Iulai
Aso Lua, Iulai 1
Na femaliuaʻi o ia i le nuu ma faia galuega lelei, ma [faamālōlōga].—Galu. 10:38.
O fetalaiga ma galuega uma a Iesu e aofia ai ma vavega na ia faia, na ia faaata atoatoa mai ai manatu ma faalogona o lona Tamā. (Ioa. 14:9) O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i vavega na faia e Iesu? E alofa faapelepele Iesu ma lona Tamā iā i tatou. A o iai Iesu i le lalolagi, na ia faaalia le alofa loloto i tagata e ala i le faaaogā o lona mana e tuuitiitia ai o latou mafatiaga. I se tasi taimi, na alalaga atu ai iā te ia ni tamāloloa tauaso se toʻalua mo se fesoasoani. (Mata. 20:30-34) Ia mātau, na “mutimutivale le alofa” o Iesu ona ia faamālōlōina ai lea o i laʻua. O le veape Eleni ua faaliliuina i le “mutimutivale le alofa,” e faasino atu i le matuā ootia o faalogona. O na faalogona o se faailoaga o le alofa, lea na uunaʻia ai foʻi Iesu e fafaga ē na matelāina i le fia aai ma faamālōlō se lepela. (Mata. 15:32; Mare. 1:41) E tatou te mautinoa e alofa moni iā i tatou Ieova le Atua “alofa faapelepele” ma lona Alo, ma e tigā o la faalogona pe a tatou mafatia. (Luka 1:78; 1 Pete. 5:7) Maʻeu lo la matuā naunau e aveesea faafitauli uma o loo pagatia ai tagata! w23.04 3 ¶4-5
Aso Lulu, Iulai 2
O outou o ē e alolofa iā Ieova, ia outou ʻinoʻino i le leaga. O loo ia leoleoina ola o ona tagata faamaoni; e na te laveaʻiina i latou mai i lima o ē e amioleaga.—Sala. 97:10.
E mafai ona tatou uia ni laasaga aogā, ina ia ʻalofia ai le taaʻina o i tatou i mafaufauga sesē ma manatu taatele o le lalolagi a Satani. Ia faatumu o tatou mafaufau i manatu aogā, e ala i le faitau ma suʻesuʻe le Tusi Paia. O le a leoleoina foʻi o tatou mafaufau, e ala i le auai i sauniga ma faia se sao i le galuega talaʻi. Ua folafola mai foʻi e Ieova, e na te lē tuua i tatou i se faaosoosoga e sili atu nai lo o le mea e tatou te lavātia. (1 Kori. 10:12, 13) Ua sili atu ona manaʻomia ona tatou tatalo faatauanau i nei aso e sili ona faigatā, ina ia tatou tumau faamaoni ai iā Ieova. E finagalo Ieova e “sasaa atu iā te ia o [tatou] loto” e ala i le tatalo. (Sala. 62:8) Ia viia ma faafetaia Ieova mo mea uma ua ia faia. Ia talosaga atu mo lana fesoasoani ina ia e maua ai le lototele e talaʻi ai. Ia talosaga atu iā te ia mo le fesoasoani e te feagai ai ma so o se faafitauli, ma teena ai so o se faaosoosoga e te ono fesagaʻia. Aua e te faatagaina so o se mea po o so o se tasi e taofia oe mai i le tatalo atu e lē aunoa iā Ieova. w23.05 7 ¶17-18
Aso Tofi, Iulai 3
Ia tatou manatunatu foʻi le tasi i le isi . . . , [ma] ia fefaalaeiauaʻi.—Epe. 10:24, 25.
Aiseā e tatou te auai ai i sauniga a le faapotopotoga? O le māfuaaga autū, ina ia vivii ai iā Ieova. (Sala. 26:12; 111:1) E tatou te auai foʻi i sauniga ina ia faalaeiau ai e le tasi le isi i nei taimi e sili ona faigatā. (1 Tesa. 5:11) O le faia o a tatou tali i sauniga, ua tatou saosaolaumea ai i na vala. Ae e iai ni mea e ono faafaigatā ai iā i tatou ona faia se tali. Atonu e tatou te lagona le popole pe a faia se tali. Atonu foʻi e tatou te mananaʻo e tele ni tatou tali e fai ae e lē o taimi uma e tofi ai i tatou. E faapefea ona tatou taulima na luʻi? Na faapea mai le aposetolo o Paulo e tatau ona tatou taulaʻi i le ʻfaalaeiau’ e le tasi o le isi. Pe a tatou iloa e faalaeiauina isi i le aofia i se tali faigofie e faailoa ai lo tatou faatuatua, o le a tatou lē popole ai e faia se tali. Ae afai e lē tofi i tatou i taimi uma, e tatou te fiafia ona o le a maua ai e isi le avanoa e tali ai.—1 Pete. 3:8. w23.04 20 ¶1-3
Aso Faraile, Iulai 4
Ia alu aʻe . . . i Ierusalema, . . . ma toe fausia le fale o Ieova.—Esera 1:3.
Na faia e le tupu se faatonuga! Ua saʻoloto tagata Iutaia na ave faapagota i Papelonia pe ā ma le 70 tausaga, e toe foʻi i lo latou nuu o Isaraelu. (Esera 1:2-4) E na o Ieova e mafai ona faataunuuina lenā mea. E lē o se tulaga e masani ai le faasaʻoloto o tagata mai i Papelonia. (Isa. 14:4, 17) Peitaʻi ua faatoʻilaloina Papelonia, ma ua faatonuina e le taʻitaʻi fou tagata Iutaia e mafai ona latou tuua le atunuu. Ua feagai tagata Iutaia uma aemaise lava ulu o aiga ma se filifiliga, pe tuua Papelonia pe nonofo ai pea. Atonu e lē o se filifiliga e faigofie ona fai. Na faigatā i le toʻatele ona faimalaga ona ua matutua. Talu ai o le toʻatele o tagata Iutaia na fananau i Papelonia, e na o le pau lenā o le atunuu na latou nonofo ai. Na vaai tagata Iutaia i Isaraelu o le nuu o o latou augātamā. E foliga mai na matuā taulau nisi tagata Iutaia i Papelonia, ma na ono faigatā ai ona latou tuua o latou fale mananaia ma pisinisi, ae siitia atu i se nuu e lē masani ai. w23.05 14 ¶1-2
Aso Toonaʻi, Iulai 5
Ia outou nofosauni.—Mata. 24:44.
