Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
7-13 SULIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 21
He ʼu Pelesepeto Fakapotopoto Ki He ʼOhoana Fiafia
ʼE Feafeaʼi Hakotou Fai He ʼu Tonu Fakapotopoto?
Kapau ʼe tou fai fakavilivili he ʼu tonu ʼe feala ke fua kovi. ʼE fakatokaga fenei e Taʼaga Lea 21:5: “Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te tagata faʼa tokaga ʼe fua manuʼia moʼoni, kae ko ia ʼae ʼe gaue fakavilivili ʼe alu moʼoni anai ia ki te masiva.” Ohage la, ʼe tonu ki te kau tupulaga ʼae kua fia ʼohoana ke ʼaua naʼa natou ʼoho fakavilivili ki te faʼahi ʼaia. ʼE lagi natou fakamoʼoni ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaeni ʼa William Congreve, te tagata faitohi Pilitania ʼi te kamata ʼo te 18 sekulo: “ ʼE feala ke fakahemala fualoa ia ia ʼae ʼe ʼohoana fakavilivili.”
g 7/08 7 ¶2
Ke Fua Lelei He Nofo ʼOhoana
Ke Ke agavaivai. “ ʼAua naʼa kotou fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie peʼe ʼaki he fiaha, kae ʼaki he agavaivai kotou fakaʼuhiga te hahaʼi fuli ʼe maʼoluga age ia koutou.” (Filipe 2:3) ʼE feala ke hoko tuʼumaʼu te ʼu kē ʼi te nofo ʼohoana, he ʼe ʼi ai te tahi ia naua ʼe mole fiamalalo. ʼE ina ui ʼe tupu te fihifihia mai tona hoa kae ʼe mole ina kumi ia he puleʼaki moʼona fakatokatoka. ʼE lava tokoni atu te agavaivai ke mole ke faigaʼi ke tuʼu pe ʼau tonu.
“Ke Ke Fiafia Mo Te ʼOhoana ʼo Tou Temi Tupulaga”
13 ʼE feafeaʼi moka hoko he ʼu fihifihia ʼi he taumatuʼa ʼuhi ko tanā aga? ʼE tonu ke nā faiga ke nā maʼu he puleʼaki. Ohage la, ʼe lagi nā fai he ʼu palalau ʼe mole lelei pea kua nā mahani ʼi te palalau feia. (Taʼaga Lea 12:18) Ohage ko tona fakaha ʼi te ʼuluaki alatike, ko te taʼi aga ʼaia ʼe feala ke ina maumauʼi te nofo fakataumatuʼa. ʼE ui fenei e te taʼaga lea ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE lelei age takita nofo ʼi he fenua ʼe toafa [ʼi hakita nofo] mo he fafine fakatupu kē ʼaki te mamahi.” (Taʼaga Lea 21:19) Kapau ʼe kotou feia, fafine ʼohoana, ʼi tokotou maʼuli fakataumatuʼa, kotou fai te fehuʼi ʼaeni: ‘ ʼUhi ko toku ʼuluagaaga, ʼe faigataʼa koa ki toku ʼohoana hana nofo mo au?’ ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu tagata ʼohoana: “Kotou oʼofa ki ʼokotou ʼohoana pea ʼaua naʼa kona takotou aga kia natou.” (Kolose 3:19) ʼU tagata ʼohoana, kotou fai te fehuʼi ʼaeni: ‘ ʼE fia kumi koa e toku ʼohoana he lotofimalie ʼi he tahi age, ʼuhi he ʼe mole au lotomahino ki ai?’ ʼE mahino ia ʼe mole he takuʼaki ki he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga. Kae mai tona aluʼaga ʼae ʼe feala ke hoko he tuʼutamaki feia, ʼe ko he tupuʼaga lelei ʼaia ke nā faipalalau fakahagatonu ki te faʼahi ʼaia.
Koloa Fakalaumalie
Kua Hoko Ia Te ʼu Fakamelomelo ʼo ʼUhiga Mo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
9 Ia ʼaho nei ko Sesu ko te Hau malohi, kae ʼe mole kei hage pe ko he tagata ʼe heka ʼi te tuʼa ʼo te ʼasino. ʼI te Tohi-Tapu ʼe fakamatala ai ʼe ko he tahi ʼe heka ʼi te hosi pea ʼi te Tohi-Tapu ko te hosi ʼe ina fakatata ia te tau. (Taʼaga Lea 21:31) ʼE ui fenei ʼi te tohi ʼo Apokalipesi 6:2 (MN): “Koʼeni ia te hosi hina; pea ko ia ʼae neʼe heka ai, neʼe ʼi ai tana nahau; pea neʼe foaki age kia te ia te kolona, pea neʼe hu fakatoʼa ia ki tuʼa pea mo fakaʼosi tana malo.” Tahi ʼae meʼa, ʼo ʼuhiga mo Sesu, neʼe tohi fenei e te tagata faipesalemo ko Tavite: “Ko te tokotoko ʼo tou malohi, ʼe fekauʼi anai e Sehova mai Sione, ʼo ui maʼana: ‘Alu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tou ʼu fili.’ ”—Pesalemo 110:2.
14-20 SULIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 22
He ʼu Pelesepeto Fakapotopoto Ki Te Akoʼi ʼo Te ʼu Fanau
ʼE Natou Tauhi Anai Koa Ki Te ʼAtua Moka Natou Lalahi?
7 Kapau kua ke ʼohoana pea ʼe kolua fia maʼu fanau, kolua fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: “ ʼE tā agavaivai koa pea mo ʼoʼofa kia Sehova mo tana Folafola? ʼE filifili anai koa taua e Sehova moʼo taupau he kiʼi toe kei meamea, ʼe maʼuhiga ki ʼona mata?” (Pes. 127: 3, 4) Pea kapau kua ke maʼu fanau, ke ke fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: “ ʼE au akoʼi koa ki ʼaku fanau te maʼuhiga ʼae ke faʼa gaue?” (Ekl. 3:12, 13) “ ʼE au faiga malohi koa ke au puipui natou mai te ʼu tuʼutamaki ʼae ʼe feala ke hoko kia natou ʼi te malama ʼa Satana?” (Taag. 22:3) ʼE mole feala ke ke puipui ʼau fanau mai te ʼu fihifihia fuli ʼae ʼe feala ke hoko. Kae ʼaki he agaʼofa, ʼe feala ke ke teuteuʼi mamalie natou ki te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli, ʼo ke akoʼi natou ke natou kumi tokoni ki te Folafola ʼa te ʼAtua. (Lau ia Taʼaga Lea 2:1-6.) Ohage la, kapau ʼe mavae he tahi ʼo tou famili ʼi te moʼoni, ke ke fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo tokoni kia natou ke natou mahino ki te maʼuhiga ʼae ke natou nofo agatonu kia Sehova. (Pes. 31:24) Peʼe kapau ʼe mate he tahi ʼo tou famili, fakaha age ki ʼau fanau pe ʼe lava fakalotofimalie feafeaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua takotou lotomamahi.—2 Ko. 1:3, 4; 2 Tim. 3:16.
