
Vahe tahi ki te hogofulu.
Neʼe foaki tafito te vahe tahi ki te hogofulu pe neʼe li moʼo lagolago ki he ʼu fakatuʼutuʼu fakalotu. (Mal 3:10; Tet 26:12; Mat 23:23) ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe fakatotonu ki te kau Iselaele ke natou foaki ki te kau Levite ia te vahe tahi ki te hogofulu ʼo te ʼu fua ʼo ʼanatou gaueʼaga, mo ʼanatou pipi mo ovi ʼae neʼe tutupu ʼi te taʼu. Neʼe tonu ke natou fai te faʼahi ʼaia ʼi te taʼu fuli moʼo lagolago ki te kau Levite. Pea neʼe toe foaki e te kau Levite te vahe tahi ki te hogofulu ʼo te vahe tahi ki te hogofulu ʼae neʼe natou maʼu ki te kau pelepitelo ʼo te famili ʼo Alone moʼo taupau ʼonatou maʼuli. Neʼe toe ʼi ai mo te tahi ʼu vahe tahi ki te hogofulu neʼe tonu ke foaki. ʼE mole fakamaʼua ki te kau Kilisitiano ke natou foaki te vahe tahi ki te hogofulu.
Vai ʼae ʼe vela ai te afi kakaha.
Ko he koga meʼa fakata, pea ʼe toe ui ʼe ko “te lua mate.” Ko te kau agahala ʼae ʼe mole fakahemala, mo te Tevolo, ʼo feia mo te mate pea mo te Faitoka (peʼe ko te Hadès), ʼe li natou ki ai. Ko te ui ʼae ʼe li ki ai he ʼaselo ʼo feia mo te mate pea mo te Hadès, ʼae ʼe ko he ʼu meʼa ʼe mole feala ke tutu ʼi te afi, ʼe fakaha ai ko te vai ʼaia ʼe ko he vai fakata. ʼE mole fakaʼuhiga ia ki te fakamamahiʼi ʼo te hahaʼi ʼo heʼe gata, kae ʼe ko tonatou fakaʼauha ʼo heʼe gata.—Fkh 19:20; 20:14, 15; 21:8.
Vai tafe.
ʼE palalau te Tohi-Tapu ki ni vai tafe ʼe hahali tuʼumaʼu he ʼe hifo mai ni matapuna vai. Kae ʼe moamoa ʼihi ʼi te agamahani, gata pe ʼi te temi ʼua.—Sen 26:19; Num 34:5; Tet 8:7; 1Ha 18:5; Sop 6:15.
Vanu.
ʼI te Fakakeleka abussos, ko tona fakaʼuhiga “loloto ʼaupito” peʼe “mole hona fakafuafua, mole hona gataʼaga.” ʼE fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu Tohi Fakakeleka Fakakilisitiano moʼo fakaʼuhiga ki he koga meʼa peʼe ko he aluʼaga ʼe mole feala ke mavae mai ai he tahi. ʼE toe fakaʼuhiga ki te faitoka kae ʼe mole gata ai.—Luk 8:31; Lom 10:7; Fkh 20:3.