Ua faalaeiauina i tatou e le Afioga a le Atua ina ia atiaʻe pea le tumau, alofa mutimutivale, ma le alofa. Ua faapea mai le Luka 21:19: “O lo outou tumau, e faasaoina ai o outou ola.” Ua taʻua i le Kolose 3:12: “Ia oofu outou i le alofa mutimutivale.” Ua faapea mai foʻi le 1 Tesalonia 4:9, 10: “Ua aʻoaʻoina outou e le Atua ina ia alofa le tasi i le isi. . . . Peitaʻi, e matou te ʻaiʻoi atu iā te outou le ʻauuso e, ina ia atoatoa ona outou faia o lea mea.” E ui na tusia na upu mo soo na faaalia le tumau, alofa mutimutivale ma le alofa, peitaʻi, na manaʻomia ona latou atiaʻe pea na uiga. E tatau foʻi ona tatou faia faapea. Ina ia fesoasoani iā te oe, ia iloilo pe na faapefea ona faaalia e uluaʻi Kerisiano na uiga. O le a e iloa ai pe e faapefea ona e faaaʻoaʻo i na Kerisiano, ma faamaonia atu ai ua e nofosauni mo le puapuaga tele. O lea, pe a amata le puapuaga tele, o le a mafai ona e maumauaʻi e tumau pea ona ua e aʻoaʻoina le auala e tumau ai. w23.07 3 ¶4, 8
Aso Sa, Iulai 6
O le a iai se ala tele i inā, . . . o le Ala Paia.—Isa. 35:8.
E tusa po o i tatou o ni ē e faauuina po o “isi mamoe,” ae e manaʻomia lava ona tatou tumau i “le Ala Paia” a o tatou iai i le parataiso faaleagaga, ma maua ai faamanuiaga o le Malo i le lumanaʻi. (Ioa. 10:16) Talu mai le 1919 T.A., ua faitau miliona tane, fafine, ma tamaiti ua tuua Papelonia le Aai Tele po o lotu sesē uma, ma ua amata ona latou savavali i lenā ala faafaatusa. Na faamautinoa e Ieova e aveesea mea na faalavelavea ai tagata Iutaia na tuua Papelonia. (Isa. 57:14) Ae e faapefea “le Ala Paia” i aso nei? Mo le tele o senituri seʻia oo i le 1919, na faaaogā ai e Ieova tane e matataʻu iā te ia e fesoasoani i le faalauleleia o le ala, e ō ese mai ai iā Papelonia le Aai Tele. (Faatusatusa i le Isaia 40:3.) Na latou faia sauniuniga na manaʻomia po o sauniuniga faaleagaga, ina ia faigofie ai mo ē lotofaamaoni ona tuua Papelonia le Aai Tele, ma ulu atu i le parataiso faaleagaga lea ua toe faafoʻisia ai le tapuaʻiga mamā iā Ieova. w23.05 15-16 ¶8-9
Aso Gafua, Iulai 7
Ia auauna atu iā Ieova ma le fiafia. Ia ō mai foʻi i ona luma ma le alaga fiafia.—Sala. 100:2.
E finagalo Ieova e tatou te auauna iā te ia ma le fiafia ma le lotomalie. (2 Kori. 9:7) Pe e tatau la ona tatou galulue pea e ausia se sini faaleagaga, e tusa pe e tatou te lē mananaʻo ai? Mātau le faaaʻoaʻoga a le aposetolo o Paulo. Na ia faapea mai: “Ou te matuā pulea loʻu tino e fai ma pologa.” (1 Kori. 9:25-27, fpl.) Na faamalosia e Paulo o ia lava e faia le mea saʻo, e tusa lava pe e leʻi iai iā te ia se faanaunauga e faia ai. Pe na talia e Ieova le auaunaga a Paulo? Ioe. Na tauia e Ieova ana taumafaiga. (2 Timo. 4:7, 8) I se tulaga talitutusa, e fiafia Ieova pe a silasila mai o loo tatou galulue e ausia o tatou sini, e tusa lava pe e lē o iā i tatou se uunaʻiga e faia ai faapea. E fiafia o ia auā e tusa lava pe e iai taimi e tatou te lē fiafia ai e faia lenā mea, ae e na te silafia e tatou te faia ona e tatou te alolofa iā te ia. E pei ona faamanuia Ieova iā Paulo, o le a Ia faamanuia foʻi i a tatou taumafaiga. (Sala. 126:5) E mafai foʻi ona uunaʻia i tatou, pe a tatou tofo i le faamanuia a Ieova. w23.05 29 ¶9-10
Aso Lua, Iulai 8
E oo mai lava le aso o Ieova.—1 Tesa. 5:2.
Na faatusa e le aposetolo Paulo ē e lē faasaoina i le aso o Ieova i ē o loo momoe. E latou te lē iloa mea o loo tutupu. O lea, e latou te lē malamalama pe a iai ni mea tāua e tutupu ma le auala e tali atu ai. O le toʻatele o tagata i aso nei o loo momoe faaleagaga. (Roma 11:8) E latou te lē ano i faamaoniga o loo tatou ola i “aso e gata ai,” ma e lē o toe umi ona oo mai lea o le puapuaga tele. (2 Pete. 3:3, 4) Ae a o faagasolo taimi, ua tatou iloa ai le matuā tāua o le fautuaga ina ia mataala pea. (1 Tesa. 5:6) O lea, e tatau ona tatou toʻafilemu pea. Aiseā? Ina ia aua neʻi o tatou aafia i faiga faapolotiki po o mataupufai a tagata. O le a matuā luʻia i tatou e faia sa tatou vaega i na vala a o latalata mai le aso o Ieova. Peitaʻi, e lē tatau ona tatou atuatuvale i le auala e tali atu ai. E fesoasoani mai le agaga o le Atua, ina ia toʻafilemu pea o tatou mafaufau ma faia filifiliga atamai.—Luka 12:11, 12. w23.06 10 ¶6-7
Aso Lulu, Iulai 9
Ieova e, le Alii Pule Silisili Ese, faamolemole ia e manatua mai aʻu, ma ia e faamalosia aʻu.—Faama. 16:28.
