Evambi Linene
Vovali, 1 Yevambi Linene
Wa endaenda kofeka yosi oku linga ovina viwa loku sakula.—Ovil. 10:38.
Cosi Yesu a popia leci eye a linga oku kongelamo ovikomo viaye wa situlula ciwa ovisimĩlo kuenda ekalo liwa lia Isiaye. (Yoa. 14:9) Nye tu lilongisila kovikomo via Yesu. Yesu kuenda isiaye va tu sole calua. Eci Yesu a kala palo posi wa lekisa ocisola calua komanu, poku talavaya lunene waye woku linga ovikomo oco a kuatise omanu va kala oku tala ohali. Eteke limue olomeke vivali via kaluka kokuaye oku pinga ekuatiso. (Mat. 20:30-34) Limbuka okuti Yesu “wa va kuatela ohenda” kuenje wa va kayisa. Vocinimbu eci ondaka yo Helasi ya pongoluiwa okuti “wa va kuatela ohenda,” yi lomboloka ocikembe calua ci tunda kosi yutima. Ocikembe caco cocili, ocindekaise cocisola ca vetiyavo Yesu oku tekula vana va kala lonjala kuenda oku sakula umue ukuavilundu. (Mat. 15:32; Mar. 1:41) Kuenje tua kolela okuti Yehova, Suku “yohenda” kumue lomõlaye va tu sole calua kuenda va kapako ohali yetu. (Luka 1:78; 1 Pet. 5:7) Ovo va yongola oku malako ohali yosi ya siata pokati komanu! w23.04 3 ¶4-5
Votatu, 2 Yevambi Linene
Ene vu sole Yehova, suvuki eci cĩvi. Eye o lava ovimuenyo via vana vo kolela; O va yovola peka liolondingaĩvi.—Osa. 97:10.
Tu likolisilakovo oku yuvula oku tanga loku yevelela ovisimĩlo ka via sungulukile via siata voluali lua Satana. Tu sukila oku yukisa olondunge vietu lovisimĩlo via sunguluka poku tanga loku lilongisa Embimbiliya. Oku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda ci ka teyuilavo ovisimĩlo vietu. Yehova wa tu likuminyavo okuti ka ka ecelela okuti tu yonjiwa leci ka tu tẽla. (1 Va Kor. 10:12, 13) Omunu lomunu pokati ketu o sukila oku likutilila oco amameko lekolelo ku Yehova koloneke vilo via sulako viohali yalua. Yehova o yongola okuti tu ‘situlula ovisimĩlo vietu viosi kokuaye’ vohutililo. (Osa. 62:8) Eca esivayo ku Yehova kuenda eca olopandu kovina viosi a siata oku ku lingila. Pinga kokuaye oco a ku ĩhe utõi kupange woku kunda. Pingavo kokuaye oco a ku kuatise oku pandikisa kovitangi viosi kuenda kayonjo osi o pondola oku liyaka lao. Ku ka ecelele okuti cimue, ale omunu umue, oku tateka oku likutilila ku Yehova olonjanja viosi. w23.05 7 ¶17-18
Vokuãla, 3 Yevambi Linene
Tu likapiko pokati . . . , tu li pamisi pokati.—Va Hev. 10:24, 25.
Momo lie tu endaila kolohongele? Ocina catete, oku sivaya Yehova. (Osa. 26:12; 111:1) Tu endaendavo kolohongele oco tu li pamise pokati kotembo yilo yohali. (1 Va Tes. 5:11) Eci tu eca etambululo kolohongele, tu kasi oku linga ovina evi vivali. Pole, eci tu eca etambululo pamue tu liyaka lovitangi. Ndeci, pamue tu yeva esakalalo poku eca etambululo ale citava okuti tu kuata onjongole yalua yoku eca etambululo pole, olonjanja viosi eci tu katula eka, ka tu nõliwa. Nye ci pondola oku tu kuatisa? Upostolo wa popia esilivilo lioku liongoluila kumosi, eye o tu sapuila okuti tu sukila oku tiamisila utima koku “li pamisa pokati.” Eci tu limbuka okuti vakuetu va pamisiwa latambululo etu, ka tu kala lusumba walua poku katula eka. Nda okuti ka tua nõliwile oco tu ece etambululo, tu sanjukila vakuetu eci vakuata epuluvi lioku eca etambululo.—1 Pet. 3:8. w23.04 20 ¶1-3
Votãlo, 4 Yevambi Linene
A lamanele ko Yerusalãi, . . . a tumbulule onjo ya Yehova.—Esera 1:3.
Soma wa lingile esapulo limue! Va Yudea va kala kumandekua ko Bavulono ci soka 70 kanyamo, va laikele oku yovuiwa oco va tiukile kofeka yavo ko Isareli. (Esera 1:2-4) Yehova eye lika wa laikele oku ci tẽlisa. Momo va Bavulono nda ka va yovuile va Isareli kupika. (Isa. 14:4, 17) Pole, o Bavulono ya yuliwile kuenda ombiali yokaliye ya sapuilile va Yudea oco va siepo ofeka. Va Yudea vosi ca piãla enene asongui vepata, va sukilile oku nõla onjila yimue nda okuti: va siapo o Bavulono, ale oku siala. Onjila yaco ka ya lelukile oku yi nõla. Valua va kukile ale kuenda ca kapele kohele oku linga ungende waco. Handi vali, onepa yalua ya va Yudea, va citiwa ko Bavulono kuenda ka va la kala kocitumãlo cikuavo. Kokuavo o Isareli ya kala ofeka ya vakukululu yavo. Va Yudea vamue citava okuti va kuatele ovipako vialua ko Bavulono, kuenje ka ca lelukile kokuavo oku siapo olonjo viavo viwa, ale olomilu viavo oco va ende kocitumãlo ka va kũlĩhĩle. w23.05 14 ¶1-2
Casapalo, 5 Yevambi Linene
Lenevo lavululi.—Mat. 24:44.
Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku amamako oku kuata epandi, ocikembe, ocisola. Ku Luka 21:19 hati: “Omo liepandi liene, vu ka popela ovimuenyo viene.” Ku Va Kolosai 3:12 ku popia ndoco: “Wali ocikembe.” Kuenda 1 Va Tesalonike 4:9, 10 hati: “Ene muẽle vu longisiwa la Suku oku lisola pokati. . . . Pole, a vamanji, tu vu vetiyi oku amamako oku ci linga.” Ovinimbu evi viosi via sonehiwila olondonge via lekisile epandi, ocikembe kuenda ocisola. Ocili okuti ovo vamamako oku lekisa ovituwa evi. Etu tu pondolavo oku ci linga. Oco tu kuatisiwe, tu kũlĩhĩsa ndomo Akristão vokocita catete va lekisa ocituwa locituwa. Noke o konomuisa ndomo o setukula olondonge viaco kuenda ndomo tu lekisa okuti tua lipongiyila ohali ya piãla. Kuenje eci ohali ya piãla yi fetika, omo okuti wa lilongisa ale oku pandikisa, o ka nõlapo oku amamako oku pandikisa. w23.07 3 ¶4, 8
Calumingu, 6 Yevambi Linene
Mu ka kala onjila yimue, . . . Onjila yi Kola.—Isa. 35:8.
Ci kale okuti tu lombuavekua, ale tu ‘lomeme vikuavo,’ tu sukila oku amamako oku endela “Vonjila yi Kola” momo yi tu kuatisa oku fendela Yehova cilo kuenda oku kuata asumũlũho Usoma kovaso yoloneke. (Yoa. 10:16) Tunde kunyamo 1919 K.K., omanu valua alume, lakãi kuenda omãla va kasi oku siapo o Bavulono Yinene okuti, ocisoko catavo esanda voluali luosi kuenda oku fetika oku endela vonjila yaco yocindekaise. Eci va Yudea va tundile ko Bavulono, Yehova wa lingisa okuti ku upiwa ovilondokua viosi vonjila yavo. (Isa. 57:14) Nye ci popiwa koloneke vilo catiamẽla ‘Konjila yi Kola’? Noke lioku pita ovita vialua vianyamo oku panda kunyamo 1919, Yehova wa fetika oku vetiya alume vana vo kuatelele esumbilo lialua, oco va kuatise omanu vakuavo oku siapo o Bavulono Yinene. (Sokisa la Isaya 40:3.) Ovo va likolisilako oku pongiya onjila yaco konepa yespiritu oco cecelele okuti omanu vakuotima wa sunguluka va siapo etavo liesanda kuenda oku likongela kafendeli va Yehova kefendelo liocili. w23.05 15-16 ¶8-9
Sengunda, 7 Yevambi Linene
Vumbi Yehova lesanju. Enjui kovaso aye loku kaluka lesanju.—Osa. 100:2.
Yehova o yongola okuti tu u vumba lesanju kuenda lombili. (2 Va Kor. 9:7) Anga hẽ tu pondola oku likolisilako oku tẽlisa ocimãho cimue konepa yespiritu ndaño pamue ka tu kala lonjongole yaco? Kũlĩhĩsa ulandu wupostolo Paulu. Eye wa popia hati: “Mbeta etimba liange loku li pokuisa ndupika.” (1 Va Kor. 9:25-27, etosi.) Paulu wa likolisilako oku linga eci ca sunguluka ndaño pamue ka kuatele onjongole yaco yoku ci linga. Anga hẽ Yehova wa sanjukilile upange Paulu o lingila? Oco! Yehova wo sumũlũisa omo lialikolisilo aye. (2 Tim. 4:7, 8) Cimuamue haico okuti, Yehova o sanjukila oku tu mola eci tu likolisilako kovimãho tua li tumbikila ndaño ceci ka tu kuete onjongole yoku ci linga. Eye o sanjuka momo ndaño olonjanja vimue tu linga ovopange ka tu sole, eye wa kũlĩha okuti tu ci linga omo liocisola tu u kuetele. Ndeci Yehova asumũlũisa Paulu, Eye o ka tu sumũlũisavo omo lialikolisilo etu. (Osa. 126:5) Kuenje omo liasumũlũho a Yehova, tu fetika oku lekisa onjongole. w23.05 29 ¶9-10
Vovali, 8 Yevambi Linene
Eteke lia Yehova liya muẽle.—1 Va Tes. 5:2.
UpostoloPaulu wa sokisa vana ka va ka puluka keteke lia Yehova ndomanu va kasi oku pekela. Ovo ka va kapeleko ovina vi kasi oku pita. Kuenje ka va tẽla oku limbuka eci ku pita ovina vi kuete esilivilo kuenda ka va lekisa onjongole yaco. Omanu valua koloneke vilo, va pekela konepa yespiritu. (Va Rom. 11:8) Ovo ka va tava okuti tu kasi “koloneke via sulako” kuenda ohali ya piãla ndopo yiya. (2 Pet. 3:3, 4) Kuenje, eteke leteke tu sukila oku kapako elungulo lioku amamako oku lavulula. (1 Va Tes. 5:6) Momo lie tu sukilila oku tulumũha kuenda oku kolapo? Oco ka tu ka yapuisiwe lovina vio pulitika, ale lovina vikuavo viokoloneke vilo. Onjanjo yoku panga onepa kovina viaco yi ka livokiya osimbu eteke lia Yehova li kasi ocipepi. Ndaño ndoco, ka tu sukila oku sakalala catiamẽla kocitangi caco. Espiritu lia Yehova li pondola oku tu kuatisa oku tulumũha, oku kolapo kuenda oku nõla onjila ya sunguluka.—Luka 12:11, 12. w23.06 10 ¶6-7
Votatu, 9 Yevambi Linene
A Ñala Tõlo Yehova, mange ohenda njivaluke kuenda ndi pamise.—Olong. 16:28.
