July

Ọsoso oborẹ i Jesu ọ tare ji ru, tobọ te igbevwunu enẹyen, i dabu dje iroro i Jehova phia. (John 14:9) Me yẹ igbevwunu i Jesu i yonirin ọwan? Jesu ọrhẹ Jehova i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. Ọke rọ ha otọrakpọ na, Jesu o dje oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ te nyoma rọ ha omẹgbanhuiẹn ha userhumu rẹn era rioja. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ehworhare awanva ri tuẹro ni nekpẹn userhumu mie yi. (Matt. 20:​30-34) Djokarhọ ye taghene Jesu o vwo “arodọmẹ” kpahen aye ji simi aye. Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “arodọmẹ” uvuẹn oghwẹmro ọrana, o mevirhọ aruẹdọn okokodo re djephia. Aruẹ aruẹdọn ọrana ro ji mevirhọ ẹguọlọ, yo mwu i Jesu ghẹrẹ ihworho rẹ orhọmo o kpe, ji simi ohworho ro kpomu oti. (Matt. 15:32; Mark 1:41) Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ “aruẹdọn okokodo” ọrhẹ Jesu, i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, ọ ji miamo aye ọke ọwan a rioja. (Luke 1:78; 1 Pet. 5:7) Aye a hẹrhẹ ọke aye ine tiẹ ebẹnbẹn ephian ra vware ituakpọ nie! w23.04 3 ¶4-5

O fori na damoma kẹnoma rẹn ẹbe ọrhẹ ughe re jiri iroro esọsọ ri titiri uvuẹn akpọ Echu. Ana sabu ru ẹhẹn ọwan vuọn rhẹ omamọ iroro nyoma re ne se ji yono i Baibol na. Erhe riẹ uyono ukoko ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ iroro ọwan. Jehova o veri taghene ọ lẹrhẹ ọwan rioja ọdamuni ra na ja sabu vwo edirie-en. (1 Cor. 10:​12, 13) O fori nẹ owuowọnwan ọ nẹrhomo vrẹn ọke bi, kpahen ọrẹ ana fuevwan kpahen Jehova uvwre ọke oba egbogbanhon enana. Jehova ọ guọlọre na ‘ta ọsoso ẹhẹn ọwan riẹn’ uvuẹn ẹrhomo. (Ps. 62:8) Jiri Jehova, ji kpẹmiẹ fọkiẹ ọsoso oborẹ o ruẹ. Nekpẹn userhumu mie yi nọ yọ uduefigbere uvuẹn aghwoghwo na. Nẹrhomo vwe yi nọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn ephian, ji tiẹn ọdamuni ephian wa dẹrughwaroghwẹ. Wu vwe jẹ emru owuorowu yanghene ohworho owuorowu da obọ ji, wu na nẹrhomo ọke ephian vwe i Jehova-a. w23.05 7 ¶17-18

Mesoriẹ ọwan e riẹ uyono ukoko? Ọrukaro, ọrẹ ene jiri Jehova. (Ps. 26:12; 111:1) Ọwan e ji riẹ uyono ukoko neneyo a sabu ha urhebro rẹn owuowọnwan uvwre ọke ebẹnbẹn enana. (1 Thess. 5:11) Ọke arha rionbọ ra na kpahenrhọ onọ, ọwan ne ruẹ ekwakwa eva ra hunute na. Ọrẹn, ọke ra kpahanrhọ enọ, ana sabu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Ana sabu brudu ra na kpahenrhọ enọ, yanghene ana sabu vwo omwemẹ ra na kpahenrhọ enọ, ọrẹn e vwe se ọwan jerẹ oborẹ a guọleriẹ-ẹ. Marhẹ ene ru nyerẹn ghele ebẹnbẹn erana? Ọnyikọ Paul nọ tare taghene o fori na tẹnrovi oborẹ ene ru ha “urhebro rẹn owuowọnwan.” Arha mẹrẹnvwrurhe taghene ibiẹ ẹmro esegburhomẹmro ọwan ọ sabu bọn awọrọ gbanhan, ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ ra na kpahenrhọ enọ. Orhianẹ e vwe kiki se ọwan na kpahenrhọ enọ-ọ, ana sabu ji vwo aghọghọ fọkime awọrọ i vwo uphẹn aye ina kpahenrhọ.—1 Pet. 3:8. w23.04 20 ¶1-3

Ne ghwoghwo ẹmro na phia! E tiobọnu itu i Jew ri ha erhirhiẹ evrẹn uvuẹn Babylon emrẹ ẹgbukpe 70 ne, nẹ aye ghwẹrioma riẹ ẹkwotọre aye ro rhiẹ Israel. (Ezra 1:​2-4) Jehova ọvo yọ nọ sabu ruẹ oborẹ o te omaran. Itu Babylon i vwe tiobọnu evrẹn aye-e. (Isa. 14:​4, 17) Ọrẹn, e fiẹ Babylon kparobọ ne, orodje ọkpokpọ na nọ ta rẹn itu i Jew na taghene aye ina sabu rie. Itu i Jew ephian, maido urhomu ekrun o vwo orhienbro: ono nẹ Babylon gbinẹ ọnọ daji. Orhienbro ọrana ọ ghwai rhiẹ oborẹ ọ lọhọre-e. Ọho ọnọ sabu lẹrhẹ onya na rhiẹ emru imwofẹn rẹn ihworho buebun. Ra mẹriẹn taghene uvuẹn Babylon ye vwiẹ buebun itu i Jew na, Babylon ọvo yẹ oghwa aye i rheri. Harẹn aye, ẹkwotọre Israel amwa ese aye ride. Itiọrurhomẹmro, itu i Jew na ezẹko i feri uvuẹn Babylon, omarana, ọnọ sabu bẹn aye ina nyaji eghwa irhorhomu ọrhẹ eyi aye vwo riẹ ẹkwotọre aye i vwe rhe. w23.05 14 ¶1-2

Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan ne rhe vwo edirin, aruẹdọn ọrhẹ ẹguọlọ. Luke 21:19 ọrhọ ta: “Nyoma edirin are, are ine simi arhọ are.” Colossians 3:12 nọ tare: “Are i ha . . . aruẹdọn . . . ru ewun kurhọ.” Habaye, 1 Thessalonians 4:​9, 10 ọrhọ ta: “Osolobrugwẹ o yonirin are nẹ are i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. . . . Ọrẹn imizu, ame i jiririe harẹn are, nẹ are i rhe ru omaran ọke ephian.” A ya eghwẹmro erana ephian vwe Ilele Kristi re dje edirin, aruẹdọn ọrhẹ ẹguọlọ phia ne. Ọrẹn, o fori nẹ aye i rhe dje aye phia rhọ. Ọwan ine ji ru te omaran. Ne wu sabu ruie, yono kpahen oborẹ Ilele Kristi erukaro i ru dje iruemru enana phia. Orho ru, gbe yono oborẹ wu ne ru hẹrokele Ilele Kristi erana, ji mwuegbe hẹrhẹ ukpokpogho rode na. Ọke ukpokpogho rode na ọrhọ tonrhọ, je wu rhe oborẹ e vwo edirin ne, wu ne ji vwo omwemẹ wu ne vwo edirin rhọ. w23.07 3 ¶4, 8

Sẹ ọwan ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, yanghene “igegede ereva,” o fori na daji “Izede Ọfuanfon” na, ro suẹn riẹ paradais ọrẹ ẹhẹn ọrhẹ ebrurhọ Uvie ra sa obaro na. (John 10:16) Avwẹ ẹgbukpe 1919 C.E., iduduru ehworhare, emẹse, ọrhẹ emọvwerhe, i nẹ Babylon Ọrode na ne, ro rhiẹ okugbe ẹga efian akpọ ephian, aye na nya uvuẹn “Izede Ọfuanfon” na. Jehova no rurie nẹ egbanrhọ i nie rẹn itu i Jew re ni ẹkwotọre Babylon. (Isa. 57:14) Nẹ “Izede Ọfuanfon” ọrẹ inyenana vwo? Ẹgbukpe buebun a ki mẹrẹn 1919, Jehova ọ ha ihworho ra zofẹn yen ruẹ izede na fiotọre, na sabu nẹ Babylon Orode na. (Haye vwanvwọn Isaiah 40:3.) Aye i dabu wian owian egbemwuo ra guọlọre, neneyo ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ri guọlọ nẹ Babylon Orode na i sabu ru te omaran, ji ruẹ paradais ọrẹ ẹhẹn ro rhiẹ ẹga ro fiotọre ra rharhumu ha mwu na. w23.05 15-16 ¶8-9

Jehova ọ guọlọre na ga ye nẹ ẹhẹn ọwan rhẹ omamerhomẹ. (2 Cor. 9:7) Omarana, o fori na rha wian kpahen ẹkẹ ọwan uvuẹn ogame i Jehova orhianẹ a tobọ vwo omwemẹ-ẹ? Roro kpahen udje ọnyikọ Paul. Nọ tare: “Ni mia dabu ghwọghwu omamẹ jeghwai suien jerẹ ọvrẹn.” (1 Cor. 9:​25-27, ekete ra djokarhọ) Paul ọ gba omayen ruẹ oborẹ ọgbare, dedevwo ọkezẹko ọ guọlọ ruie-e. Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ogame i Paul? Dẹn! Jehova nọ ji ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu ọnẹyen. (2 Tim. 4:​7, 8) Omaran ọ ji havwọ, oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn ọwan ra wian kpahen ẹkẹ ọwan, orhianẹ e vwo omwemẹ dede-e. Oma ọ merhiẹn dedevwo e vwe ruie fọkime e vwo ẹguọlọ kpahen owian ọrana-a, Jehova o rheri taghene e ruie fọkime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Jerẹ oborẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn Paul, Ọye ọnọ ji ha ebrurhọ rẹn omẹdamu ọwan. (Ps. 126:5) Ọke re rhiẹromẹrẹn ebrurhọ i Jehova, na sabu vwo omwemẹ rhọ. w23.05 29 ¶9-10

Ọnyikọ Paul ọ ha ihworho ri ne je vwo usimirhọ uvuẹn ẹdẹ i Jehova na, e dje era merhẹn. Aye rhe kpahen ekwakwa ra phia kẹrẹ aye-e, yanghene oborẹ ọke ọ zẹ lele-e. Omarana, aye i vwa sabu vwẹruọ ekwakwa eghoghanren ra phia, ji kpahanrhọ ye-e. Ihworho buebun inyenana i họhọ era merhẹn. (Rom. 11:8) Aye vwo imwẹro kpahen ekwakwa ri djerie phia taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn “ẹdẹ oba na” ne-e, taghene ukpokpogho rode ọnọ rhiọ phẹrẹkpẹ-ẹ. (2 Pet. 3:​3, 4) Ọrẹn kẹdẹkẹdẹ, nọ ghanran rhọ ra na ha urhebro ra na dẹrẹ ruiruo ọke ephian. (1 Thess. 5:6) Omarana, ofori ne vwo iroro ọfọfọ, ne je brudu. Mesoriẹ? Neneyo e je vwobọrhọ irueruo usuon oseghe ọrhẹ ẹmro akpọ na. Ọhiẹn ra na homaba owuobọ uvuẹn ẹmro erana, ọnọ gbanhonrhọ ọke ẹdẹ i Jehova ọ tiẹkẹrẹ na. Ọrẹn, o fo ne brudu kpahen oborẹ ana kpahenrhọ ye lele-e. Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn ọfọfọ, ji brorhiẹn ri serhọ.—Luke 12:​11, 12. w23.06 10 ¶6-7