O le ā e tau i ai lou mafaufau pe a taʻua le igoa Samasoni? Atonu e te mafaufau o se tagata e sili ona malosi. Ae na faia e Samasoni se filifiliga leaga lea na iʻu ai i mafatiaga. Peitaʻi, na taulaʻi Ieova i le talaaga faamaoni o Samasoni, ma ua Ia faamauina i le Tusi Paia ina ia tatou maua ai aogā. Na faaaogā e Ieova Samasoni ina ia faataunuu ni mea mataʻina e fesoasoani ai i Lona nuu o Isaraelu. Ina ua mavae le faitau selau o tausaga talu ona maliu Samasoni, na faagaeeina ai e Ieova le aposetolo o Paulo e faaaofia le igoa o Samasoni i le lisi o tane e mataʻina lo latou faatuatua. (Epe. 11:32-34) E mafai ona faalaeiauina i tatou i le faaaʻoaʻoga a Samasoni. Na ia faalagolago iā Ieova e oo lava i taimi e sili ona faigatā. E tele aogā e mafai ona tatou maua mai i le faaaʻoaʻoga a Samasoni. w23.09 2 ¶1-2
Aso Tofi, Iulai 10
Ia faailoa atu o outou manaʻoga . . . i le Atua.—Fili. 4:6.
E faamalosia lo tatou tumau, e ala i le tatalo e lē aunoa iā Ieova ma sasaa atu iā te ia o tatou popolega uma. (1 Tesa. 5:17) Atonu e te lē o feagai ma se faafitauli ogaoga i le taimi lenei. Peitaʻi, pe e te saʻili atu mo le taʻitaʻiga a Ieova pe a e lagona le lē fiafia, lē mautonu, pe lofitūina foʻi i faafitauli? Pe afai e te tatalo e lē aunoa i le Atua mo le fesoasoani e fesagaʻia ai luʻi i aso taʻitasi i le taimi lenei, o le a faigofie foʻi ona e faia faapea, pe a e feagai ma luʻi e sili atu ona faigatā i le lumanaʻi. O le a e mautinoa ai, e silafia lelei e Ieova le taimi tonu ma le auala e fesoasoani mai ai iā te oe. (Sala. 27:1, 3) O le a mafai foʻi ona tatou tumau i le taimi o le puapuaga tele, pe afai e tatou te tumau e ui i faafitauli i aso nei. (Roma 5:3) E faapefea? Ua faapea mai le toʻatele o uso ma tuafāfine, o taimi uma lava e tumau ai i tofotofoga o le faatuatua, e fesoasoani lenā e latou te tumau ai pe a fesagaʻia isi tofotofoga. O lo latou tumau e faamalosia ai lo latou faatuatua, e nofosauni Ieova ma e finagalo malie o ia e fesoasoani iā i latou. O le iʻuga, e fesoasoani le faatuatua iā i latou e tumau ai i isi tofotofoga.—Iako. 1:2-4. w23.07 3 ¶7-8
Aso Faraile, Iulai 11
O le a faaali atu . . . loʻu manatu mamafa iā te oe.—Kene. 19:21.
O le lotomaulalo ma le alofa mutimutivale o Ieova, e uunaʻia ai o ia e faaalia le magafagafa. O se faaaʻoaʻoga, na faamaonia le lotomaulalo o Ieova i le taimi o le a faaumatia ai tagata amioleaga o Sotoma. E ala mai i agelu a Ieova, na ia faatonuina ai le tagata amiotonu o Lota e sola atu i vaega maugā. Ae na fefe Lota e alu i inā. O lea na ia ʻaiʻoi atu ai pe e mafai ona latou sosola ma lona aiga i Soara, o se tamaʻi aai o le a faaumatia. Na ono faapea mai Ieova iā Lota, e tatau ona ia mulimuli i Ana faatonuga. Nai lo o lea, na ia talia le talosaga a Lota ma lē faaumatia ai le aai o Soara. (Kene. 19:18-22) I senituri mulimuli ane ai, na faaalia e Ieova le alofa mutimutivale i tagata o Nineva. Na ia auina atu le perofeta o Iona e faailoa atu, ua toeitiiti ona faaumatia lea o le aai ma tagata amioleaga o loo iai. Ae ina ua salamō tagata o Nineva, na faaalia i ai e Ieova lona manatu mamafa ma faasaoina le aai.—Iona 3:1, 10; 4:10, 11. w23.07 21 ¶5
Aso Toonaʻi, Iulai 12
Ua latou fasiotia [Ioasa] . . . , ae e latou te leʻi tanuina o ia i fanuatanu o tupu.—2 No. 24:25.