Eci o yeva onduko Samisone, kovina vipi o sokolola? Citava okuti o sokolola ndomo eye a kuatele ongusu yalua. Ocili okuti wa kala ulume umue wa kuatele ongusu yalua. Pole, Samisone wa nõlele onjila yimue ka ya sungulukile, yina yo nenela ohali yalua. Ndaño ndoco, Yehova wa tiamisilile utima kulandu wekolelo wa Samisone kuenje wa kongela ulandu waye Vembimbiliya oco tu kuatisiwe lawo. Yehova wa nõla Samisone oku linga ovina vi komõhisa oco a kuatise afendeli vaye va nõliwile, va Isareli. Noke lianyamo alua, tunde eci Samisone a fa, Yehova wa vetiya upostolo Paulu oco a kongele onduko ya Samisone vulala walume vakuekolelo vo kosimbu. (Va Hev. 11:32-34) Ulandu wa Samisone, u pondola oku tu pamisa calua. Eye wa lekisa ekolelo ku Yehova ndaño vekalo ka lia lelukile. Tu konomuisa eci tu lilongisila ku Samisone kuenda ndomo tu pamisiwa longangu yaye. w23.09 2 ¶1-2
Vokuãla, 10 Yevambi Linene
Apingilo ene a kũlĩhĩwe la Suku.—Va Fil. 4:6.
Tu pondolavo oku pamisa epandi lietu poku likutila olonjanja viosi ku Yehova loku u sapuila asakalalo etu. (1 Va Tes. 5:17) Citava okuti, cilo ku kasi oku liyaka locitangi cimue cinene. Ndaño ndoco, anga hẽ o sanda olonumbi via Yehova olonjanja viosi o liyeva okuti wa tema, o kuete atatahãi ale wa lemelelua? Nda olonjanja viosi o li kutilila ku Yehova oku sanda ekuatiso eci o kuata ovitangi vitito, ku ka kuata ohele yoku ci linga eci o ka kuata ovitangi vinene kovaso yoloneke. Kuenje o ka kolela ciwa okuti Yehova wa kũlĩha epuluvi eye a pondola oku kuatisa kuenda eci eye a sukila oku ku lingila. (Osa. 27:1, 3) Tu ka tẽla oku pandikisa kohali ya piãla, nda tu amamako lekolelo ku Yehova cilo, eci tu liyaka lovitangi. (Va Rom. 5:3) Momo lie tu ci popela? Vamanji valua va limbuka okuti o seteko loseteko yekolelo va liyaka layo, yi va kuatisa oku pandikisa koloseteko vikuavo vi kuamamo. Epandi li va kanguisa, loku pamisa ekolelo liavo liokuti Yehova wa li kapelako oku va kuatisa. Kuenje omo lioku kolela Yehova ci va kuatisa oku pandikisa kovitangi vi kuamamo.—Tia. 1:2-4. w23.07 3 ¶7-8
Votãlo, 11 Yevambi Linene
Ndi lekisa ohenda kokuove.—Efet. 19:21.
Umbombe wa Yehova kuenda ocikembe viu vetiya oku lekisa esunguluko. Ndeci, Yehova wa lekisa umbombe eci a kundula omanu olondingaĩvi vo ko Sodoma. Yehova Pocakati covangelo vaye, wa sapuila Lote oco a tilile kovaimbo a kasi kolomunda. Lote wa kuata usumba woku endako. Kuenje wa pinga okuti eye kumue lepata liaye va tilila ko Cohara, olupale lumue lutito lua sokiyiwilile oku nyõliwa. Yehova wa kuatele omoko yoku kisika Lote oco a linge ovina o sapuila. Pole, Yehova wa tava epingilo lia Lote kuenje ka nyõlele vali olupale luo Cohara. (Efet. 19:18-22) Noke lianyamo amue, Yehova wa lekisa ocikembe kolonungi vio ko Ninivei. Eye wa tuma uprofeto Yona oco a sapuile komanu olondingaĩvi vioko Ninivei okuti, olupale lua laikele oku nyõliwa. Pole, eci va Ninivei va likekembela, Yehova wa litiulamo kuenda ka kunduile vali va Ninivei.—Yona 3:1, 10; 4:10, 11. w23.07 21 ¶5
Casapalo, 12 Yevambi Linene
Ovo vo ponda [Yoasi] . . . , pole, ka kendiwile vayambo olosoma.—2 Asa. 24:25.
Nye tu lilongisila kulandu wa Yoasi? Eye wa kala nduti umue okuti olombombo vialio via kunamelele kekuatiso liuti ukuavo. Noke lia Yehoyada oku fa una wa enda oku u kuatisa, Yoasi wa fetika oku yevelela olonanguluke kuenje kameleko lekolelo ku Yehova. Ocindekaise eci ci lekisa okuti, esumbilo lietu ku Suku ka li ka tambe ño kongangu yiwa Yakristão vakuavo, oku kongelamo apata etu. Oco tu amemeko lekolelo lia pama, tu sukila oku pamisa ocisola tu kuetele Suku kuenda esumbilo poku lilongisa oloneke viosi Ondaka yaye, oku sokolola kokuayo kuenda oku likutilila. (Yer. 17:7, 8; Va Kol. 2:6, 7) Yehova ka kisika kokuetu ovina vialua. Eye o yongola lika eci ci sangiwa kelivulu Liukundi 12:13 kuna ku popia hati: “Sumba Suku yocili kuenda kapako ovihandeleko viaye, momo eci oco ocina cosi omunu a kisikiwa oku linga.” Eci tu sumbila Suku tu ka tẽla oku pandikisa koloseteko viosi vi keya kovaso yoloneke, loku kolapo. Nda tua ci linga, lacimue ci ka tẽla oku nyõla ukamba wetu la Yehova. w23.06 19 ¶17-19
Calumingu, 13 Yevambi Linene
Tala! Ovina viosi ndi vi lingisa viokaliye.—Esit. 21:5.