ʼU Matuʼā, Kotou Akoʼi ʼAkotou Fanau
17 Kotou akoʼi tautonu ʼakotou fanau. Kapau ʼe kotou akoʼi tautonu ʼakotou fanau, ʼe fua lelei anai kia natou. (Taag. 22:6) Kotou manatuʼi ia Timoteo, ʼae neʼe kaugā faifolau ʼi ʼihi temi mo Paulo. Ko tana faʼe ia Enise mo tana kui ko Loise, neʼe nā akoʼi ia ia ‘talu mai tana kei meamea.’—2 Tim. 1:5; 3:15.
18 Ko Jean-Claude mo Peace, ko te tahi pe taumatuʼa mai Côte d’Ivoire ko ʼanā fanau ʼe toko ono. Ia ʼaho nei, ko ʼanā fanau ʼaia ʼe toko ono ʼe ʼoʼofa pea mo tauhi kia Sehova. Kotea ʼae neʼe tokoni ki te taumatuʼa ʼaia ke nā maʼu te ʼu fua lelei ʼaia? Neʼe nā faʼifaʼitakiʼi ia Enise mo Loise. Neʼe nā ui fenei: “Neʼe ma akoʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ki ʼamā fanau talu mai tanatou kei meamea, hili pe tanatou tutupu.”—Tet. 6:6, 7.
19 Kotea te fakaʼuhiga ʼo te “akoʼi” ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ki ʼakotou fanau? Ia Tetelonome 6:6, 7, ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “ako,” ʼe fakaʼuhiga ki te “akoʼi peʼe ko te fakahu ʼo he ʼu manatu ki te ʼatamai ʼo he tahi pea ʼe fai liuliuga ke ʼaua naʼa galoʼi.” Koia ʼe tonu ki te ʼu matuʼā ke natou fakatahi tuʼumaʼu mo ʼanatou fanau moʼo akoʼi kia natou te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼI ʼihi temi, ʼe feala pe ke lotovaivai te ʼu matuʼā ʼuhi ko tanatou palalau liuliuga ki he ʼu manatu. Kae ʼe tonu ke natou manatuʼi ʼe ko he faigamalie ʼaia ke natou tokoni ke mahino pea ke maʼuliʼi e ʼanatou fanau te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼU Matuʼā, Kotou Tuku He Faʼifaʼitaki Lelei Ki ʼAkotou Fanau
ʼE moʼoni, ʼe ʼi ai ʼihi fanau ʼe agatuʼu. (Senesi 8:21) Kae kotea ʼae ʼe lava fai e te ʼu matuʼā? ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE pipiki te agavale ki te loto ʼo te tama, kae ʼe mamaʼo anai ia mai ai moka fakaʼaogaʼi te ʼakau ʼo te fakatonutonu.” (Taʼaga Lea 22:15) ʼE ui e ʼihi, ‘ ʼe fefeka fau pea kua ʼosi tona ia temi.’ ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole tali ʼi te Tohi-Tapu te agamalohi mo te gaohi koviʼi ʼo he tahi. Logo la ʼe fakaʼuhiga ʼi ʼihi temi te “ ʼakau” ki te fakatuʼā ʼo he tahi, kae ʼe toe fakaʼuhiga ki te pule ʼa te ʼu matuā ʼae ʼe natou fakahoko fakahagatonu. ʼE natou toe fakahoko ʼaki te ʼofa mo te fakasiosio tonu, he ʼe natou loto ke maʼu e te ʼu fanau te maʼuli heʼe gata.—Hepeleo 12:7-11.
Koloa Fakalaumalie
Kotou Fiafia ʼi Te ʼu Gaue ʼe Kotou Fakahoko
11 ʼE toe feia pe, ʼe feala ke tuputupu totatou fiafia mo kapau ʼe tou fakahoko lelei te ʼu gaue ʼae neʼe tuku mai ke tou fai. Ohage la, “tokaga tafito” ki te gaue faifakamafola pea mo gaue fakamalotoloto ʼi te kokelekasio. (Gaue 18:5; Hep. 10:24, 25) Teuteu lelei te ʼu fono ke kotou foaki he ʼu tali fakalotomalohi. Fakahoko lelei te ʼu kiʼi akonaki peʼe faipalalau ʼae ʼe tuku atu ke ke fai ʼi te ʼu fono ʼo te vahaʼa. Kapau ʼe kole atu he tahi gaue ʼi te kokelekasio, kotou agatonu ki ai. ʼAua naʼa kotou me’a noaʼi ʼo ui ko he puli temi te ʼu gaue ʼae neʼe foaki atu. (Taag. 22:29) Ka lahi age takotou manako ki takotou ʼu gaue fakalaumalie, ʼe kotou tuputupu ai mo toe lahi ai tokotou fiafia. (Kal. 6:4) ʼE faigafua anai takotou fakafiafia fakatahi mo he ʼu tehina neʼe foaki age he gaue neʼe kotou fakaʼamu ki ai.—Loma 12:15; Kal. 5:26
21-27 SULIO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 23
He ʼu Pelesepeto Fakapotopoto Ki Te Fakaʼaogaʼi ʼo Te Kava
Tou Fakaʼaogaʼi Fakapotopoto Ia Te Kava
5 ʼE feafeaʼi mo kapau ko he tahi ʼe inu kava kae ʼe tokaga naʼa tou fakatokagaʼi kua konahia? Ko ʼihi logo la ʼe lahi tanatou inu kava kae ʼe mole iloga mai honatou konahihia. Kae ʼaua naʼa kita faihala, mo kapau ʼe kita manatu ʼe mole kita tuʼutamaki anai ʼi te faʼahi ʼaia. (Selemia 17:9) ʼAki te temi, mamalie pe, ko ia ʼaia ko tona sino ʼe ina fakamaʼua age ke ina inu hana moʼi kava, pea ʼe liliu ai leva ia ʼo “popula ki te inu kava.” (Tito 2:3) ʼE ui fenei e te fafine ko Caroline Knapp ʼo ʼuhiga mo natou ʼae ʼe inu kava tuʼumaʼu: “Ko he tahi ʼe liliu ʼo inu kava tuʼumaʼu, ko hana aga ʼe fakahaʼuhaʼu mamalie ʼaki te temi, pea ʼe mole ina tokagaʼi pea ʼe mole mahino ki ai.” Ko te inu lahi ʼo te kava ʼe ko he hele ʼe mole tou iloʼi fakatomuʼa!