O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Ioasa? Na faatusa o ia i se laau e lē mauaa ona aa, lea e faalagolago i se tee ina ia ola lelei ai. Na avea Ioiata e pei o se tee, ma ina ua maliu o ia ma agi mai le matagi lea na faatusaina i ai ē fulitua na faalogo i ai Ioasa, na iʻu ai i le paʻū o le laau po o le lē faamaoni o Ioasa iā Ieova. Ua faamaonia mai i lenā talafaatusa, e lē faalagolago lo tatou matataʻu i le Atua i taaʻiga lelei a isi Kerisiano, e aofia ai ma sui o o tatou aiga. Ina ia tatou malolosi pea faaleagaga, e tatau ona faamalosia lo tatou faamaoni i le Atua ma le mataʻu iā te ia, e ala i le faia e lē aunoa o suʻesuʻega a le tagata lava ia, manatunatu loloto, ma tatalo. (Iere. 17:7, 8; Kolo. 2:6, 7) E lē faatalitalia e Ieova i tatou e faia se mea e sili atu nai lo o le mea e tatou te gafatia. Ua taaofaʻi i le Failauga 12:13 mea e na te faatalitalia mai iā i tatou: “Ia mataʻu i le Atua moni ma tausi i ana poloaʻiga. Auā o le matafaioi lea a tagata.” Pe a tatou matataʻu i le Atua, o le a mafai ona tatou fesagaʻia tofotofoga i le lumanaʻi ma tutumau. E leai se mea e mafai ona faaleagaina la tatou faauōga ma Ieova. w23.06 18-19 ¶17-19
Aso Sa, Iulai 13
Faauta! Ou te faia ia fou mea uma lava.—Faaa. 21:5.
O loo faatomua mai e le Atua lana faamautinoaga e faapea: “Ona fetalai mai lea o Lē o loo afio i le nofoālii.” (Faaa. 21:5a) E tāua lenā faamautinoaga, ona o se tasi lenā o taimi mai i taimi e tolu i le tusi o Faaaliga o loo fetalai ai Ieova lava ia. O lea, o lenei faamautinoaga e lē mai i se agelu malosi, e lē mai iā Iesu ua faatūina, ae e mai iā Ieova lava ia. O lenā mea moni, ua faamatilatila ai le maufaatuatuaina o isi upu o loo sosoo ai o le faamautinoaga. Aiseā? Talu ai “e lē mafai ona tala pepelo” Ieova. (Tito 1:2) O lenā faamatalaga, ua faamaonia ai o le a taunuu moni upu o loo i le Faaaliga 21:5, 6. Seʻi o tatou iloiloina le upu: “Faauta!” O le upu Eleni o loo faaliliu mai ai le upu “faauta!,” e tele taimi o loo faaaogā ai i le tusi o Faaaliga. O le ā le fetalaiga a le Atua o loo sosoo mai? “Ou te faia ia fou mea uma lava.” E moni o loo fetalai Ieova e faatatau i suiga i le lumanaʻi, ae ua ia mautinoa o le a ia faataunuuina moni lava lenei folafolaga. O lea, ua ia fetalai ai e faatatau i nei suiga e pei lava ua uma ona faataunuu.—Isa. 46:10. w23.11 3-4 ¶7-8
Aso Gafua, Iulai 14
[Ua] . . . alu . . . o ia i fafo ma tagi masūsū.—Mata. 26:75.
Na tauivi le aposetolo o Peteru ma ona vaivaiga. Seʻi manatu i ni faaaʻoaʻoga. Ina ua faamatala e Iesu o le a puapuagatia ma maliu e faataunuu ai valoaga o le Tusi Paia, na vavao o ia e Peteru. (Mare. 8:31-33) Na faaauau ona finau Peteru ma isi aposetolo po o ai o i latou e sili. (Mare. 9:33, 34) I le pō mulimuli a o leʻi maliu Iesu, na osofaʻia ai e Peteru se tamāloa ma tipiesea lona taliga. (Ioa. 18:10) I le pō lava lenā, na fefe ai Peteru ma ia faafitia faatolu lana uō o Iesu. (Mare. 14:66-72) O le iʻuga, na tagi masūsū ai Peteru. E leʻi tuulafoaʻia e Iesu lona aposetolo ua lotovaivai. Ina ua toetū Iesu, na ia tuuina atu iā Peteru le avanoa e faamaonia ai lona alofa iā te ia. Na valaaulia e Iesu Peteru e auauna ma le lotomaulalo e leoleoina ana mamoe. (Ioa. 21:15-17) Na mulimuli Peteru i le fetalaiga a Iesu. Na iai Peteru i Ierusalema i le aso o le Penetekoso, ma avea ai o se tasi na muamua faauuina i le agaga paia. w23.09 22 ¶6-7
Aso Lua, Iulai 15
Ia e leoleo i aʻu tamaʻi mamoe.—Ioa. 21:16.
Na apoapoaʻi atu le aposetolo o Peteru i toeaina, ina “ia leoleo i le lafu mamoe a le Atua.” (1 Pete. 5:1-4) Pe afai o oe o se toeaina, e matou te iloa e te alofa i ou uso ma tuafāfine ma e te manaʻo e leoleoina i latou. Peitaʻi e iai taimi e te manatu ai e matuā pisi lau faasologa, pe e te lagona foʻi ua lē mafai ona faataunuu lou tofiga ona o le lē lavā. O le ā e mafai ona e faia? Ia faailoa atu iā Ieova ou popolega. Na tusi Peteru: “Afai foʻi e auauna se tasi, ia auauna o ia ma faalagolago atu i le malosi mai i le Atua.” (1 Pete. 4:11) Atonu o loo feagai ou uso ma tuafāfine ma ni faafitauli e lē mafai ona foʻia atoatoa i lenei faiga o mea. Ae ia manatua e sili atu mea e mafai ona faia e “le leoleo mamoe sili” o Iesu Keriso, e fesoasoani ai iā i latou. E mafai ona ia faia faapea i le taimi lenei ma i le lalolagi fou. E pau le mea o loo faatalitalia e le Atua mai i toeaina, o le alolofa i o latou uso ma leoleoina i latou, ma “avea ma faaaʻoaʻoga lelei i le lafu mamoe.” w23.09 29-30 ¶13-14
Aso Lulu, Iulai 16
E silafia e Ieova e iʻuvale manatunatuga o tagata atamamai.—1 Kori. 3:20.