Me wa karorhọ ọke wu rhe rhon odẹ na Samson? Ọkezẹko wu ne rhe roro kpahen ọhworhare ro vwo omẹgbanhon oghẹnrensan. Ọrana urhomẹmro. Ọrẹn, Samson o brorhiẹn ọsọsọ owu rọ suẹ ojẹriọ buebun riẹn. Udabọ ọrana, Jehova ọ tẹnrovi ọsoso irueruo esegburhomẹmro i Samson, rẹ Ọye ọ haba i Baibol na fọkiẹ erere ọwan. Jehova ọ ha i Samson wian ewian igbevwunu neneyo ọ sabu ha userhumu rẹn ihworho Enẹyen, ri rhiẹ emọ Israel. Ẹgbukpe buebun ri vrẹnren nẹ ọke i Samson o hwu hin, Jehova no mwu ọnyikọ Paul hunute odẹ i Samson ọke rọ ya kpahen ihworho ri dje obọdẹn esegburhomẹmro phia. (Heb. 11:​32-34) Udje i Samson ọnọ sabu yẹ ọwan urhebro. Ọ hẹroso i Jehova uvwrọke ebẹnbẹn dede. Ana mẹrẹn uduẹharhaghwẹ ọrhẹ ihwẹnmro erọrọ ra na sabu yono nẹ udje yi. w23.09 2 ¶1-2

Ana sabu ruẹ edirin ọwan gbanhonrhọ, nyoma ra na ta edamẹ ọwan ephian rẹn Jehova ọke ephian. (1 Thess. 5:17) Ọkezẹko, wu vwe rhiẹromẹrẹn ọdamuni ọgbogbanhon vwana-a. Udabọ ọrana, wa guọlọ ọkpọvi Jehova ọke wa tuekwẹre, ẹhọn ọrhọ tagha, yanghene ọke wu we rhe oborẹ wu ne ruo? Wa rha nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian kpahen ebẹnbẹn enọ vwana, wu ne ji ru te omaran ọke wu rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn eduado obaro na. Ne wu ne fiudugbere taghene Jehova o rhe ọke ọrhẹ izede ro serhọ rọ nọ ha userhumu wẹn. (Ps. 27:​1, 3) Ana sabu diẹn ukpokpogho rode na, orhianẹ e diẹn edamuni vwana. (Rom. 5:3) Mesoriẹ ana sabu ta omaran? Imizu ukoko na buebun i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ọdamuni owuowu aye i vwo edirien, ọ ha userhumu rẹn aye sabu nyerẹn ghele ọrọ ha kpahiẹn. Edirin o ruẹ aye rhomẹrhọ, ji ruẹ esegburhomẹmro ọrhẹ omwemẹ aye gbanhanrhọ taghene Jehova o mwuegbe ọnọ ha userhumu rẹn aye. Nyoma ọrana, esegburhomẹmro nọ ha userhumu rẹn aye diẹn ọdamuni aye ine rhiẹromẹrẹn.—Jas. 1:​2-4. w23.07 3 ¶7-8

Omeriotọre ọrhẹ arodọmẹ i Jehova, yo mwuien roro rẹn ọwan. Jerẹ udje, a mẹrẹn omeriotọre i Jehova vwrurhe ọke rọ guọlọ ghwọghọ evwọkon re rhirhiẹ i Sodom. Nyoma emakashe enẹyen, Jehova nọ ta rẹn Lot ro rhiẹ ọvwata nọ zẹ riẹ obọrẹ ugbenu na. Ofẹn no mwu i Lot rọ nọ zẹ riẹ avwaye. Omarana, nọ rẹ i Jehova nọ ha uphẹn riẹn ọrhẹ ekruien zẹ riẹ Zoar, amwa ọkokamu owu ra na ji ghwọghọ. Manẹ i Jehova ọ sabu ta rẹn Lot nọ nyalele ọsoso oborẹ Ọye ọ ya rhotọre na. Ukpomaran, no kwerhọ orẹ i Lot, dedevwo o mevirhọ ọrẹ ọnọ jọ ghwọghọ i Zoar. (Gen. 19:​18-22) Ẹgbukpe buebun ọke oru, Jehova no dje aruẹdọn rẹn ihworho re rhirhiẹ i Nineveh. No dje ọmẹraro Jonah ye ghwoghwo kpahen oghwọghọ amwa na ọrhẹ evwọkon re rhirhiẹ ye. Ọrẹn, ọke itu i Nineveh a ghwẹriẹ, Jehova no dje aruẹdọn rẹn aye ji nyaji ẹkwotọre na vwo.—Jonah 3:​1, 10; 4:​10, 11. w23.07 21 ¶5

Me ya na sabu yono nẹ udje i Jehoash? Ọ họhọ orhan ro vwo vwo omamọ esiri, ra ha orhan sa no jo se. Ọke orhan na o nie, nọyẹ ọke i Jehoiada o hwu hin, Jehoash nọ kerhọ inyikọ efian, omarana nọ kpare onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova fughwẹ. Ọnana o yonirin ọwan taghene a vwa bọn obọdẹn ofẹnzẹ i Jehova re vwori, kpahen omamọ iruemru imizu erọrọ yanghene ihworho ekrun ọwa-an. Na gbanhon uvuẹn ogame i Jehova, ene vi ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanhon, nyoma uyono i Baibol, eroro kodo ọrhẹ ẹrhomo ọke ephian. (Jer. 17:​7, 8; Col 2:​6, 7) Jehova ọ guọlọ ekwakwa buebun mie ọwa-an. A zẹ oborẹ ọ guọlọre koko uvuẹn Ecclesiastes 12:​13, rọ tare: “Zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na ji nyalele ekama enẹyen, fọkime ọnana yẹ ọsoso owian ro te onyakpọ.” Arha zofẹn i Jehova, na na sabu nyerẹn ghele edamuni ra sa obaro na, ji dje atamwu phia. O vwo emru owuorowu rọ nọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova-a. w23.06 19 ¶17-19