Ohuminyo ya Suku yi fetika lolondaka viokuti: “Una wa tumãla kocalo wa popia hati.” (Esit. 21:5a) Olondaka evi vilikasi, momo oyo lika pokati kolonjanja vitatu Yehova a vangula eye muẽle vocinjonde, kelivulu Liesituluilo. Kuenje eci ci lekisa okuti olondaka viaco ka via popiwile lungelo umue, ndaño muẽle la Yesu, pole, via popiwa la Yehova. Eci ceca uvangi wokuti, tu pondola oku kolela kueci eye a popia kolondaka via kuamamo. Momo lie? Momo Yehova “ka pondola oku kemba.” (Tito 1:2) Omo liaco, olondaka tu tanga Kesituluilo 21:5, 6 vi ka tẽlisiwa muẽle ocili. Kũlĩhĩsa olondaka viokuti: “Tala.” Ondaka yo Helasi yina ya pongoluiwa okuti “tala!” ya tukuiwa olonjanja vialua kelivulu Liesituluilo. Nye Yehova a popia noke? Eye hati: “Ovina viosi ndi vi lingisa viokaliye.” Ocili okuti Yehova o ka linga apongoloko aco kovaso yoloneke. Pole, omo okuti eye wa kũlĩha okuti o ka tẽlisa ohuminyo yaye, o popia ndu okuti apongoloko aco a kasi ale oku lingiwa.—Isa 46:10. w23.11 3-4 ¶7-8
Sengunda, 14 Yevambi Linene
Wa tundila posamua loku lila calua.—Mat. 26:75.
Upostolo Petulu ndaño wa mola, loku yeva ovina vialua osimbu a kala la Yesu, handi lopo wa liyaka lahonguo aye. Kũlĩhĩsa ovolandu amue. Eci Yesu a popia okuti wa laikele oku tala ohali kuenda oku fa oco a tẽlise ovitumasuku Viembimbiliya, Petulu wa sapuila Yesu okuti eci ka ci ka li pita laye. (Mar. 8:31-33) Olonjanja vialua Petulu kuenda ovapostolo vakuavo va enda oku lihoyisa nda helie wa velelepo pokati kavo. (Mar. 9:33, 34) Vuteke osimbu Yesu ka file, Petulu lonjanga yalua wa sonja etũi liulume umue. (Yoa. 18:10) Vuteke waco, Petulu omo liusumba walua wa likala Yesu okuti ko kũlĩhĩle. (Mar. 14:66-72) Eci ca kokela Petulu oku lila calua. Petulu wa sumuĩle calua omo lieci a linga, pole, Yesu ko yandulukile. Noke lia Yesu oku pinduiwa, wa eca ku Petulu epuluvi lioku lekisa okuti handi wo solele. Yesu wa eca ocikele cokaliye ku Petulu coku kala ungombo womboka kuenda oku tata olomeme viaye. (Yoa. 21:15-17) Petulu wa linga cosi Yesu o sapuila. Petulu wa kala ko Yerusalãi keteke lio Pendekoste kuenje wa kala omunu watete kuava va wavekiwa lespiritu sandu. w23.09 22 ¶6-7
Vovali, 15 Yevambi Linene
Lava otulomeme tuange.—Yoa. 21:16.
Petulu wa sapuila akulu vekongelo hati: “Lavi ocunda ca Suku.” (1 Pet. 5:1-4) Nda okuti wukulu wekongelo, tua kũlĩha okuti ove o sole vamanji kuenda o yongola oku va tata ciwa. Pole, pamue o liyeva okuti o kuete upange walua, ale wa kava calua kuenje ku tẽla ndomo o tẽlisa ocikele cove. Konepa eyi, nye o sukila oku linga? Sapuila ku Yehova ndomo o liyevite. Petulu wa soneha hati: “Nda umue ukuakuvumba, a ci linge ndu a kolela kongusu yi tunda ku Suku.” (1 Pet. 4:11) Vamanji pamue va kasi oku liyaka lovitangi vina okuti ka vi tẽliwa oku tetuluiwa viosi voluali lulo. Pole, ivaluka okuti, “ungombo wa velapo” Yesu Kristu, o pondola oku va kuatisa lonjila yimue okuti ove ci sule. Eye o pondola oku ci linga cilo kuenda voluali luokaliye. Eci Yehova a yongola kakulu vekongelo ceci okuti, ovo va sola vamanji, loku va tata kuenda oku eca “ongangu yiwa kocunda.” w23.09 29-30 ¶13-14
Votatu, 16 Yevambi Linene
Yehova wa kũlĩha okuti ovisimĩlo via vakualondunge viesanda.—1 Va Kor. 3:20.