E tatau ona tatou ʻalofia manatu faaletagata. Pe afai e iā i tatou se vaaiga faaletagata, atonu o le a tatou lē amanaʻia ai Ieova ma ana tapulaa. (1 Kori. 3:19) E masani ona uaʻi atu “le atamai o lenei lalolagi,” i le faamalieina o tuʻinanauga o le tino. Na taaʻina nisi o Kerisiano i Perekamo ma Tuatira, i manatu o i latou na nonofo i na aai e faatatau i le ifo i tupua ma amioga lē mamā. Na avatu e Iesu se aʻoaʻiga malosi i na faapotopotoga, ona na latou vaai i amioga lē mamā taufeusuaʻiga o se meanoa. (Faaa. 2:14, 20) Ua taumafai foʻi tagata i aso nei e taaʻina i tatou ina ia talia na manatu sesē. E taumafai o tatou aiga ma uō e faatalitonu i tatou ua soona faasāsā naʻuā tulafono a Ieova. O se faataʻitaʻiga, atonu e latou te faapea mai e lē sesē le faamalieina o tuʻinanauga o le tagata lava ia, ma e lē o toe aogā tapulaa tauamio a le Tusi Paia. E iai taimi atonu e tatou te manatu ai, e lē manino lelei taʻiala mai iā Ieova. E ono faaosoosoina foʻi i tatou e “faia mea e sili atu nai lo o mea ua tusia.”—1 Kori. 4:6. w23.07 16 ¶10-11
Aso Tofi, Iulai 17
O le uō moni e alofa i taimi uma ma o ia o se uso ua fanau mo taimi o puapuaga.—Faata. 17:17.
Na manaʻomia e Maria le tinā o Iesu, le malosi. E ui lava e leʻi faaipoipo Maria, ae na taʻu atu e le agelu o le a tō o ia. E leʻi iai sona poto masani i le auala e tausia aʻe ai se fanau, ae o lea o le a ia tausia le tamaitiiti o le a avea ma Mesia. Talu ai e leʻi momoe foʻi Maria ma se tane, o le a faapefea nei la ona ia faamatala atu nei mea uma iā Iosefa, o lē o le a ia faaipoipo i ai? (Luka 1:26-33) Na faapefea ona maua e Maria le malosi? Na ia saʻili atu mo le fesoasoani a isi. O se faaaʻoaʻoga, na ia fesili atu iā Kaperielu mo nisi faamatalaga e faatatau i lenei tofiga. (Luka 1:34) Ina ua mavae sina taimi, ona malaga ai lea o Maria e agaʻi “i atumauga” o Iuta e asiasi i lona tausoga o Elisapeta. Na faamālō atu Elisapeta iā Maria, ma na uunaʻia o ia e Ieova e faailoa atu se valoaga faalaeiau e faatatau i le pepe e leʻi fanau mai a Maria. (Luka 1:39-45) Na faapea mai Maria, ua “faia [e Ieova] galuega mamana i lona aao.” (Luka 1:46-51) Ioe, na faamalosia e Ieova Maria, e ala iā Kaperielu ma Elisapeta. w23.10 14-15 ¶10-12
Aso Faraile, Iulai 18
Na ia faia foʻi i tatou o se malo, o ositaulaga i lona Atua ma lona Tamā.—Faaa. 1:6.
E faatapulaa le aofaʻi o soo o Keriso ua faauuina i le agaga paia, ma e iai sa latou faiā faapitoa ma Ieova. E 144,000 lo latou aofaʻi ma o le a auauna o ni ositaulaga faatasi ma Iesu i le lagi. (Faaa. 14:1) Ua faaata mai e le Mea Paia le vaetamaina o i latou e avea o ni atalii faaleagaga o le Atua a o iai i le lalolagi. (Roma 8:15-17) Ua faaata mai e le Mea e Sili Ona Paia le lagi lea o loo afio ai Ieova. Ua faaata mai e “le ʻie puipui” lea e vavae ai le Mea Paia ma le Mea e Sili Ona Paia, le tino faaletino o Iesu lea e leʻi mafai ai ona ia ulu atu i le lagi o le Ositaulaga Sili o le malumalu faaleagaga. O le ofoina atu o lona tino faaletino e fai ma taulaga mo tagata, ua ia tatalaina ai le avanoa mo Kerisiano faauuina uma e ola ai i le lagi. O lea, e lē mafai ona maua e Kerisiano faauuina lo latou taui faalelagi a o iai pea i o latou tino faaletino.—Epe. 10:19, 20; 1 Kori. 15:50. w23.10 28 ¶13
Aso Toonaʻi, Iulai 19
E lē lava se taimi ou te faamatala atu ai e uiga iā Kitiona.—Epe. 11:32.
Na tali atu ma le agamalu Kitiona ina ua faitioina o ia e tagata o Efaraima. (Faama. 8:1-3) E leʻi tali atu o ia ma le ita. Ae na ia faaalia le lotomaulalo e ala i le faalogologo lelei atu a o faailoa mai o latou popolega, ma talanoa atu iā i latou i se auala agalelei. O le iʻuga, na latou maua le toʻafilemu. E faaaʻoaʻo toeaina e iai le utaga loloto iā Kitiona, e ala i le faalogologo lelei ma tali atu ma le agamalu pe a faitioina i latou. (Iako. 3:13) O le faia faapea, ua latou saosaolaumea ai i le tausisia o le filemu i le faapotopotoga. Ina ua viiviia Kitiona ona o le manumalo iā Mitiana, na ia avatu le viiga iā Ieova. (Faama. 8:22, 23) E faapefea ona faaaʻoaʻo tane tofia iā Kitiona? E tatau ona latou avatu le viiga iā Ieova ona o mea ua latou faataunuuina. (1 Kori. 4:6, 7) O se faataʻitaʻiga, pe a viiviia se toeaina i lona tomai e aʻoaʻo atu ai, e mafai ona ia faapea atu o na tomai e mai i le Afioga a le Atua, po o toleniga mai i le faalapotopotoga a Ieova. Atonu e lelei le fai ma manatunatu toeaina po ua latou soona faauaʻi atu tagata iā i latou. w23.06 4 ¶7-8
Aso Sa, Iulai 20
O o outou manatu e lē o oʻu manatu ia.—Isa. 55:8.