6 Tou toe fakatokagaʼi mo te fakatokaga ʼaeni ʼa Sesu: “Kotou tokaga kia koutou, naʼa mafasia ʼokotou loto ʼi te maveuveu, mo te inu vale pea mo te ʼu fakahoha ʼo te mauli, naʼa ha fakapunamaʼuli kia koutou te ʼaho ʼaia ohage he kupega; koteʼuhi ʼe to anai kia natou ʼe nonofo ʼi te kelekele katoa.” (Luka 21:34, 35) Ko he tahi ʼe inu kava, tatau aipe pe ʼe mole heʼeki konahia kae ʼe feala pe ke logo gaʼegaʼe pea mo logo piko ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumalie. Kotea ʼae ka hoko anai kia natou ʼaia ʼi te ʼaho ʼo Sehova?
it-1 1222
Te Konahia
ʼE tapuʼi ʼi te Tohi-Tapu. ʼE tauteaʼi ʼi te Tohi-Tapu te inu ʼo te kava malohi ʼo aʼu ki takita konahia. ʼE fakamatala e te tagata poto ʼo te Taʼaga Lea te ʼu fua kovi ʼo te inu kava fakavale. Pea ʼe ina fai te fakatokaga ʼaeni: “Maʼa ai te malaʼia? Maʼa ai te lotohoha? Maʼa ai te ʼu kē? Maʼa ai te ʼu lauga? Maʼa ai te ʼu lavea kae mole hona tupuʼaga? Maʼa ai te ʼu mata fufula? Maʼa natou ʼae ʼe konana, maʼa natou ʼae ʼe natou leleiʼia te vino ʼae ʼe huʼi. ʼAua naʼa ke sioʼi te lanu kula ʼo te vino, ʼae ʼe tapa gigila, mo hifo lelei. Koteʼuhi ki muli age, ʼe ʼusiʼusi ia ohage ko he gata, pea ʼe kona ia ohage ko he gata kafokona [ʼe feala ke fakatupu mahaki] (ohage la ʼe tou maʼu te mahaki ʼate: te cirrhose) pea mo te faʼahi ʼo te ʼatamai (ʼe puli totatou ʼatamai: te delirium tremens), pea ʼe feala ke mate ai he tahi]. ʼE ke sio anai ki ni meʼa faikehe [moka kaku te kava ki te ʼuto mole kei lelei tana fakakaukau; ʼe ina fai he ʼu aga ʼe mole kei tuha; ʼe sio ki he ʼu meʼa ʼe mole moʼoni; ʼe ina fakamatala he ʼu hisitolia ʼe hage mai ʼe moʼoni; ʼe mole lotololomi], pea ʼe haʼu anai mai tou loto ni manatu ʼe kovi [ko ni manatu mo ni holi ʼe mole kei matataʼofi].”—Taa 23:29-33; Ose 4:11; Mat 15:18, 19.
ʼE fakamahino e te tagata faitohi ʼo te Taʼaga Lea te ʼu meʼa ʼae ʼe logoʼi e te tagata konahia: “ ʼE ke hage anai ko he tagata ʼi te loto tai [ʼe ina logoʼi kua pulinoa te ʼatamai ʼo te tagata ʼae ʼe malemo ʼo kaku ki tona hage mai kua mate], peʼe ko he tagata ʼae ʼe takoto ʼi te fuga fana ʼo he vaka [ko te faʼahi ʼaia ʼae ʼe malohi ai te hou ʼo te vaka pea ʼe toe feia pe mo te tagata konahia ʼe feala ke tuʼutamakiʼia tona maʼuli.] ‘Neʼe ta au, kae neʼe mole au logoʼi; neʼe haha au, kae neʼe mole au iloʼi [ko te ui ʼaia ʼa te tagata konahia ohage pe ʼe palalau kia ia totonu; neʼe mole ina iloʼi pe la pe kotea ʼae neʼe hoko pea mo tona fakatuʼā ʼuhi ko tana aga]. ʼE au ʼala koa ʼafea? ʼE kei au fia inu pe [ʼi te temi leva ʼaeni ʼe tonu ke alu ʼo malalo ʼi tana ʼosi inu kava fakavale kae ʼe kei kaugana pe ia ki te kava pea mo manatu pe ia ke toe inu hana moʼi kava].’” ʼE masiva anai he neʼe ina fakaʼaoagaʼi lahi tana falā ki te kava pea ʼe mole kei falala ki ai he tahi pea ʼe mole kei gaue.—Taa 23:20, 21, 34, 35.
Koloa Fakalaumalie
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Ohage la, ʼe lagi feala pe ke ui ko he tahi ʼe sino fau ʼe ko he fakailoga ʼaia ʼo tana kai vale, kae ʼe mole moʼoni tuʼumaʼu te faʼahi ʼaia. Ko te sino fau ʼo he tahi ʼe lagi feia he ʼe mahaki. ʼE lagi sino ʼuhi ko he ʼu meʼa neʼe ina maʼu holo mai tanā ʼu matuʼā. ʼE toe tonu foki ke tou manatuʼi ko te sino fau ʼe ko he aluʼaga ia ʼo te kakano, kae ko te kai vale ʼe ko he aluʼaga ia ʼo te ʼatamai. ʼE ui ko te sino fau ʼe ko te lahi fau ʼo te gako, kae ko te kai vale ʼe ko he kai manumanū. Koia ʼe mole fakafuafua te kai vale ki te sino ʼo he tahi, kae ki tana aga ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai. ʼE feala ki he tahi ke sino lelei peʼe sino kovi, kae ʼe lagi ko he tahi ʼe kai vale. Pea tahi ʼae meʼa, ʼi te ʼu potu kehekehe, ʼe mole tatau tanatou fakafuafua he tahi ʼe sino lelei peʼe mole faʼa sino lelei.