Nda tua kuata ovisimĩlo ndevi viomanu ka va sumbilile ovihandeleko via Yehova, tu pondolavo oku yanduluka Yehova kuenda oku sepula ovihandeleko viaye. (1 Va Kor. 3:19) “Olondunge violuali lulo” olonjanja vialua vi tu vetiyila kolonjongole vietimba. Akristão vamue ko Pergamo kuenda ko Tuatera, va yapuisiwile lomanu va lisunguile lavo okuti va kala vakueviho liukanga kuenda vakuakufendela oviteka. Yesu wa eca kakongelo aco elungulo limue linene, omo va kala oku ecelela evĩho liukahonga. (Esit. 2:14, 20) Koloneke vilo omanu tu lisungue lavo va pondola oku tu vetiya oku tava kovisimĩlo ka via sungulukile. Vakuepata lietu kuenda akamba pamue va seteka oku tu vetiya oku tava okuti tua kapako calua ovihandeleko via Yehova kuenda ka ci lingi cimue oku lueya ocihandeleko caco. Ndeci, ovo va pondola oku popia okuti, ka ci kuete esilivilo oku liyelisa kovituwa kuenda olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla koku liyelisa, ka vi kuetevo esilivilo. Olonjanja vimue, pamue tu sima okuti, Yehova ka ti ĩha olonumbi vi lomboloka ciwa. Citava okuti tu setekiwa oku yuvula oku ‘kuama ovina via sonehiwa.’—1 Va Kor. 4:6. w23.07 16 ¶10-11
Vokuãla, 17 Yevambi Linene
Ekamba liocili li lekisa ocisola otembo yosi, kuenda olio li linga manjove kotembo yohali.—Olosap. 17:17.
Maria ina ya Yesu wa sukilile ongusu oco a tẽlise ocipango ca Yehova. Sokolola ndomo eye a sakalalele noke lioku tambula ocikele ka ca lelukile kungelo Gabriele. Maria handi ka kuelele, pole, wa laikele oku mina. Eye ka la kuata omãla, pole, wa sukilile oku tata omõla umue wa laikele oku linga Mesiya. Omo okuti ka la lala lulume, eye nda wa tẽla oku lombolola ndati ondaka yaco ku Yosefe? (Luka 1:26-33) Maria wa tẽla ndati oku kuata ongusu? Eye wa pinga ekuatiso komanu vakuavo. Ndeci, eye wa pinga kungelo Gabriele olonumbi vikuavo viatiamẽla kocikele caco. (Luka 1:34) Noke wa linga ungende umue toke “kofeka yolomunda” ko Yuda oco a ka nyule ngandiaye Elisavete. Epasu liaco lia kuata onima yiwa. Elisavete wa pandiya Maria kuenda wa vetiyiwa la Yehova oku tukula ocitumasuku cimue catiamẽla komõla wa Maria. (Luka 1:39-45) Maria wa popia okuti Yehova wa “lekisa unene lovaka aye.” (Luka 1:46-51) Yehova wa vetiya Gabriele kuenda Elisavete oco va pamise Maria. w23.10 14-15 ¶10-12
Votãlo, 18 Yevambi Linene
Wa tu lingisa olosoma lovitunda oco tu vumbe Suku yaye haeye Isia.—Esit. 1:6.
Etendelo litito Liakristão lia siata oku wavekiwa lespiritu sandu, kuenje ovo va kuete ukamba umue ulikasi la Yehova. Etendelo liaco 144.000 va ka kala ovitunda kilu kumosi la Yesu. (Esit. 14:1) Ohondo yi Kola yo tavernakulu yi lomboloka ekalo liavo ndomãla vespiritu va Suku osimbu va kasi palo posi. (Va Rom. 8:15-17) Ohondo yi Kola Koku Kola yo tavernakulu yi lomboloka ilu kuna Yehova a kasi. “Ongumbo” yina yi tepisa Ohondo yi Kola kuenda Ohondo yi Kola Koku Kola, yi lomboloka etimba lia Yesu. Eci eye a kala palo posi wa kuatele etimba liositu kuenje ka ponduile oku iñila kilu oco a kale Ocitunda Cinene vonembele yespiritu. Yesu poku eca etimba liaye ndocilumba komanu, wa ikuila onjila Kakristão olombuavekua yoku enda kilu. Ndeci Yesu a linga, olombuavekua vi sukilavo oku eca atimba avo ositu, oco va tambule onima yavo kilu.—Va Hev. 10:19, 20; 1 Va Kor. 15:50. w23.10 28 ¶13
Casapalo, 19 Yevambi Linene
Si moli otembo yoku lombolola eci catiamẽla ku Gideone.—Va Hev. 11:32.
Gideone wa tambulula lumbombe eci va Efarimi vo pisa. (Olong. 8:1-3) Eye ka tambuluile lonyeño. Wa lekisa okuti embombe poku yevelela asakalo avo, loku vangula lavo locisola kuenje ca va tulumuisa. Akulu vekongelo vakualondunge va setukula Gideone poku yevelela lutate kuenda oku tambulula lumbombe eci va pisiwa. (Tia. 3:13) Poku ci linga, ovo va kuatisa koku koka ombembua vekongelo. Eci Gideone a pandiyiwa poku yula va Midiane eye wa tiamisila esivayo liaco ku Yehova. (Olong. 8:22, 23) Alume vana va nõliwila oku kuata ocikele, va setukula ndati Gideone? Ovo va eca esivayo ku Yehova kovina viosi va siata oku tẽlisa. (1 Va Kor. 4:6, 7) Ndeci, nda ukulu umue wekongele o pandiyiwa omo liuloño waye woku longisa ciwa, eye o sukila oku tiamisila uloño waco kono yelongiso okuti, Ondaka ya Suku, ale kepindiso tu tambula vocisoko ca Yehova. Akulu vekongelo va sukila oku sokolola nda va kasi loku longisa lonjila yimue yi sivaya Yehova, ale va yongola lika oku komõhisa omanu. w23.06 4 ¶7-8
Calumingu, 20 Yevambi Linene
“Ovisimĩlo viange, havisimĩlo vieneko.—Isa. 55:8.