Pe a lē tali mai Ieova i a tatou tatalo, ia fesili ifo, ʻPo o saʻo le mataupu o loo oʻu tatalo atu ai?’ E masani ona tatou manatu, e tatou te iloa le mea e sili mo i tatou. Ae o mea e tatou te talosaga atu ai atonu e lē umi ona aogā iā i tatou. Pe a tatou tatalo e faatatau i se faafitauli, atonu e iai se vaifofō e sili atu nai lo o le mea o loo tatou talosaga atu ai. O nisi mea e tatou te talosaga atu ai, atonu e lē ōgatusa ma le finagalo o Ieova. (1 Ioa. 5:14) Mātau le faataʻitaʻiga i mātua na talosaga atu mo le fesoasoani a Ieova ina ia tumau pea le la tama i le upu moni. E foliga mai e talafeagai lenā talosaga. Peitaʻi, e lē faamalosia e Ieova i tatou e auauna iā te ia. E finagalo o ia ina ia filifili tagata uma e aofia ai ma tamaiti e tapuaʻi iā te ia. (Teu. 10:12, 13; 30:19, 20) Nai lo o lea, e mafai ona talosaga atu mātua iā Ieova ina ia fesoasoani iā i laʻua e pāʻia le loto o le la tama, ina ia uunaʻia ai o ia e alofa iā Ieova ma avea ma ana uō.—Faata. 22:6; Efe. 6:4. w23.11 21 ¶5; 23 ¶12
Aso Gafua, Iulai 21
Ia outou fefaamāfanafanaaʻi pea.—1 Tesa. 4:18.
Aiseā e avea ai le fefaamāfanafanaaʻi o se vala tāua e faaalia atu ai lo tatou alofa mo isi? E tusa ai ma se tusitusiga faale-Tusi Paia, o le upu na faaaogā e Paulo mo le “faamāfanafana,” e uiga atu i le “tū i tafatafa o se tagata e faalototele iā te ia a o feagai ai ma se tofotofoga ogaoga.” O lea, pe a tatou faamāfanafana i o tatou uso talitonu o loo mafatia, ua tatou fesoasoani ai iā i latou ia aua neʻi faavaivai, ma ia faaauau pea ona savavali i le ala i le ola. O taimi uma lava e tatou te avatu ai faamāfanafanaga i se uso po o se tuafafine, ua faaalia ai lo tatou alofa mo o tatou uso talitonu. (2 Kori. 7:6, 7, 13) O le ā le fesootaʻiga o le tigā alofa ma le avatu o faamāfanafanaga? O sē e tigā alofa, e uunaʻia o ia e faamāfanafana i isi ma fesoasoani e tuuitiitia o latou mafatiaga. O lea, pe a tatou lagona le tigā alofa ona tatou avatu lea o faamāfanafanaga. Mataū le auala na faafesootaʻi ai e Paulo le tigā alofa o Ieova i faamāfanafanaga e na te aumaia. Ua faamatalaina e Paulo Ieova o “le Tamā o le alofa mutimutivale, ma le Atua o faamāfanafanaga uma.”—2 Kori. 1:3. w23.11 9-10 ¶8-10
Aso Lua, Iulai 22
Ia tatou olioli i puapuaga.—Roma 5:3.
E faatalitalia e soo uma o Keriso e oo puapuaga iā i latou. Seʻi mātau le faaaʻoaʻoga a Paulo, na ia faapea atu iā i latou i Tesalonia: “A o matou faatasi ma outou, e masani ona matou muaʻi fai atu iā te outou o le a oo iā i tatou puapuaga.” (1 Tesa. 3:4) Na ia tusi atu foʻi iā i latou i Korinito: “E matou te mananaʻo ina ia outou iloa puapuaga na oo iā i matou . . . Na oo foʻi ina matou popole neʻi o matou feoti.” (2 Kori. 1:8; 11:23-27) E faatalitalia foʻi e Kerisiano i aso nei puapuaga. (2 Timo. 3:12) Ona o lou faatuatua iā Iesu ma avea ma ona soo, atonu e agaleaga atu au uō ma ou tauaiga iā te oe. Po o inosia oe i lau galuega ona o lou taumafai e faamaoni i mea uma? (Epe. 13:18) Po o e feagai ma teteega mai i malo ona o lou faailoa atu o lou faamoemoe i isi? E tusa po o ā puapuaga e tatou te fesagaʻia, ae na faapea mai Paulo e ao ona tatou olioli pea. w23.12 10-11 ¶9-10
Aso Lulu, Iulai 23
Ua oulua matuā faatigā iā te aʻu.—Kene. 34:30.
Na onosaia e Iakopo le tele o faafitauli. Na faalumaina e atalii e toʻalua o Iakopo o Simeona ma Levi, lo latou aiga ma le suafa o Ieova. Mulimuli ane, na maliu le avā pele a Iakopo o Rasela a o fanauina le la tama lona lua. Ona o se oge tele, na tuua ai e Iakopo lona atunuu e ui e leʻi manaʻo ai, ma malaga atu i Aikupito ae ua matua lona soifua. (Kene. 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28) E ui i na faafitauli uma, ae na faatuatua pea Iakopo iā Ieova ma ana folafolaga. Na faailoa atu e Ieova iā Iakopo Lona fiafia iā te ia. O se faataʻitaʻiga, na faamanuia e Ieova Iakopo e ala i le faateleina o ana meafaitino. Seʻi manatu i le lotofaafetai o Iakopo iā Ieova ina ua toe feiloaʻi ma lona atalii o Iosefa, lea na ia manatu ua leva ona maliu! O le māfana o le faauōga a Iakopo ma Ieova, na mafai ai ona ia taulau i le onosaia o faafitauli. (Kene. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Pe a māfana la tatou faauōga ma Ieova, o le a mafai foʻi ona tatou taulau i le fesagaʻia o faafitauli e tutupu faafuaseʻi. w23.04 15 ¶6-7
Aso Tofi, Iulai 24
O Ieova o loʻu Leoleo Mamoe o ia. E leai se mea ou te mativa ai.—Sala. 23:1.