28 SULIO–3 ʼAUKUSITO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 24
Fakamalohiʼi Ia Koe Ki Te ʼu Aluʼaga Faigataʼa
it-2 563 ¶4
Fakataga
ʼE iloʼi e te kau Kilisitiano te fakapale ʼae ka maʼu e natou ʼae ʼe faʼa kataki. Neʼe fakamoʼoni e Sesu ki te fakapale ʼaia: “Manuʼia ia natou ʼae ʼe fakatagaʼi ʼuhi ko te faitotonu, koteʼuhi ʼe ʼa natou anai ia te Puleʼaga ʼo selo.” (Mat 5:10) ʼE iloʼi e te kau Kilisitiano te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake pea mo Ia ʼae ʼaʼana te fakatuʼutuʼu ʼaia, koia ʼae ʼe natou lotomalohi ai. ʼE tokoni anai ki tanatou nofo agatonu ki te ʼAtua tatau aipe pe ʼe fakatagaʼi natou ki te mate. ʼI tanatou tui ʼae ki te ʼu faʼahi neʼe fakafealagia ʼaki te mate ʼo Sesu, kua natou ʼateaina mai te mataku ki te mate. (Hep 2:14, 15) ʼE maʼuhiga ke malohi te faʼahiga manatu ʼa he Kilisitiano mo kapau ʼe fia nofo agatonu ʼi te ʼu fakataga. “Kotou taupau te faʼahiga manatu ʼae neʼe toe maʼu e Kilisito Sesu, ʼae . . . neʼe liliu ai ʼo fakalogo ʼo kaku ki tona mate, ʼei, ʼi he pou fakamamahi.” (Flp 2:5-8) “ ʼUhi ko te fiafia ʼae neʼe tuku ki ʼona muʼa, neʼe . . . katakiʼi [e Sesu] he pou fakamamahi, ʼo ina meʼa noaʼi te ufiufi.”—Hep 12:2; vakaʼi mo 2Ko 12:10; 2Te 1:4; 1Pe 2:21-23.
Tou Taupau Totatou Fiafia ʼi Te ʼu Temi Faigataʼa
12 ʼE ui fenei ia Taʼaga Lea 24:10: “Neʼe kua ke lotovaivai koa ʼi te ʼaho ʼo te mamahi? Ko tou malohi ʼe siʼisiʼi anai.” ʼE ui fenei e te tahi taʼaga lea: “ ʼUhi ko te mamahi ʼo te loto ʼe tupu ai te vaivai ʼo te laumalie.” (Taag. 15:13) Ko ʼihi Kilisitiano, ʼi te lahi fau ʼae ʼo tonatou lotomamahi, neʼe mole kei natou lau te Tohi-Tapu pea mo metitasioʼi ia te Folafola ʼa te ʼAtua. Neʼe mole kei natou faikole mo tonatou loto katoa, pea neʼe mole kei natou fakatahitahi mo tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumalie. ʼE mahino ia, ko te lotomamahi ʼe fakatupu kovi ki he tahi.—Taag. 18:1, 14.
13 Kae kapau ʼe tou maʼu ia he ʼu manatu ʼe lelei, pea ʼe tokoni mai anai ke tou tokakaga tafito ki te ʼu faʼahi ʼo totatou maʼuli ʼae ʼe tou fiafia ai. Neʼe tohi fenei e Tavite: “Neʼe au fiafia, E toku ʼAtua, ʼi te fai ʼo tou finegalo.” (Pes. 40:8) Ka hoko he ʼu fihifihia ʼi totatou maʼuli, ʼe mole tonu ke tou tuku tatatou ʼu gaue mahani ʼae ʼe tou fai ʼi tatatou tauhi ʼae kia Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ko te puleʼaki lelei moʼo tauʼi ia totatou lotomamahi, ʼe ko tatatou kau ki te ʼu gaue ʼae ʼe tou maʼu ai ia te fiafia. ʼE ui mai e Sehova ʼe tou lava maʼu te fiafia pea mo te fimalie, ʼi tatatou lau tana Folafola pea mo vakaʼi tuʼumaʼu. (Pes. 1:1, 2; Sakp. 1:25) ʼI te Tohi-Tapu pea mo te ʼu fono Fakakilisitiano, ʼe tou maʼu ai “he ʼu palalau ʼe lelei” ʼe lava fakalotomalohiʼi tatou pea mo fakafiafia totatou loto.—Taag. 12:25; 16:24.
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼE ui fenei ia Taʼaga Lea 24:16: “E higa [peʼe “toka,” NWT] tuʼa fitu te tagata agatonu, pea ʼe toe tuʼu ake ia ki ʼoluga.” ʼE talanoa koa te vaega ʼaia ki he tahi ʼe to tuʼa lahi ki te agahala, kae ʼe fakamolemole tuʼumaʼu pe ki ai te ʼAtua?
ʼE mole ko te fakaʼuhiga ʼaia ʼo te vaega. Kae ko ia ʼae ʼe toka, ko tona fakaʼuhiga ʼe lahi te ʼu faigataʼaʼia ʼe tau mo ia. Pea ʼe toe tuʼuake, ko tona fakaʼuhiga ʼe ina lava ʼutakiʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaia.
ʼEi, ʼe mole palalau ia Taʼaga Lea 24:16 ki he tahi ʼe to ki te agahala peʼe ina fai he aga heʼe ʼaoga. Kae ʼe palalau ia ki he tahi ʼe felaveʼi mo he ʼu faigataʼaʼia ʼi te malama ʼaeni, pea ʼe lagi hoko liuliuga. Ohage la, ʼe feala pe ki he tahi ʼe faitotonu ke mahamahaki. ʼE toe feala pe foki ke fakatagaʼi ia ia e te puleʼaga. Kae ʼe ui ʼi te vaega ʼe tokoni anai ia Sehova kia ia ke ina ʼutakiʼi tana faigataʼaʼia ʼaia. Neʼe kua ke tokagaʼi la ʼe to lelei tuʼumaʼu pe te aluʼaga ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua? Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko Sehova “e tokoni . . . kia natou fuli ʼae ʼe higa [peʼe “fetokaʼi,” NWT], pea ʼe ina toe lagaʼi natou fuli ʼae ʼe mapelu ki lalo.”—Pes. 41:1-3; 145:14-19.
Koloa Fakalaumalie
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼI te temi muʼa, kapau ʼe loto e he tagata ke ina “laga [hona] loto fale,” peʼe ke ʼohoana ke maʼu ai ia hona maʼuli fakafamili, neʼe ʼaoga ke ina fai ia te fehuʼi ʼaeni: ‘Kua au lava taupau koa pea mo tokaga ki hoku ʼohoana, pea mo te fanau ʼae ka ma maʼu ai?’ ʼI muʼa ʼo he fakatuʼu ʼo he maʼuli fakafamili, neʼe tonu ki te tagata ke gaue, ke tokaga ki tana ʼu gaueʼaga. Koia ʼi te Tohi-Tapu ʼa Segond, ʼe ina fakaliliu fenei ia te vaega ʼaia: “Teuteu tau gaue ʼi tuʼa, teuteu tau gaueʼaga ke lelei, pea ke fakatuʼu leva tou fale.” ʼE kei ʼaoga koa ia te pelesepeto ʼaia ia ʼaho nei?