Nda ka tua tambuile ovina tua pinga vohutililo, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Ñasi hẽ oku likutilila ocina ca sunguluka?’ Olonjanja vialua tu sima okuti tua kũlĩha eci ca velapo kokuetu muẽle. Pole, ovina tu pinga pamue ka vi tu kuatisa vokuenda kuotembo yalua. Nda tu kasi oku likutilila catiamẽla kocitangi cimue, pamue ci tambuluiwa lonjila yimue ya velapo okuti yina tua pinga yi sule. Pamue ovina tu pinga ka vi likuata locipango ca Yehova. (1 Yoa. 5:14) Ndeci, kũlĩhĩsa ocindekaise colonjali via pinga ku Yehova oco omãla vavo vamameko oku endela vocili. Ocili okuti, epingilo limue lia sunguluka. Pole, Yehova ka kisika laumue pokati ketu oco o vumbe. Eye o yongola okuti vosi yetu oku kongelamo omãla, omunu lomunu o nõla oku u vumba. (Esin. 10:12, 13; 30:19, 20) Kuenje eci olonjali vi sukila oku pinga ku Yehova ceci okuti, eye o vetiya ovitima viomãla vavo oku sola Yehova kuenda oku kala akamba Vaye.—Olosap. 22:6; Va Efe. 6:4. w23.11 21 ¶5; 23 ¶12
Sengunda, 21 Yevambi Linene
Amamiko oku li lembeleka pokati.—1 Va Tes. 4:18.
Momo lie oku lembeleka vakuetu onjila yimue yi kuete esilivilo yoku lekisa ocisola? Ndomo ca lekisiwa velivulu limue liatiamẽla Kembimbiliya, ondaka Paulu a tukula okuti oku “lembeleka” yi lomboloka “oku kala konele yomunu umue oco tu u pamise eci a kasi oku tala ohali omo liocitangi cimue.” Eci tu lembeleka manji umue o kasi oku liyaka lovitangi, tu u kuatisa oco eye amameko oku vumba Yehova lekolelo. Olonjanja viosi tu lembeleka manji umue tu lekisa kokuaye okuti tu u sole. (2 Va Kor. 7:6, 7, 13) Oku lekisa ocikembe kuenda oku lembeleka ci kuete elitokeko. Lonjila yipi? Eci tu lekisa ocikembe komunu umue o kasi oku tala ohali, tu lekisa kokuaye okuti tu yongola oku u lembeleka kuenda oku u kuatisa. Catete, tu lekisa ohenda, noke tu vetiyiwa oku lekisa ocikembe. Paulu wa popia hati, ohenda Yehova a kuetele omanu yu vetiya oku va lembeleka. Poku popia catiamẽla ku Yehova Paulu wa lombolola okuti, “Isia yohenda kuenda Suku yelembeleko liosi.”—2 Va Kor. 1:3. w23.11 9-10 ¶8-10
Vovali, 22 Yevambi Linene
Tu sanjukivo osimbu tu tala ohali.—Va Rom. 5:3.
Olondonge viosi via Kristu vi lavoka oku liyaka lovitangi. Kũlĩhĩsa eci Paulu a popia. Eye wa sapuila ku vana va kala ko Tesalonike hati: “Eci tua kala lene, tua enda oku vu sapuili okuti, tu laika oku tala ohali kuenda eci oco ca siata oku pita ndomo wa ci kũlĩhi.” (1 Va Tes. 3:4) Ku va Korindo wa soneha hati: “Ka tu yongola okuti vu kala vonumbi yohali tua tala. . . . Tua kala lohele yalua ndaño muẽle lovimuenyo vietu.” (2 Va Kor. 1:8; 11:23-27) Akristão koloneke vilo va lavokavo oku lipita lovitangi vimue. (2 Tim. 3:12) Omo lioku kolela ku Yesu kuenda oku u kuama akamba kuenda epata citava okuti va ku tata lungangala. Ocituwa cove coku kala ukuacili kovina viosi ca koka hẽ ovitangi komanu vana o talavayela kumosi lavo? (Va Hev. 13:18) Anga hẽ wa kuata ale ovitangi vimue kombiali omo lioku sapuilako omanu vakuavo catiamẽla kelavoko liove? Ovitangi viosi o pita lavio, Paulu o tu sapuila okuti tu sukila oku sanjuka. w23.12 10-11 ¶9-10
Votatu, 23 Yevambi Linene
Ene wa ndi neneli ovitangi vialua.—Efet. 34:30.
Yakoba wa liyaka lovitangi vialua. Omãla vavali va Yakoba okuti Simeone la Lewi, va sepuisa epata kuenda onduko ya Yehova. Handi vali, ukãi Yakoba a solele okuti Rahele wa fa poku cita omãla wa vali. Kuenje omo lionjala yalua, Yakoba wa kisikiwa oku ilukila Kegito ndaño wa kukile ale. (Efet. 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28) Ndaño lovitangi viosi evi, ekolelo Yakoba a kuatela Yehova kuenda kolohuminyo Viaye ka lia tepulukile. Kuenje Yehova wa lekisa ku Yakoba okuti eye wa taviwele Laye. Ndeci, Yehova wa sumũlũisa Yakoba kovipako. Andi vali sokolola olopandu Yakoba a eca ku Yehova eci eye a lisanga vali lomolaye Yosefe una a simĩle okuti wa file ale vokuenda kuanyamo alua! Ukamba Yakoba a kuatele la Yehova wo kuatisa oku pandikisa kovitangi. (Efet. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Eci tu pamisa ukamba wetu la Yehova tu pondolavo oku pandikisa kovitangi ka tua va lavokaile. w23.04 15 ¶6-7
Vokuãla, 24 Yevambi Linene
Yehova eye Ungombo wange. Lacimue ci ñambela.—Osa. 23:1.