O le Salamo 23, o se pese e faailoa mai ai le maufaatuatuaina o le alofa ma le tausiga faapelepele a Ieova. Na tusia e Tavita lea salamo, ma o loo faamatala mai ai le vavalalata o le la faiā ma Ieova lona Leoleo Mamoe. Na lagona e Tavita le saogalemu ona o le taʻitaʻiga a Ieova, ma na ia faalagolago atoatoa iā te Ia. Sa iloa e Tavita e tuliloaina o ia e le alofa o Ieova i aso uma o lona ola. Aiseā na ia mautinoa ai i lenā mea? Na tofo Tavita i le tausiga alofa a Ieova, auā na ia maua e lē aunoa mea na ia manaʻomia. Na avea foʻi o ia ma uō a Ieova ma maua lona finagalo malie. O le māfuaaga lenā na ia mautinoa ai, e tusa po o le ā le mea e tupu i le lumanaʻi, e faaauau pea ona tausia o ia e Ieova. O le maufaatuatuaina e Tavita o le alofa faapelepele o Ieova, na fesoasoani iā te ia e ʻalofia ai le popole, ae maua pea le fiafia ma le faamalieina moni.—Sala. 16:11. w24.01 28-29 ¶12-13
Aso Faraile, Iulai 25
Ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.—Mata. 28:20.
Talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o loo maua e tagata o Ieova le saʻolotoga e faia ai le galuega talaʻi i le tele o atunuu. O le mea moni, ua matuā faatupulaʻia le galuega. I aso nei, o loo faaauau ona saʻili atu sui o le Vaega Pule iā Keriso mo le taʻitaʻiga. E latou te mananaʻo e atagia atu le silafaga a le Atua ma Keriso i taʻiala o loo latou avatu i le ʻauuso. E latou te faaaogāina ovasia matagaluega ma toeaina e saunia atu taʻiala i faapotopotoga, ma o loo iai toeaina faauuina ma toeaina uma o le faapotopotoga i le “lima taumatau” o Keriso. (Faaa. 2:1) O le mea moni, e lē lelei atoatoa nei toeaina ma e iai o latou masei. E iai taimi na faia ai e Mose ma Iosua mea sesē, ma e faapena foʻi le ʻauaposetolo. (Nu. 20:12; Iosua 9:14, 15; Roma 3:23) E ui i lea, o loo faaauau ona taʻitaʻia lelei e Iesu le pologa faamaoni ma toeaina tofia, ma o le a ia faia pea faapea. O lea, ua iā i tatou māfuaaga uma e maufaatuatuaina ai lana taʻitaʻiga, e ala mai i ē ua ia tofia e taʻimua. w24.02 23-24 ¶13-14
Aso Toonaʻi, Iulai 26
Ia faaaʻoaʻo i le Atua e faapei o lana fanau pele.—Efe. 5:1.
I aso nei, e mafai ona tatou faafiafiaina Ieova e ala i le talanoa e faatatau iā te ia, i se auala e faaalia ai le lotofaafetai ma le tele o lo tatou alofa mo ia. Pe a auai i le faiva, ia manatua o lo tatou sini autū o le tosina atu o tagata iā Ieova, ma ia latou alolofa iā te ia e pei ona tatou faia. (Iako. 4:8) E tatou te fiafia e faailoa i tagata le auala o loo faamatala ai Ieova i le Tusi Paia, ma ona uiga e pei o le alofa, faamasinotonu, atamai, malosi, ma isi ona uiga matagofie. E tatou te vivii ma faafiafiaina foʻi Ieova, e ala i le taumafai e faaaʻoaʻo iā te ia. Pe a tatou faia faapea, e ono mātauina e nisi lo tatou tuese mai i lenei lalolagi amioleaga, ma e latou te ono fia iloa le māfuaaga. (Mata. 5:14-16) E mafai ona tatou faamatala atu le māfuaaga a o feutagaʻi ma i latou i aso taʻitasi. O le iʻuga, o le a tosina mai ai tagata lotofaamaoni i lo tatou Atua. O lo tatou vivii atu iā Ieova i nei auala, o le a faafiafiaina ai lona finagalo.—1 Timo. 2:3, 4. w24.02 10 ¶7
Aso Sa, Iulai 27
Ina ia mafai ona . . . faalaeiau atu . . . . ma aʻoaʻi.—Tito 1:9.
E manaʻomia ona aʻoaʻo e se uso talavou tomai aogā, ina ia avea ai ma Kerisiano taʻumatuaina. O nei tomai e fesoasoani iā te oe e taulima ai tiute tauave i le faapotopotoga, maua se galuega e tausia ai oe po o le aiga, ma maua ni faiā lelei ma isi. O se faataʻitaʻiga, ia lelei le faitau ma le tusitusi. Ua faapea mai le Tusi Paia, o se tagata e fiafia ma taulau manuia e faitau ma manatunatu i le Afioga a le Atua i aso taʻitasi. (Sala. 1:1-3) O le faitau o le Tusi Paia i aso taʻitasi e na te iloa ai manatu o Ieova, ma maua ai le mafaufau lelei ma le tofā mamao. (Faata. 1:3, 4) E saʻili atu uso ma tuafāfine i tane maufaatuatuaina mo taʻiala ma fautuaga faale-Tusi Paia. Pe afai e lelei lau faitau ma lau tusitusi, o le a mafai ona e saunia ni lauga ma tali faalaeiau. O le a mafai foʻi ona e faia ni faamaumauga lelei e atiaʻe ai lou lava faatuatua ma faalaeiau atu i isi. w23.12 26-27 ¶9-11
Aso Gafua, Iulai 28
O lē e autasi ma outou e sili o ia i lē e autasi ma le lalolagi.—1 Ioa. 4:4.