Imwẹro i Jehova ọ tonrhọ rhẹ ẹmro enana: “Ọro siyẹ aga usun na nọ tare.” (Rev. 21:5a) Enana ẹmro oghẹnrensan fọkime ọ ha usuẹn ekete esa uvuẹn ọbe i Revelation, ri dje kpahen erhirhiẹ ri Jehova ọvo ọ tẹmro uvuẹn emena arudo. O tiobọnu imwẹro ọnana nyoma ọmakashe-e, yanghene Jesu ra rhọmọnuhwu-u, ọrẹn Jehova ọvo yo tiobọnie! Urhomẹmro ọnana o djephia taghene ana sabu hẹroso ẹmro ri ha kpahiẹn. Mesoriẹ? Fọkime Jehova ọ ‘vwọ mọrenfia-an.’ (Titus 1:2) Ẹmro ọrana ọ lẹrhẹ ẹmro re seri uvuẹn Revelation 21:​5, 6 rhiẹ oborẹ ana sabu hẹroso. Jena dabu ni ẹmro na “Nughe!” A ha ẹmro i Greek ra rhian rhiẹ “nughe!” ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn ọbe i Revelation. Me yi Jehova ọ ta kpahiẹn: “Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.” Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ta kpahen ewene ro no ruo obaro na, ọrẹn hariẹn ive ọnana ono vi rugba, rọ lẹrheriẹ ta kpahen ewene na kamẹriẹn aye a phia ne.—Isa. 46:10. w23.11 3-4 ¶7-8

Ọnyikọ Peter ọ wọnrọn haso ovwiẹlẹme ọnẹyen. Roro kpahen idje ezẹko. Ọke i Jesu ọ ta kpahen oborẹ ọnọ rioja lele ọrhẹ uhwuie, neneyo aruẹmẹrẹn i Baibol ọ sabu te orugba, Peter nọ ghwọghwie. (Mark 8:​31-33) Ọgbọ buebun, Peter ọrhẹ inyikọ ri hẹrhẹre i frẹfro kpahen ọrọ maido uvwre aye. (Mark 9:​33, 34) Uvuẹn ason rọ kẹta ri Jesu o ki hwu, Peter nọ fian orhọ ọhworhare owu nie. (John 18:10) Uvuẹn ason ọrana, ofẹn no mwu i Peter rọ lẹrheriẹ tiẹn i Jesu ro rhiẹ ugbehian yen taghene o rhe yi-i. (Mark 14:​66-72) Ọrana nọ lẹrhẹ i Peter viẹ gbangbanhon. Jesu ọ sẹrerhumuji Peter rẹ ẹhẹn yen o seriotọre-e. Ọke ra rhọmọ Jesu nuhwu, nọ ha uphẹn rẹn Peter nọ rharhumu dje ẹguọlọ ro vwo kpahiẹn phia. Jesu nọ ha use rẹn Peter nọ homariotọre hẹrote igegede yi. (John 21:​15-17) Peter no mwuegbe rọ nọ nyaleli Jesu. Omarana, no riẹ Jerusalem uvuẹn ẹdẹ Pentecost, ji rhiẹ usuẹn ihworho erukaro ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha. w23.09 22 ¶6-7

Ọnyikọ Peter nọ ta rẹn ekpako erọrọ jerẹ ọye: “Are i hẹrote igegede Osolobrugwẹ.” (1 Pet. 5:​1-4) Orhianẹ wẹwẹ ọkpako, e rheri taghene wu vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, ji guọlọ hẹrote aye. Ọrẹn, wu na sabu roro ọkezẹko taghene wu vwo ewian buebun, yanghene oma ọ rhọruọ ne, omarana wu sabu hẹrote imizu na-a. Me wu na sabu ru? Ta ọsoso iroro enọ rẹn Jehova. Peter nọ yare: “Kohworho kohworho ro gbodibo, jenẹ o ruie sekpahen omẹgbanhon rẹ Osolobrugwẹ o tiobọnẹ.” (1 Pet. 4:11) Imizu ukoko na ina sabu rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ra na ja sabu kwaphiẹrhọ uvuẹn akpọ ọnana. Ọrẹn, karorhọ taghene Jesu Kristi, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye vrẹn oborẹ wu na sabu ru. Ọnọ sabu ruẹ omaran vwana ọrhẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na. Jehova ọ ta rẹn ekpako nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, hẹrote aye, ji rhiẹ “idje harẹn igegede na.” w23.09 29-30 ¶13-14