ʼEi. Ko he tagata ʼe fia ʼohoana, ʼe ʼaoga ke teuteu fakalelei ki te maʼua ʼaia. Kapau ʼe ina lavaʼi, pea ʼe tonu anai ke gaue kinakina ki ai. ʼIo, ko te gaue kinakina ʼa he tagata moʼo taupau ia tona famili ʼe mole tonu anai ke fakatuʼakoi pe ki te foaki ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino. ʼE fakaha ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko he tagata ʼe mole tokaga ki te maʼuli fakasino ʼo tona famili, ʼo feia mo te ʼu meʼa ʼae ʼi ʼonatou loto, pea mo te faʼahi fakalaumalie, ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui! (1 Tim. 5:8) Koia, moka teuteu he tama ki te ʼohoana pea mo maʼu hona maʼuli fakafamili, ʼe tonu anai ke ina fai ia te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘Kua au teuteu lelei koa ke au tokaga ʼi te faʼahi fakasino ki he famili? ʼE feala koa ke au takitaki toku famili ʼi te faʼahi fakalaumalie? ʼE au tokaga anai koa ʼo fai tuʼumaʼu he ako Tohi-Tapu mo toku ʼohoana pea mo tamā fanau?’ ʼE mahino ia, ʼe fakamaʼuhigaʼi ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ia te ʼu maʼua tafito ʼaia.—Tet. 6:6-8; Efe. 6:4.
Koia ko he tama ʼe ina kumi hona ʼohoana, ʼe tonu anai ke ina fakakaukauʼi lelei ia te pelesepeto ʼae ʼe maʼu ia Taʼaga Lea 24:27. ʼO toe feia pe, ʼe lelei anai ki he taʼahine ke ina fai kia ia totonu ia te fehuʼi ʼae, pe ʼe kua teuteu ki te ʼu maʼua ʼo he fafine ʼohoana pea mo maʼu fanau. ʼE feala ki he taumatuʼa ke nā fai ia te ʼu fehuʼi ʼaia moka nā fakakaukau ke maʼu hanā fanau. (Luka 14:28) ʼE lava tokoni ia te taʼi faʼahiga takitaki fakaʼatua ʼaia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ke ʼaua naʼa natou lotomamahi pea ke natou maʼu ia he maʼuli fakafamili fiafia.
4-10 ʼAUKUSITO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 25
He ʼu Pelesepeto Fakapotopoto Ki Tatatou Faʼahiga Palalau
Kotou Tokakaga Ki ʼAkotou Palalau
6 He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou filifili lelei te temi ʼae ke tou palalau ai? ʼE ui fenei ia Taʼaga Lea 25:11: “O hage ko ni foi pome aulo i ni ipu siliva, e feia he palalau lelei ae nee teuteui, pea nee tautonu tona tuku.” Ko te ʼu foʼi pome ʼaulo ʼe matalelei, kaʼe ʼe toe lahi age anai tona matalelei moka hili ki he pa siliva. ʼO toe feia pe, ʼe feala ke tou foaki he ʼu palalau ʼe lelei ki he tahi. Kaʼe kapau ʼe tou filifili lelei te temi ʼae ke tou palalau ai, ʼe feala ke lahi age tatatou tokoni kia ia. ʼE feafeaʼi hatatou fai ia te faʼahi ʼaia?
7 Kapau ʼe mole tou filifili lelei te temi ʼae ke tou palalau ai, ʼe lagi mole mahino anai te hahaʼi peʼe mole natou tali anai te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou fakaha age. (Lau ia Taʼaga Lea 15:23.) Ohage la, ʼi te mahina ʼo Malesio 2011 neʼe to ai he mafuike pea mo hake ai he peau ʼo maumau ai te ʼu kolo ʼi te potu esite ʼo Saponia. Neʼe ko te toko 15 000 tupu neʼe mamate. Neʼe lahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe mamate ʼonatou famili mo ʼonatou kaumeʼa. Logo la te faʼahi ʼaia, neʼe natou fia fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo tokoni kia natou ʼae neʼe toe hoko ki ai te aluʼaga ʼaia. Kaʼe neʼe natou iloʼi tokolahi ia natou neʼe ko te kau Putisi pea neʼe mole natou iloʼi lelei te Tohi-Tapu. Koia, neʼe fakalotofimalieʼi natou e te ʼu tehina pea mo fakamahino age te tupuʼaga ʼo te hoko ʼo te ʼu aluʼaga fakalotomamahi ʼaia ki te hahaʼi agalelei. Kae neʼe mole natou palalau ʼi te temi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake.
Kotou Tokakaga Ki ʼAkotou Palalau
15 ʼE maʼuhiga tatatou faʼahiga palalau ʼae ki ʼihi. Neʼe fiafia te hahaʼi ʼi tanatou fagono kia Sesu koteʼuhi neʼe palalau ʼaki he agalelei. (Luka 4:22) Kapau ʼe tou palalau ʼaki he agalelei, ʼe fiafia anai te hahaʼi ʼi te fagono mai mo tali te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou palalau ki ai. (Taag. 25:15) ʼE feala ke tou palalau anai ki ʼihi ʼaki he agalelei mo kapau ʼe tou fakaʼapaʼapa kia natou mo tokagaʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe natou logoʼi. Pea neʼe ko te aluʼaga ʼaia neʼe fai e Sesu. Ohage la, ʼi tana sio ki te ʼu faiga ʼa te hahaʼi ʼae ke ʼomai ʼo fagono kia ia, neʼe fiafia ʼi te fakatahi mo natou pea mo tonatou akoʼi. (Mko. 6:34) Tatau aipe pe neʼe lea koviʼi ia ia kaʼe neʼe mole ina tali ʼaki he lea kovi.—1 Pet. 2:23.