Pe a e lagona le fefe, ia manatunatu i mea o le a faia e Ieova i le lumanaʻi pe a lē toe iai Satani. Ua faailoa mai i se faataʻitaʻiga i le tauaofiaga i le 2014, se talanoaga a se tamā ma lona aiga i le auala e ono toe faaupu ai le 2 Timoteo 3:1-5, e tai pei o loo valoia mai ai le olaga o le a iai i le Parataiso e faapea: “O le lalolagi fou o le a oo mai ai taimi e sili ona fiafia. Auā e avea tagata ma ē e alolofa i isi, o ē e mananaʻo i ʻoa faaleagaga, o ē e agamalu, o ē e lotomaulalo, o ē e viiviia le Atua, o ē e usiusitaʻi i mātua, o ē e lotofaafetai, o ē e faamaoni, o ē e matuā alolofa i o latou aiga, o ē e fiafia i maliega, o ē e faia tala lelei e uiga i isi, o ē e amio pulea, o ē e agalelei, o ē e fiafia i mea lelei, o ē e maufaatuatuaina, o ē e gauaʻigofie, o ē e faamaulalo, o ē e alolofa i le Atua nai lo le pupū i mea faafiafia, o ē e faamaoni i le Atua ma ola e tusa ai ma lea mana; o i latou ia e ao ona e mafuta vavalalata atu i ai.” Pe e tou te talatalanoa ma lou aiga ma isi tagata tapuaʻi e faatatau i le olaga o le a iai i le lalolagi fou? w24.01 6 ¶13-14
Aso Lua, Iulai 29
Ua malie loʻu loto iā te oe.—Luka 3:22.
O se faamautinoaga le iloaina e finagalo malie Ieova i ona tagata. Ua faapea mai le Tusi Paia: “E fiafia Ieova i lona nuu.” (Sala. 149:4) Peitaʻi, e iai taimi e lagona ai e nisi le lotovaivai ma taumānatu, ʻPo o finagalo malie Ieova iā te aʻu?’ E toʻatele foʻi auauna faamaoni a Ieova o loo taʻua i le Tusi Paia na tauivi ma lagona faapena. (1 Samu. 1:6-10; Iopu 29:2, 4; Sala. 51:11) Ua faailoa manino mai i le Tusi Paia, e mafai e tagata lē lelei atoatoa ona mauaina le finagalo malie o Ieova. E faapefea? E ao ona tatou faaalia le faatuatua iā Iesu Keriso ma papatiso. (Ioa. 3:16) O le faia faapea, ua faailoa atu ai i le lautele ua tatou salamō mai i a tatou agasala, ma folafola atu i le Atua o le a tatou faia lona finagalo. (Galu. 2:38; 3:19) E faafiafiaina Ieova pe a tatou uia na laasaga ina ia atiaʻe ai se faiā ma ia. Pe a tatou faia le mea sili e ola e tusa ai ma la tatou tautoga o le tuuina atu, o le a finagalo malie Ieova iā i tatou ma silasila iā i tatou o ni ana uō vavalalata.—Sala. 25:14. w24.03 26 ¶1-2
Aso Lulu, Iulai 30
E lē mafai ona ma lē taʻu atu mea ua ma vāai ma faalogo i ai.—Galu. 4:20.
E mafai ona tatou faaaʻoaʻo i le ʻausoo, e ala i le faaauau pea ona talaʻi e tusa pe e faatonuina i tatou e faigāmalo e taofi le talaʻiga. E mafai ona tatou mautinoa o le a fesoasoani mai Ieova ina ia faia ma le māeʻaeʻa la tatou faiva. O lea, ia tatou tatalo mo le lototele ma le atamai, faapea le fesoasoani a Ieova e feagai ai ma faafitauli. O le toʻatele o i tatou o loo feagai ma maʻi o le tino, o faafitauli tau faalogona, o le maliu o sē pele iā i tatou, o se faafitauli i le aiga, sauāga, po o nisi luʻi. Ae ua atili ona faigatā ona fesagaʻia na tulaga ona o faamaʻi pipisi ma taua. Ia sasaa atu lou loto iā Ieova. Ia taʻu atu iā te ia ou faafitauli e pei o loo e talanoa i sau uō māfana. Ia e mautinoa o le a “gaoioi [Ieova] mo oe.” (Sala. 37:3, 5) O le finafinau i le tatalo, o le a fesoasoani iā i tatou ʻe tutumau ai i puapuaga.’ (Roma 12:12) E silafia e Ieova faigatā o loo fesagaʻia e ona tagata tapuaʻi, ma ʻe faafofoga o ia i a latou alaga mo se fesoasoani.’—Sala. 145:18, 19. w23.05 5 ¶12-15
Aso Tofi, Iulai 31
Ia faamautinoa pea po o ā mea e fiafia i ai le Alii.—Efe. 5:10.
Pe a tatou feagai ma ni filifiliga tāua, e manaʻomia ona tatou iloa “po o le ā le finagalo o Ieova,” ona gaoioi lea e ōgatusa ma lona finagalo. (Efe. 5:17) Pe a tatou saʻili mataupu silisili o le Tusi Paia i se tulaga e tulaʻi mai, o lenā ua tatou saʻili po o le ā le finagalo o le Atua e faatatau i lenā mataupu. O lea, pe a tatou faatatauina ana mataupu silisili, o le a tatou faia ni filifiliga lelei. O loo taumafai lo tatou fili o Satani, po o “lē o loo leaga,” e taaʻina i tatou ina ia faaalu uma lo tatou taimi i mea fai a le lalolagi, nai lo o le auaunaga i le Atua. (1 Ioa. 5:19) O le iʻuga, o le a faigofie ai i se Kerisiano ona faamuamua le saʻilia o meafaitino, aʻoaʻoga, po o se galuega, nai lo o le saʻili o avanoa e mafai ona auauna ai iā Ieova. Pe a tupu lenā mea, e iloa mai ai ua amata ona taaʻina lona mafaufau i manatu o le lalolagi. O le mea moni, e lē leaga le saʻilia o na mea, ae e lē tatau ona faamuamua i o tatou olaga. w24.03 24 ¶16-17