Ana vi kẹnoma rẹn iroro ituakpọ. Arha ha ukẹro onyakpọ o ni emru nie, ana sabu sẹrerhumuji Jehova ọrhẹ irhi egbagba enẹyen. (1 Cor. 3:19) Ọgbọ buebun, “ẹghwanren ọrẹ akpọ ọnana,” ọ lẹrhẹ ihworho tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Ilele Kristi ezẹko uvuẹn Pergamum ọrhẹ Thyatira na nyalele irueruo emẹgọ ọrhẹ irueruo ọfanrhiẹn erẹ emwa erana. Jesu no tiobọnu ọghwọghwu ọgbogbanhon rẹn ukoko eva na fọkime aye i nẹro rẹn irueruo ọfanrhiẹn. (Rev. 2:​14, 20) Inyenana, e ji rhiẹromẹrẹn ọhiẹn re ne rhiabọ ha iroro esọsọ. Ihworho ekrun ọrhẹ igbehian ọwan ina sabu riẹriẹ ọwan na sẹrerhumuji irhi Jehova. Jerẹ udje, aye ina sabu ta taghene ọ sọ ne ru oborẹ o jeri ọwa-an, taghene irhi Baibol na kpahen irueruo ri fonron i rhiẹ ahwanren ne. Ọkezẹko, ana sabu roro taghene ọkpọvi ri Jehova o tiobọnẹ o fiotọre te-e. Ana sabu vwo ẹhẹn re ne “ru vrẹn oborẹ a ya rhotọre.”—1 Cor. 4:6. w23.07 16 ¶10-11

Mary ro rhiẹ izu Jesu, ọ guọlọ omẹgbanhon. Ọ ji rọnmọ-ọ; ọrẹn, ọnọ mẹrenvwan. O rhe oborẹ a mọrọn ọmọ lele-e, ọrẹn ọnọ hẹrote ọmọ ọhworhare ro no rhiẹ Messiah na. Habaye, ra mẹriẹn taghene o ji lele ọhworhare mẹronma dẹ-ẹ, marhẹ i Mary ono ru dje enana ephian rẹn Joseph rọ guọlọ rọnmiẹ? (Luke 1:​26-33) Marhẹ i Mary o ru mẹrẹn omẹgbanhon? Nọ guọlọ userhumu mie awọrọ. Jerẹ udje, Mary nọ ta rẹn Gabriel nọ yẹ ye iyẹnrẹn erọrọ kpahen owian na. (Luke 1:34) O jiri-i, no riẹ “ẹkwotọre rọ ha ugbenu” ọrẹ Judah ya mẹrẹn omizie re se Elizabeth. No jiri Mary, Jehova no ji mwuien yẹ Mary aruẹmẹrẹn rọ ha udurhaghwẹ, sekpahen ọmọ ri Mary ono vwiẹ na. (Luke 1:​39-45) Mary nọ tare taghene Jehova “ọ ha igbabọ ye ruẹ ekwakwa eduado ne.” (Luke 1:​46-51) Nyoma Gabriel ọrhẹ Elizabeth, Jehova no ruẹ Mary gbanhon. w23.10 14-15 ¶10-12

Ibiẹ idibo i Jesu krẹn ya ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, aye a riamerhen onyerẹnkugbe oghẹnrensan rhẹ Jehova. Awan 144,000 na, ina ga ẹrhẹ irherẹn obẹ odjuwu rhẹ Jesu. (Rev. 14:1) Ekete Ọfuanfon ọrẹ tabernacle na, o mevirhọ ọrẹ aye rhiẹ emọ erẹ ẹhẹn Osolobrugwẹ ọke aye a ji ha otọrakpọ na. (Rom. 8:​15-17) Ekete rọ Mai Fon uvuẹn tabernacle na, o mevirhọ odjuwu, ekete ri Jehova o rhirhiẹ. “Ikọtini” ro gberughwru rhẹ Ọfuanfon ọrhẹ Ekete rọ Mai Fon na, o mevirhọ ugboma i Jesu ro rhiẹ ọgbanrhọ rọ vwọ lẹrhiẹ ruẹ odjuwu jerẹ Orherẹn Ọduado ọrẹ oghwa ẹga ọrẹ ẹhẹn na. Nyoma rọ ha ugboma yen ze izobo rẹn ituakpọ, Jesu no rhie uphẹn firhọ rẹn akpenyerẹn obẹ odjuwu rẹn Ilele Kristi ra djẹha. Aye ine vi hwu nẹ aye i ki sabu nyerẹn obẹ odjuwu.—Heb. 10:​19, 20; 1 Cor. 15:50. w23.10 28 ¶13

Gideon nọ kpahenrhọ ye dẹndẹn ọke ehworhare i Ephraim a haye guẹnzọn. (Judg. 8:​1-3) Ọ kpahenrhọ ye ọrẹ ekwẹre-e. O dje uruemru dẹndẹn phia nyoma rọ kerhọ edamẹ aye, nọ ji ha ona kpọ erhirhiẹ na vi. Ekpako ri vwo ẹghwanren a hẹrokele i Gideon nyoma aye a dabu kerhọ, ji kpahanrhọ ye dẹndẹn ọke arha ha aye guẹnzọn. (Jas. 3:13) Nyoma ọrana, aye ne toroba ufuoma uvuẹn ukoko na. Ọke re jiri Gideon fọkime o fiẹ itu i Midian kparobọ, nọ ha ujiri na vwe i Jehova. (Judg. 8:​22, 23) Marhẹ ekpako ine ru hẹrokele i Gideon? O fori nẹ aye i ha ujiri vwe i Jehova fọkiẹ oborẹ aye i wianren. (1 Cor. 4:​6, 7) Jerẹ udje, erhe jiri ọkpako fọkiẹ oborẹ ọ ha uyono phia, ọnọ sabu kpọ ujiri na riẹ esiri uyono na, nọyẹ i Baibol na yanghene uyono rẹ ukoko i Jehova o tiobọnẹ. Ọkezẹko, o ji fo nẹ ekpako i roro sẹ aye a ha ujiri rẹn oma aye. w23.06 4 ¶7-8