16 Logo la ʼe tou ʼoʼofa ʼi ʼotatou famili mo ʼotatou kaumeʼa, kaʼe ʼe feala ke tou fai he ʼu palalau ʼe fefeka kia natou. Koteʼuhi ʼe tou iloʼi lelei ia natou. ʼE lagi tou manatu ʼe mole ʼaoga ke tou tokakaga ki tatatou faʼahiga palalau ʼae kia natou. Kaʼe neʼe mole he temi neʼe agakovi ai Sesu moka palalau ki ʼona kaumeʼa. Ko ʼihi ia natou neʼe natou fihi pe ʼe ko ai ʼae ʼe lahi, kaʼe neʼe ina fakatonutonuʼi natou ʼaki he agalelei. Pea neʼe ina toʼo te faʼifaʼitaki ʼo he kiʼi tamasiʼi ke tokoni ai kia natou ke natou fetogi tanatou faʼahiga manatu. (Mko. 9:33-37) Koia, ʼe feala ki te kau tagata ʼafeā ke natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼaki tanatou fakatonutonuʼi ʼihi ʼaki te “agamalu.”—Kal. 6:1.
Ke Tou Uga Ia Tatou Ki Te ʼOfa Pea Mo Te ʼu Gaue Matalelei—ʼO Feafeaʼi?
8 ʼAki te kaugana ʼae ki totatou ʼAtua, ʼe feala pe kia tatou fuli ke tou feugaʼaki ʼaki pe te faʼifaʼitaki ʼae ʼe tou fakaha. ʼE mahino papau ia neʼe uga e Sesu ia natou ʼae neʼe fagono kia te ia. Neʼe manako ki te gaue fakaminisitelio Fakakilisitiano pea neʼe ina fakamaʼuhigaʼi te minisitelio. Neʼe ina ui neʼe hage ko he meʼa kai kia te ia. (Soane 4:34; Loma 11:33) Ko te taʼi fiafia ʼaia ʼe feala ke pikisia gafua. ʼE feala koa ke kotou fakaha tokotou fiafia ʼi te minisitelio ki ʼihi? ʼAki takotou tokaga ki takotou ʼu faʼahiga palalau ke ʼaua naʼa lave kovi, kotou vaevae ki ʼihi ʼi te kokelekasio te ʼu meʼa lelei ʼae neʼe hoko kia koutou. Ka kotou fakaafe niʼihi ke gaue mo koutou, kotou fakasiosio pe ʼe feala ke kotou tokoni kia natou ke natou maʼu he fiafia moʼoni ʼaki hanatou palalau ki ʼihi ʼo ʼuhiga mo totatou Tupuʼaga Lahi ko Sehova.—Taʼaga Lea 25:25.
Koloa Fakalaumalie
it-1 669
Agamalū
Ko he tahi ʼe agamalū he ʼe ina maʼu te tui pea mo te malohi. ʼE mole puli vave tana fakapotopoto. Kapau ʼe mole agamalū he tahi, he ʼe maʼuli tuʼania, mo lotomamahi, ʼe mole tui, ʼe mole ʼi ai hona ʼamanaki pea ʼe lotovaivai. Neʼe ui fenei e te Taʼaga Lea ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼae ʼe mole agamalū: “Ko he tagata ʼe mole ina lolomi tona ita ʼe hage ko he kolo neʼe tauʼi pea kua holo ʼona kaupa.” (Taa 25:28) Ko he tahi ʼe ina maʼu gafua ni manatu ʼe kovi ʼo feala ai ke ina fai he ʼu aga ʼe kovi.
11-17 ʼAUKUSITO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 26
Fakamamaʼo Mai Te “Vale”
it-2 602 ¶1
ʼUa
Te ʼu fasigā taʼu. ʼI te Kele ʼo Te Fakapapau, ʼe ʼi ai fasiga taʼu tafito ʼe lua: Ko te temi mafana mo te temi momoko. Neʼe feala ke ui ko te taʼi laʼa pea mo te temi ʼua. (Vakaʼi Ps 32:4; Hiv 2:11) ʼE ʼua mosimosi mai te vaelua ʼo Apelili ki te vaelua ʼo Oketopeli. Ko te temi ʼaia ʼae ʼe tahitahiga ai te ʼua ʼae ʼe utu ai te taʼukai. ʼE fakaha ia Taʼaga Lea 26:1 neʼe mole ko he meʼa mahani te ʼua ʼi te temi ʼo te taʼukai. (Vakaʼi mo 1Sa 12:17-19) ʼI te temi ʼua, neʼe mole ʼua hoholo, ʼe ʼi ai te ʼaho ʼe ʼua ai mo te ʼaho ʼe laulelei pea ʼe feia pe tona fakaalualu. Pea ko te temi momoko ʼaia, ka tou palapala ʼi te ʼua ʼe tou mokosisia ai. (Est 10:9, 13) Pea ʼe tou fiafia moka ʼe tou maʼu hotatou fakamalumaluʼaga.—Esa 4:6; 25:4; 32:2; Sop 24:8.
w87 1/10 19 ¶12
Moka Akonakiʼi He Tahi ʼe Maʼu Ai Te Tokalelei
12 Ko ʼihi ʼe ʼaoga ke akonakiʼi ohage ko tona ui ia Taʼaga Lea 26:3: “ ʼE ʼaoga te huipi ki te hosi mo te fakagutu ki te asino, pea ko te koga ʼakau ki te ʼu tuʼa ʼo te kau vale.” ʼI ʼihi temi, neʼe tuku e Sehova ke hoko ki ʼana kaugana te kau Iselaele te ʼu malaʼia ʼae neʼe tupu ʼuhi pe ko natou. “He neʼe natou agatuʼu ki te folafola ʼa te ʼAtua, Neʼe mole natou fakaʼapaʼapa ki te takitaki ʼa te Maʼoluga. Neʼe ina fakamalaloʼi natou ʼaki te mamahi. Neʼe natou tukia pea neʼe mole he tahi ke tokoni kia natou. Neʼe natou fetagihi kia Sehova ʼi tonatou lotomamahi, pea neʼe ina haofaki natou mai tonatou aluʼaga faigataʼa.” (Pesalemo 107:11-13) Kae ʼe uigataʼa te kau vale ʼo mole natou tokagaʼi pe la tonatou akonakiʼi: “Ko he tagata ʼe mole fia fakalogo logo la tona fakatonutonuʼi tuʼa lahi, ʼe tauteaʼi fakafokifa anai ʼo mole feala ke fakamalolo.”—Taʼaga Lea 29:1.
it-1 357 ¶3
Tagata Vaʼe Ketu
Tona fakaʼaogaʼi ʼi te Taʼaga Lea. Neʼe ui e te Hau poto ko Salomone: “Ko ia ʼae ʼe ina foaki ni gaue ki he tahi ʼe vale, ʼe hage ko he tahi ʼe ina fakalaveaʼi ʼona vaʼe” [ʼae ʼe feala ke ketu ai]. ʼE moʼoni ko te tagata ʼae ʼe ina foaki he gaue ki he tahi ʼe vale ʼe fakatupu kovi pe kia ia totonu. ʼE mahino papau ia, ʼe sio anai ki te to noa ʼo ʼana fakatuʼutuʼu.—Taa 26:6.