Osamo 23 ocisungo cimue ci situlula ekolelo liocisola Yehova a tu kuetele kuenda onjila ndomo a tu tata. Daviti, okuti usonehi wosamo eyi, wa lombolola ukamba wa kala pokati kaye Lungombo waye Yehova. Daviti wa enda oku liyeva okuti wa kolapo poku ecelela okuti Yehova u songuila kuenda eye wa kolelele calua Kokuaye. Daviti wa kũlĩhĩle okuti Yehova wa laikele oku u sola oloneke viosi. Nye co vetiya oku kuata ekolelo liaco? Daviti wa liyevele okuti wa kala oku tatiwa ciwa, momo Yehova wo wĩha cosi a sukilile. Daviti wa kũlĩhĩlevo okuti Yehova wa kala ekamba liaye kuenda wa taviwile laye. Eli olio esunga lieci a kolelele okuti, ndaño kovaso yoloneke wa laikele oku liyaka lovitangi, Yehova wa ponduile oku u tata loku wĩha cosi a sukilile. Omo okuti Daviti wa kolelele okuti Yehova u sole kuenda wa kala oku u tata, co kuatisa oku yuvula oku sakalala kuenje wa kuata esanju.—Osa. 16:11. w24.01 29 ¶12-13
Votãlo, 25 Yevambi Linene
Ñasi kumue lene oloneke viosi, toke kesulilo lioluali.—Mat. 28:20.
Tunde Kuyaki Wavali wa Pita Voluali afendeli va Yehova kolofeka vialua, va kuete ombembua yimue ya pita pokati kuenda elianjo lioku linga upange woku kunda. Kuenje omanu valua va kasi oku kũlĩha Yehova. Koloneke vilo, Osungu Yolombangi Via Yehova yi kasi oku amamako oku kuama olonumbi via Kristu. Ovo va yongola okuti, olonumbi va eca ku vamanji vi situlula ovisimĩlo vio kilu viatiamẽla kovina. Kuenje pocakati ca vamanji va nyula akongelo kuenda akulu vekongelo, ovo va eca olonumbi kakongelo. Akulu olombuavekua va kasi ‘peka liondio’ lia Kristu. (Esit. 2:1) Ocili okuti vosi yavo ka va lipuile kuenda va siata oku lueya. Mose la Yehosua olonjanja vimue va enda oku lueya, oku kongelamo ovapostolo. (Ate. 20:12; Yeh. 9:14, 15; Va Rom. 3:23) Ndaño ndoco, Kristu o kasi oku songuila lutate ukuenje wa kolelua, lakulu vekongelo va nõliwa kuenda o kamamako oku ci linga. Tu kuete asunga alua oku kolela konumbi eye a kasi oku eca pocakati ca vana eye a nõla oco va tu songuile. w24.02 23-24 ¶13-14
Casapalo, 26 Yevambi Linene
Lingi olosetukuli via Suku ndomãla va soliwe.—Va Efe. 5:1.
Koloneke vilo, tu pondola oku sanjuisa Yehova poku lekisa olopandu kokuaye kuenda oku situlula ocisola calua tu u kuetele. Eci tu kasi kupange woku kunda, ocimãho cetu ca velapo oku kuatisa omanu oku amela ku Yehova kuenda oku limbukavo ocisola caye ndeci etu. (Tia. 4:8) Tu kuete esumũlũho linene lioku lekisa komanu ndomo Embimbiliya li situlula Yehova, ocisola caye, esunga, olondunge, unene kuenda ovituwa vikuavo vi vetiya. Tu sivayavo Yehova loku u sanjuisa poku likolisilako oku u setukula. Nda tua ci linga, omanu va ka limbuka okuti tua litepa lomanu vakuavo voluali lulo lua vĩha. Kuenje ovo va ka li pula esunga liaco. (Mat. 5:14-16) Osimbu tu kala lavo eteke leteke, tu ka tẽla oku va lomboluila esunga lieci tua li tepela lomanu vakuavo. Kuenje omanu vakuavitima via sunguluka va vetiyiwa oku kũlĩha Suku yetu. Eci tu sivaya Yehova lonjila yaco, tu sanjuisa utima waye.—1 Tim. 2:3, 4. w24.02 10 ¶7
Calumingu, 27 Yevambi Linene
Oco a tẽle oku vetiya . . . kuenda oku lemẽla.—Tito 1:9.
Oco o kale ulume umue Ukristão wa pama, o sukila oku lilongisa ovoloño a ka ku kuatisa. Ci ka ku kuatisa oku tẽlisa ovikele vekongelo, oku sanga upange u ku kuatisa oku li tekula ove muẽle, ale epata liove kuenda oku kuata ukamba uwa la vakuene. Ndeci, Lilongisa oku tanga kuenda oku soneha ciwa. Embimbiliya li popia hati, omunu o kuete esanju haiye wa sumũlũha, o tanga Ondaka ya Suku eteke leteke loku sokolola kokuayo. (Osa. 1:1-3) Poku tanga Embimbiliya eteke leteke, eye o ka kũlĩha ovisimĩlo via Yehova vina vi ko kuatisa oku sokolola lonjila ya suapo. (Olosap. 1:3, 4) Vamanjetu alume lakãi va sukila ekuatiso lia vamanji alume va tẽla oku longisa loku eca alungulo a kunamẽla Vembimbiliya. Nda o tẽla oku tanga loku soneha ciwa, o ka pongiya ciwa olohundo viove kuenda atambululo ana a vetiya hawo a pamisa ekolelo. O ka tẽlavo oku soneha atosi a velapo a ka ku kuatisa oku pamisa ekolelo liove kuenda oku pamisa lao omanu vakuavo. w23.12 26-27 ¶9-11
Sengunda, 28 Yevambi Linene
Una o kasi vomunga kumue lene wa velapo okuti, una o kasi vomunga kumue loluali o sule.—1 Yoa. 4:4.