Orhianẹ a mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn oborẹ a nẹrhomo kpahan na-a, ana sabu nọ oma ọwan, ‘Mia nẹrhomo kpahen oborẹ oserhọ?’ Ọgbọ buebun, ọwan e roro taghene e rhe oborẹ o rhomu rẹn ọwan. Ọrẹn, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ekwakwa ra nẹrhomo kpahan, i yẹ ọwan erere orho ru-u. Orhianẹ ọwan a nẹrhomo kpahen obẹnbẹn owu, ọnọ sabu vwo izede orhorhomu ra na kwaphiẹ ye rhọ ghwẹ oborẹ a nẹrhomo kpahan na. Habaye, ekwakwa ezẹko ra nẹrhomo kpahan, e serhọ ọhọre i Jehova-a. (1 John 5:14) Jerẹ udje, roro kpahen emiemọ ri nẹrhomo ni Jehova ọ lẹrhẹ ọmọ aye daji urhomẹmro na. Ọrana ọnọ sabu rhiẹ ẹrhomo ro serhọ. Ọrẹn, Jehova ọ vwọ gba ọwan na ga ye-e. Ọ guọlọre nẹ ọwan ephian ji tobọ te emọ ọwan, i djẹ odjẹ ra na ga ye. (Deut. 10:​12, 13; 30:​19, 20) Omarana, emiemọ na ina sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye te ọmudu ọmọ aye, neneyo ọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ji rhiẹ ugbehian yen.—Prov. 22:6; Eph. 6:4. w23.11 21 ¶5; 23 ¶12

Mesoriẹ urhebro ra ha phia rẹn awọrọ, orhiẹ izede ọghoghanren e ru dje ẹguọlọ rẹn aye? Lele oborẹ ọbe owu ọ tare, ẹmro ri Paul ọ ha dje “urhebro” o mevirhọ “ọrẹ ene mevi kẹrẹ ohworho, na yẹ ye uduẹharhaghwẹ ọke rọ rioja ọdamuni.” Omarana, ọke ra yẹ omizu ukoko na rọ ha erhirhiẹ obẹnbẹn urhebro, ọwan na ha userhumu riẹn vẹnrẹn, nọ ji rha fuevwan ga i Jehova. Kọke kọke arha ha urhebro rẹn omizu ukoko na, ọwan e dje ẹguọlọ riẹn. (2 Cor. 7:​6, 7, 13) Aruẹdọn ọrhẹ ọre tiobọnẹ urhebro, i surhobọmwu owuowọnwan. Izede ọgo? Ohworho ro vwo aruẹdọn, ọ ha urhebro rẹn awọrọ, ji damoma ha userhumu rẹn aye. Omarana, erhe vwo aruẹdọn vwẹre; nọ ha userhumu rẹn ọwan ha urhebro phia. Djokarhọ oborẹ i Paul o ru surhe aruẹdọn i Jehova mwu urhebro ro tiobọnẹ. Paul o dje i Jehova rhiẹ “Ọsẹ arodọmẹ ọrhẹ Osolobrugwẹ urhebro ephian.”—2 Cor. 1:3. w23.11 9-10 ¶8-10

O fori nẹ idibo i Jesu ephian i fiẹrorhọ ukpokpogho. Roro kpahen udje ọnyikọ Paul. Nọ ta rẹn imizu ri ha Thessalonica: “Ọke ame ọrhẹ are a havwiẹ, ame a ta rẹn are taghene ana rioja ukpokpogho, ọrana yẹ oborẹ ọ phiare.” (1 Thess. 3:4) Nọ ji ya vwe imizu ri ha Corinth: “Ame i guọlọ jẹ are rhe ọnana, imizu, sekpahen ukpokpogho rẹ ame i rhiẹromẹrẹn . . . Ame a tobọ rhe oborẹ ọnọ phia rẹn ame-e.” (2 Cor. 1:8; 11:​23-27) Inyenana, Ilele Kristi ina ji sabu fiẹrorhọ aruẹ ukpokpogho ezẹko. (2 Tim. 3:12) Wu rhe vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu ji nyalelie, ọkezẹko, igbehian ọrhẹ ihworho ekruon ina sabu ruo gbalogbalo. A kparahasuọ uvuẹn ekete wa wian fọkime wa ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru? (Heb. 13:18) Igọmẹti ọ kparehasuọ fọkime we ghwoghwo ifiẹrorhọ ọnọ rẹn awọrọ? Ọrẹn, o toro aruẹ ukpokpogho ene rhiẹromẹrẹ-ẹn, Paul ọ tare taghene o fori na ghọghọ. w23.12 10-11 ¶9-10

Jacob o diẹn ebẹnbẹn buebun. Emọ i Jacob awanva re se Simeon ọrhẹ Levi, i ruẹ oborẹ ọ rhua ofa rẹn ekrun na ọrhẹ ephien vwe odẹ i Jehova. Habaye, ane ri Jacob o vwo ẹguọlọ kpahen omamọ re se Rachel, o hwuru ọke ro vwiẹ ọmọyen ọreva. Fọkiẹ orhọmo ọgbogbanhon rọ ha amwa na, Jacob nọ kwa riẹ Egypt uvuẹn erhirhiẹ ọho ọnẹyen. (Gen. 35:​16-19; 37:28; 45:​9-11, 28) Udabọ enana ephian, Jacob o vwo esegburhomẹmro kpahen Jehova ọrhẹ ive Enẹyen. Omarana, Jehova no djephia taghene Jacob o vwo ekwerhọ Ọnẹyen. Jerẹ udje, Jehova ọ ha ebrurhọ ekwakwa ugboma buebun rẹn Jacob. Ji roro kpahen oborẹ i Jacob ọ kpẹmẹ i Jehova te, ọke rọ rharhumu mẹrẹn i Joseph—ọmọyen ro rorori taghene o hwu jijiri ne! Onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn ri Jacob o vwori rhẹ Jehova, yọ ha userhumu riẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn yen. (Gen. 30:43; 32:​9, 10; 46:​28-30) Erhe vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova, ọwan ni na ji sabu nyerẹn ghele edamuni re vwe fiẹrorhọ. w23.04 15 ¶6-7