Koloa Fakalaumalie
it-2 1005
Vale
Ko ia ʼae ʼe tali ki he tagata vale ʼo mulimuli “ki tona vale,” ko tona fakaʼuhiga ʼe ina fakaʼaogaʼi pe te ʼu manatu ʼuli ʼo te vale ʼaia, pea ʼe ina fakaalu tahi ʼanā manatu pea mo ʼanā aga fakaufiufi. ʼE foaki mai e te Taʼaga Lea te tokoni ʼaeni ke mole tou liliu ʼo vavale: “ ʼAua naʼa ke tali ki te vale ʼo mulimuli ki tona vale.” ʼI te tahi age faʼahi, ohage ko tona ui ia Taʼaga Lea 26:4, 5, kapau ʼe tou tali ki ai ʼo mulimuli “ki tona vale,” ko tona fakaʼuhiga ke tou sivisivi ʼana palalau, ke tou fakaha te laulaunoa ʼo ʼana palalau pea ke ina iloʼi ʼe mole tatau te ʼu ako ʼae ʼe iku ki ai ʼana manatu pea mo te ʼu ako ʼae neʼe ina taofi, ʼe feala ke ʼaoga.
18-24 ʼAUKUSITO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 27
Kotea Te ʼu Lelei ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Kaumeʼa Moʼoni
ʼE Maʼuhiga Kia Sehova ʼAna Kaugana Agavaivai
12 Ko he tahi ʼe agavaivai, ʼe fakafetaʼi ki te ʼu tokoni ʼae ʼe foaki age. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼaeni. ʼE ke faipalalau ʼi te Fale Fono mo ʼou tehina mo tuagaʼane. Pea hili ia, ʼe fia palalau ʼateaina atu he tahi ʼi te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaia kia koe. ʼE ina fia fakaha atu ʼe pipiki te eveʼi meʼa kai ʼi ʼou nifo. ʼE mahino ia, ʼe ke ufiufi ai. Kae ʼe ke fakafetaʼi ki te tehina peʼe tuagaʼane ʼaia ʼi tana fakaha atu te aluʼaga ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, neʼe lagi ke leleiʼia age ke fakaha tautonu atu te aluʼaga ʼaia. ʼO toe feia pe, ʼe tonu ke tou agavaivai mo lotofakafetaʼi moka tokoniʼi tatou e he tehina peʼe ko he tuagaʼane ʼi te temi ʼae ʼe ʼaoga mai ai he tokoni. Koia, kua liliu ia ia ko hotatou kaumeʼa kae mole ko hotatou fili.—Lau ia Taʼaga Lea 27:5, 6; Kal. 4:16.
it-2 669 ¶7
Vahaʼa Fale
Kae ʼe fakalotomalohiʼi tatou ʼi te tohi ʼo Taʼaga Lea ke tou agatonu mo falala ki hotatou kaumeʼa. ʼE ui ai ʼe fakapotopoto hatatou kumi tokoni ki ai moka ʼe tou faigataʼaʼia. ʼE tou lau fenei: “ ʼAua naʼa ke liʼaki tou kaumeʼa, ʼo feia ki te kaumeʼa ʼo tau tamai, pea ʼaua naʼa ke hu ki te ʼapi ʼo tou tehina ʼi te temi ʼae ʼe ke faigataʼaʼia ai. ʼE lelei age he vahaʼa fale [shakhén] ʼi he tehina ʼe nofo mamaʼo.” (Taa 27:10) ʼE lagi ui ʼi heni e te tagata faitohi ʼe tonu ke tou fakamaʼuhigaʼi he kaumeʼa lelei ʼo te famili mo kumi tokoni ki ai. ʼE moʼoni ʼe lagi ʼi ai hotatou kaiga totonu ʼe feala ke tou kole tokoni ki ai kae ʼe nofo mamaʼo pea ʼe lagi mole feala ke tokoni mai. ʼO mole hage ia ko te kaumeʼa ʼo te famili ʼae ʼe nofo ovi mai mo fia tokoni mai.
ʼU Tupulaga, Ko Te Faʼahiga Maʼuli Fea ʼe Kotou Loto Ki Ai?
7 Koʼeni he ako ʼe feala ke tou taʼofi mai te tonu ʼae ʼe kovi neʼe fai e Seoasi: ʼE maʼuhiga ke tou filifili he ʼu kaumeʼa ʼe natou uga anai tatou ke tou fai he ʼu meʼa ʼe lelei, ko he ʼu kaumeʼa ʼe natou ʼoʼofa ia Sehova pea mo fia fakafiafiaʼi tona loto. ʼE toe lelei foki moka ʼe mole tou taʼiake tatau. Neʼe veliveli age ia Seoasi ia Seosata. Kae neʼe nā kaumeʼa lelei. Fai te ʼu fehuʼi ʼaeni ʼo ʼuhiga mo ʼou kaumeʼa: “ ʼE natou tokoni mai koa ke malohi taku tui kia Sehova? ʼE natou faiga koa ke natou fakalogo kia te ia pea mo natou fakalotomalohiʼi au ke au toe fai feia mo au? ʼE natou leleiʼia koa te palalau ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te ʼu manatu neʼe natou ako ʼi te Tohi-Tapu? ʼE natou ui mai pe koa te meʼa ʼae ʼe au fia logo ki ai peʼe natou foaki mai he ʼu tokoni ʼe ʼaoga moʼoni kia au?” (Taʼag. 27:5, 6, 17) ʼI tona fakahagatonu, kapau ʼe mole ʼoʼofa ʼou kaumeʼa ia Sehova, ʼe lelei age ke mole ke kaumeʼa mo natou. Kae kapau ʼe natou ʼoʼofa ia te ia, fakatahi tuʼumaʼu mo natou, he ʼe ko ʼou kaumeʼa lelei ʼaia.—Taʼag. 13:20.
Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Taʼaga Lea
27:21. ʼE tou fakaha anai totatou natula moʼoni ʼi te temi ʼae ʼe laupisiʼi ai tetou. He ʼe ka laupisiʼi tatou kae ʼe tou agavaivai, ʼe tou fakaha ai pe tatatou mahino ʼae ʼe tou tuʼu maʼua kia Sehova pea ʼe tonu ke tou haga tauhi kia te ia. ʼE ha tatatou mole agavaivai moka liliu ia te ʼu fakavikiviki ʼo fakatupu ia tatou te fiatuʼu.