Eci o yeva usumba umue, sokolola kovina Yehova a ka linga kovaso yolonekeeci Satana a ka nyõliwa. Ocindekaise cimue ca lekisiwa kohongele yofeka yunyamo wo 2014, ca lombolola ndomo Isia umue a sapela lepata liaye ukanda 2 Timoteo 3:1-5 wa ponduile oku lomboluiwa lonjila ya litepa, nda ovinimbu viaco via tukuile ndomo oluali luokaliye lua laikele oku kala. Eye hati: “Voluali luokaliye, otembo yi ka kala yesanju. Momo omanu va ka sola vakuavo, vakuakusola ovina viespiritu, vakuakuliketisa, vomboka, vakuakusivaya Suku, vakuakupokola kolonjali, vakualopandu, vakuacili, va ka sola vangandiavo, havakuamanyako, vakuakupandiya vakuavo, vakuakulikandangiya, vakuesunguluko, va sole eci ciwa, va koleliwa, valitavatava pokati, ambombe, vakuakusola calua Suku okuti ayele ci sule, va vetiyiwa oku sumbila Suku; kuenje li kongela lavo.” Ove hẽ wa siata oku sapela lepata liove ale la manji umue ndomo omuenyo u ka kala voluali luo kaliye? w24.01 6 ¶13-14
Vovali, 29 Yevambi Linene
Nda ku sanjukila.—Luka 3:22.
Ci lembeleka calua oku kũlĩha okuti Yehova wa sanjukila afendeli vaye vosi! Embimbiliya li popia hati: “Yehova o sanjukila omanu vaye.” (Osa. 149:4) Olonjanja vimue, omanu vamue va siata oku kuata atatahãi nda Yehova wa va sanjukila muẽle. Afendeli valua va Yehova vakuekolelo vo kosimbu, olonjanja vimue va endavo oku kuata atatahãi nda Yehova wa va sanjukilile muẽle. (1 Sam. 1:6-10; Yovi 29:2, 4; Osa. 51:11) Embimbiliya li lekisa okuti ndaño ka tua lipuile, Yehova o pondola oku tu sanjukila. Ndamupi? Tu sukila oku kolela ku Yesu Kristu kuenda oku papatisiwa. (Yoa. 3:16) Nda tua ci linga, tu lekisa ku vakuetu okuti, tua likekembela akandu etu kuenda tua linga ohuminyo yoku linga ocipango ca Suku. (Ovil. 2:38; 3:19) Yehova o sanjuka calua eci tu tẽlisa ananga aco, oco tu kuate ukamba uwa laye. Nda tua likolisilako oku linga eci tu tẽla oco tu tẽlise ohuminyo yetu yoku u vumba, eye o ka tu sanjukila kuenda o ka tu tenda ndakamba vocili.—Osa. 25:14. w24.03 26 ¶1-2
Votatu, 30 Yevambi Linene
Ka tu pondola oku liwekapo oku vangula ovina tua mola levi tua yeva.—Ovil. 4:20.
Tu pondola oku setukula olondonge poku amamako oku kunda ndaño ceci olombiali vi tu handeleka oku liwekapo. Tu pondolavo oku kolela okuti Yehova o ka tu kuatisa oku tẽlisa ocikele cetu coku kunda. Kuenje tu pondola oku likutilila oku pinga utõi kuenda olondunge ku Yehova oco a ku kuatise oku pandikisa kovitangi. Valua pokati ketu tua siata oku liyaka lovitangi vioku vela, esumuo, oku fisa umue tu sole, ovitangi vepata, oku lambalaliwa kuenda ovitangi vikuavo. Handi vali, ovina vikuavo ndeci, afengi kuenda ovoyaki ka via lelukilevo oku pandikisa lavio. Sapuila Yehova ndomo ove o liyevite. U sapuila ocitangi cove ndeci nda wa linga lekamba liove o sole. Kolela okuti Yehova “o ka ku kuatisa.” (Osa. 37:3, 5) Oku amamako oku likutilila ci tu kuatisa oku ‘pandikisa kohali.’ (Va Rom. 12:12) Yehova wa kũlĩha okuti afendeli vaye va kasi oku pandikisa kuenje “eye o yevelela oku liyula kuavo kuekuatiso.”—Osa. 145:18, 19. w23.05 5-6 ¶12-15
Vokuãla, 31 Yevambi Linene
Amamiko oku limbuka ovina vi sanjuisa Ñala.—Va Efe. 5:10.
Eci tu yongola oku nõla onjila yimue yi kuete esilivilo, tu sukila oku limbuka “cipi ocipango ca Yehova,” loku lekisa ovituwa vi likuata locipango caye. (Va Efe. 5:17) Poku sanga olonumbi Viembimbiliya vi tiamisiwila kekalo lietu, tu lekisa okuti tu kasi oku sandiliya ovisimĩlo via Suku viatiamẽla konjila tu yongola oku nõla. Omo liaco, osimbu tu kapako olonumbi viaye, tu ka tẽla oku nõla olonjila viwa. “Ondingaĩvi” okuti unyãli wetu Satana, o yongola okuti tu kakatela calua kovina violuali okuti ka tu kuata vali otembo yoku tẽlisa upange wetu tu lingila Yehova. (1 Yoa. 5:19) Ukristão umue pamue, o fetika oku kakatela koku kuata olombongo vialua, koku tanga calua ale oku talavaya calua okuti, o tepulula ombili yaye kovopange a Yehova. Nda Ukristão waco wa ci linga, o lekisa okuti o kasi oku yapuisiwa lovisimĩlo violuali. Ocili okuti, ovina via tukuiwa ndeti havĩviko, pole, ka tu ka eceleli okuti vi velapo komuenyo wetu. w24.03 24 ¶16-17