Psalm 23 ijoro ro dje imwẹro kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ẹruete i Jehova phia. David, rọ ya i psalm ọnana, o dje kpahen onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rọ ha uvwre ọye ọrhẹ Jehova ro Suien. David o vwo omefuon ọke rọ lẹrhẹ i Jehova suien, nọ ji dabu hẹrosuiẹ. David o rheri taghene ẹguọlọ i Jehova ono suien uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen. Me yọ lẹrheriẹ vwo aruẹ imwẹro ọnana? David o rheri taghene Jehova ọ hẹrote yi, fọkiẹ ekwakwa ro tiobọnẹ ọke ephian. David ọ ji riamerhen onyerẹnkugbe ọrhẹ ekwerhọ i Jehova. Ọrana yọ soriẹ o vwo imwẹro taghene o toro oborẹ ọ phiare-e, Jehova ọnọ rhọ hẹrote edamẹ yen ephian. David ọ hẹroso ẹguọlọ okokodo i Jehova, ji vwo imwẹro taghene ọ gbanhon ghwẹ ọfiamu ro vwori, ọrana nọ yẹriẹ omamerhomẹ ọrhẹ ẹhẹn otemẹ.—Ps. 16:11. w24.01 29 ¶12-13

Avwọke Uvweri Akpọ Ephian Ọreva, ihworho i Jehova uvuẹn ẹkwotọre buebun i riamerhen ibiẹ ufuoma ne, ọke aye ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Itiọrurhomẹmro, owian aghwoghwo na o ji riarorhọ. Inyenana, Ugboma Usuon na ọ dabu hẹrosuẹ ọkpọvi ro nẹ obẹ i Kristi rhe. Aye i guọlọre taghene ọkpọvi aye a harẹn imizu na, o rhiẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọre no rhirhiẹ. Orho ru, iniruo okinhariẹ ọrhẹ ekpako ukoko na ha ọkpọvi na rẹn ikoko sansan. Ilele Kristi ra djẹha i ha “obọrhe” i Kristi. (Rev. 2:1) Itiọrurhomẹmro, ekpako ihworho ri vwa gba re ji ruẹ sọ. Moses ọrhẹ Joshua i ru sọ ọkezẹko, omaran ji te inyikọ na. (Num. 20:12; Josh. 9:​14, 15; Rom. 3:23) Udabọ ọrana, Kristi ọ dabu gbẹro rhotọre suẹn ọvrẹn ra hẹrosua na ọrhẹ ekpako na, ono ji rhe suẹn aye. Omarana, a dabu vwo obọdẹn iroro ri soriẹ ra na hẹroso ọkpọvi ro tiobọnẹ nyoma ihworho ra ha mwu ni kobaro. w24.02 23-24 ¶13-14

Inyenana, ana sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova nyoma ra na tẹmro sasasa kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahiẹn. Ọke arha ha uvuẹn owian aghwoghwo na, ofori na karorhọ taghene ọdamẹ ọwan yẹ ọrẹ ana ha userhumu rẹn ihworho tikẹrẹ Jehova, ji ha userhumu rẹn aye ha ukẹro rẹ ọwan a ha ni Jehova nie. (Jas. 4:8) Oma ọ merhen ọwan re ne dje rẹn ihworho oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen Jehova, ẹguọlọ ye, orhienbro ọsoso, ẹghwanren, omẹgbanhon, ọrhẹ obọdẹn iruemruie erọrọ. Ọwan a jeghwai jiri Jehova, ji ruẹ oma merhiẹn nyoma ra damoma hẹrokelie. Erhe ru te omaran, na vẹnẹ akpọ ọkon ọnana. Ihworho ina sabu djokarhọ ye taghene ọwan i vẹnẹren, ji roro kpahen oborẹ ọsoriẹ. (Matt. 5:​14-16) Ọke re lele awọrọ tẹmro kẹdẹkẹdẹ, ana sabu dje rẹn aye oborẹ ọsoriẹ ọwan e nyerẹn izede rọ vẹnẹren. Nyoma ọrana, ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ina sabu tikẹrẹ Jehova. Erhe jiri Jehova izede erana, na lẹrhẹ ọmuduie ghọghọ.—1 Tim. 2:​3, 4. w24.02 10 ¶7

Ne wu sabu rhiẹ Olele Kristi rọ do te edje, o fori wu vwo ena wu na ha ruiruo kẹdẹkẹdẹ. Ena enana ina ha userhumu wẹn kpare ohwan uvuẹn ukoko na, vwo iruo rọ nọ ha userhumu wẹn hẹrote oma yanghene ekruon, ji vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ. Jerẹ udje, yono oborẹ e se ji dabu ya fiotọre. Baibol na ọ tare taghene ohworho rẹ oma ọ merhan ji fiẹkparobọ, o fiẹ ọke rhotọre kẹdẹkẹdẹ se Ẹmro Osolobrugwẹ ji roro kodo kpahiẹn. (Ps. 1:​1-3) We rhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, nu we rhe iroro i Jehova, rọ nọ ha userhumu wẹn dabu roro ekwakwa fiotọre. (Prov. 1:​3, 4) Imizu ukoko na i guọlọ userhumu imizu ehworhare ri mwuovwan nẹ aye i sabu vwẹruọ urhebro ọrhẹ ọkpọvi ra bọn kpahen i Baibol na. Wu rhe rhe oborẹ e se ji ya fiotọre, wu na sabu mwuegbe obọdẹn iyẹnrẹn, ẹmro ọrhẹ ẹkpahenrhọ ra bọn awan gbanhan. Wu na ji sabu ya ẹmro ri na ha userhumu wẹn bọn esegburhomẹmro ọnọ gbanhon, ji ha urhebro rẹn awọrọ. w23.12 26-27 ¶9-11