25-31 ʼAUKUSITO
KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU TAʼAGA LEA 28
Te Kehekehe ʼo He Tahi ʼe Agakovi Mo He Tahi ʼe Faitotonu
w93 15/5 26 ¶1
ʼE Tou Mulimuli Katoa Koa Ia Sehova?
“ ʼE LOTOTOʼA te kau faitotonu ohage ko he laione.” (Taʼaga lea 28:1) ʼE natou tui mo falanaki ʼaki he lotofalala ki te Folafola ʼa te ʼAtua. Pea ʼe natou lototoʼa mo haʼele ki muʼa ʼi te tauhi ʼae kia Sehova logo la te ʼu tuʼutamaki fuli.
it-1 1197 ¶6
ʼAtamai
Ko natou ʼae ʼe haga kehe mai te matapuna. Ko ia ʼae ʼe talagataʼa, ʼe mole kei ina tokagaʼi te ʼAtua ʼi ʼana tonu mo ʼana fakatuʼutuʼu. (Sop 34:27) ʼE ina tuku ke fakakiviʼi ia ia e tona loto ʼo mole ina iloʼi ʼe kovi ʼona ala pea ʼe mole kei ina maʼu te fakasiosio poto. (Ps 36:1-4) Tatau aipe pe ʼe ina ui ʼe atolasio ki te ʼAtua kae ʼe ina fakamuʼamuʼa te ʼu pelesepeto fakatagata ʼi ʼae ʼa te ʼAtua. Pea ʼe ina leleiʼia age ia. (Esa 29:13, 14) ʼE ina fakamahino mo kumi takuʼaki ki tana agafakalialia ʼo ina ui ʼe ina “meʼa noaʼi.” (Taa 10:23) Kua hage tana faʼahiga fakakaukau ko he tahi ʼe agakovi, mo agaʼi manu pea mo agavale. ʼE ina ui ko te ʼAtua fakapulipuli ʼe mole sio ki tana heʼe faitotonu. (Ps 94:4-10; Esa 29:15, 16; Sel 10:21) Kia ia, kua fakapoʼuli te fakakaukau ʼa te ʼAtua. ʼE ina fakaha ʼaki tana aga mo ʼana gaue: “ ʼE mole he Sehova” (Ps 14:1-3), pea ʼe mole ina tokagaʼi te ʼAtua. ʼE mole takitaki ia ia e te ʼu pelesepeto ʼo te ʼAtua, koia ʼe mole feala ai ke ina fakafuafua lelei ʼihi aluʼaga, ʼe mole mahino ki te ʼu tupuʼaga ʼo te ʼu aluʼaga ʼaia pea ʼe mole lelei te ʼu tonu ʼae ʼe ina fai.—Taa 28:5.
it-1 1195 ¶4
Agatonu
ʼE feala hatatou nonofo agatonu ʼuhi pe ko tatatou tui mo falala malohi kia Sehova pea mo tana lava haofaki tatou kae mole ʼuhi ko tatatou malohi. (Ps 25:21) ʼE fakapaupauʼi e te ʼAtua ʼe liliu anai ko he “meʼa tali tau” pea mo he “kolo tau,” ke ina puipui te ala ʼo te kau agatonu. (Taa 2:6-8. 10:29; Ps 41:12) Ko te meʼa ʼae ʼe natou tuʼania tuʼumau ki ai, ke natou maʼu te ʼofa ʼo Sehova. Koia ʼe lelei ai tonatou maʼuli ʼo feala ai ke natou fakahoko ʼanatou fakatuʼutuʼu. (Ps 26:1-3; Taa 11:5; 28:18) ʼE moʼoni, neʼe ui e Sopo ʼi ʼihi temi ʼe mamahi te tagata agatonu ʼuhi ko te pule ʼa te tagata agakovi pea ʼe mate pe ohage ko ia. Kae ʼe fakapapau e Sehova ʼe ina iloʼi te maʼuli ʼo te tagata agatonu pea ʼe ina fakamoʼoni ʼe heʼe gata anai tona tofiʼa. ʼE tokalelei anai tona ka haʼu pea ʼe ina maʼu anai te meʼa ʼae ʼe lelei. (Sop 9:20-22; Ps 37:18, 19, 37; 84:11; Taa 28:10) ʼI te aluʼaga ʼo Sopo, ʼe maʼuhiga moʼoni he tagata mo fakaʼapaʼapaʼi ʼuhi ko tana agatonu kae mole ko te maʼu koloa. (Taa 19:1; 28:6) ʼE fiafia te ʼu fanau ʼae ʼe natou maʼu te pilivilesio ʼae ʼe agatonu tanatou tamai, (Taa 20:7) he ʼe natou maʼu ai he tofiʼa taulekaleka: te faʼifaʼitaki ʼo tona maʼuli, mo tanatou fua tona higoa matalelei pea mo tona fakaʼapaʼapaʼi.
Koloa Fakalaumalie
ʼE Kotou Lava Tekeʼi He Mahaki Mafu ʼi Te Faʼahi Fakalaumalie
Te falala fau kia kita. Tokolahi ʼi te hahaʼi ʼae ʼe mahaki mafu neʼe natou falala fau ʼe mole natou mahahaki, ʼo aʼu ki te temi ʼae neʼe natou mahaki mafu ai. ʼI te agamahani neʼe mole natou ʼolo ki he toketa ke sivi natou, pe neʼe natou meʼa noaʼi te ʼu sivi ʼaia he ʼe ʼi tanatou manatu ʼe mole hona ʼaoga. ʼO toe feia pe, ko ʼihi ʼi tanatou kua liliu ko te kau Kilisitiano, neʼe lagi natou manatu ʼe mole lava hoko he tuʼutamaki feia kia natou. ʼE lagi natou meʼa noaʼi tanatou sivi ʼo natou ʼi te faʼahi fakalaumalie ʼo aʼu ki te temi ʼae ʼe natou tuʼutamaki ai. ʼE tonu ke tou manatuʼi tuʼumaʼu te tokoni lelei ʼaeni ʼa te apositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te falala fau ʼae kia kita totonu: “Ko ʼae ʼe manatu ʼe tuʼu tokaga naʼa higa.” ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou manatuʼi totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, pea mo tou vakavakaʼi fakalelei tuʼumaʼu ia tatou ʼi te faʼahi fakalaumalie.—1 Kolonito 10:12; Taʼaga Lea 28:14.