Ọke wa rha zofẹn, roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ono ruo obaro na ọke Echu orho nie ne. Udje oborẹ a haphia uvuẹn omẹvwa ẹkwotọre ọrẹ ẹgbukpe 2014, o dje kpahen ọsẹ ro lele ekruien ta kpahen oborẹ 2 Timothy 3:​1-5 ono ru gba lele uvuẹn akpọ i Paradais, orhianẹ a rhian riẹn izede ọrọrọ: “Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ọke rọ mai merhen ine rhirhiẹ ye. Ituakpọ ine vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ, ine vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na, ine vwo uruemru dẹndẹn, ina homariotọre, ine rhe jiri Osolobrugwẹ, ina ha uvwele eri vwiẹrẹ aye, ine dje ekpẹmẹ phia, vwo atamwu, vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ekrun aye, vwo ekwerhọ owu, aye ina ta omamọ ẹmro kpahen awọrọ ọke ephian, vwo omerhesun, ru bọrọbọrọ, vwo ẹguọlọ kpahen orhorhomu, rhiẹ ihworho ra hẹrosua, ihworho re roro rẹn awan, eri vwe djoma, eri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ akpẹriọ, eri ghini guọlọ ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova; tigban ihworho enana.” We lele ekruon yanghene imizu erọrọ ta kpahen oborẹ akpọ ono rhirhiẹ uvuẹn i Paradais? w24.01 6 ¶13-14

Oma ọ merhenren ọwan omamọ, re rhe taghene Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ihworho yi! Baibol na ọ tare: “Oma ọ merhen i Jehova kpahen ihworho yi.” (Ps. 149:4) Ọrẹn, fọkiẹ ẹhẹn ro seriotọre, ihworho ezẹko ne roro, ‘Oma ọ merhen i Jehova kpahen mẹ?’ Idibo i Jehova ezẹko uvuẹn i Baibol na ri fuevwan ga ye, i ji vwo ẹhẹn eveva sẹ Jehova o ghini vwo ekwerhọ kpahen aye. (1 Sam. 1:​6-10; Job 29:​2, 4; Ps. 51:11) Baibol na o djephia taghene ituakpọ ri vwa gba ina sabu vwo ekwerhọ i Jehova. Izede ọgo? Ene vi vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu Kristi, ji bromarhame. (John 3:16) Uvuẹn izede ọnana, ne dje rẹn awọrọ taghene a ghwẹriẹ nẹ edandan ọwan ne, ji vive re ne ruẹ ọhọre i Jehova. (Acts 2:38; 3:19) Oma ọ merhen i Jehova kpahen ọwan fọkiẹ odjẹ ọnana ra djẹre na sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Arha nyamwu ive omẹhakpahontọre ọwan, ne ne vwo ekwerhọ i Jehova ji rhiẹ obọdẹn igbehian yen.—Ps. 25:14. w24.03 26 ¶1-2

Ana sabu hẹrokele idibo na nyoma re ne ji ghwoghwo, orhianẹ ere suẹn i ta rẹn ọwan na dobọ ye ji. Ana ji sabu vwo imwẹro na taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan wian owian aghwoghwo na gba. Omarana, nẹrhomo ne vwo ohinmi ọrhẹ ẹghwanren ji nekpẹn userhumu mie i Jehova ne wu sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn. Buebun ọwan e nyerẹn ghele ebẹnbẹn ugboma ọrhẹ iroro, uhwu ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen, obẹnbẹn uvuẹn ekrun, ẹkparehaso, yanghene ebẹnbẹn erọrọ. Habaye, ekwakwa jerẹ emiamo akpọ ephian ọrhẹ uvweri, i lẹrhẹ ebẹnbẹn erana gbanhonrhọ ne. Ta rẹn Jehova ọsoso iroro enọ. Ta rẹn Jehova kpahen erhirhiẹ na jerẹ oborẹ wa tẹmro rẹn ugbehian rọ kpẹnkpẹnren. Vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ “kpahenrhọ ha wẹn.” (Ps. 37:​3, 5) Erhe fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan “vwo edirin ọke ukpokpogho.” (Rom. 12:12) Jehova o rhe kpahen oborẹ idibo yi a dẹrughwaroghwẹ—O rhon “aye i rha viẹ nekpẹn userhumu.”—Ps. 145:​18, 19. w23.05 5-6 ¶12-15

Arha guọlọ brorhiẹn eghoghanren, o fori ne rhe “oborẹ ọhọre i Jehova o mevirhọ” ji ru lelie. (Eph. 5:17) Arha djokarhọ iruemru-urhi Baibol ri serhọ rhẹ erhirhiẹ ọwan, nọyẹ a damoma roro jerẹ Osolobrugwẹ ne. Arha ha iruemru-urhi Baibol na ruiruo, na na sabu brorhiẹn ẹghwanren. Echu ro rhiẹ “ọvwọkon na” ọrhẹ ọvwreghrẹn ọwan, ọ guọlọre ne fiomarhọ irueruo akpọ na te erhirhiẹ re ne je vwo ọke ra na ga i Jehova. (1 John 5:19) Ukperẹ Olele Kristi ono fiomarhọ ogame i Jehova, ọnọ sabu rha hatua ekwakwa ugboma, isukuru eduado, yanghene owian yen. Ọrana ọrhọ phia, nọyẹ iroro akpọ na ọ hobọte yi ne. Itiọrurhomẹmro, ọ sọ ne ru ekwakwa enana-a, ọrẹn o fo na ha aye karo uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an. w24.03 24 ¶16-17